POLJOPRIVREDNICI IZ MALESIJE

Predstavnici poljoprivrednih proizvođača iz šest sela iz Malesije juče su se sastali sa predsjednikom Opštine Tuzi Nikom Đeljošajem koji im je obećao da će insistirati kod Ministarstva poljoprivrede da se smanji uvoz robe koju oni imaju na lageru.

Đeljošaj im je, navode, obećao da će se lično založiti da se pronađu mehanizmi konkurentnosti domaćih proizvoda posebni u cjenama.

“On će tražiti poršku Ministarstva poljoprivrede da se što više naših proizvoda izvozi ili skladišti pa da se ponudi tržištu kasnije. Obećao je da će uraditi sve što je u njegovoj moći da nas zaštiti i mi smo zadovoljni sastankom, samo da se sve to realizuje. Takođe, rekao je i da će se potruditi da sa Ministarstvom nađe zajednički jezik da se ne uvozi roba iz regiona koju imamo na lageru. Predsjednik kaže da će insistirati na svemu ovome kako ne bi zapali u kolaps, nego da izvučemo pare kako bi mogli sljedeće godine da nastavimo proizvodnju”, rekao je Zef Dedvukaj, predstavnik proizvođača iz Sukuruća.

On je istakao da u Malesiji ima dosta omladine bez posla, ali su voljni da se bave poljoprivredom ukoliko bi im se isplatilo.

“Na ovaj način uposlili bi omladinu i svi bi i razvijali poljoprivredu. Nama je najbitnije da prodamo proizvode. Za pet, šest dana biće lubenica koja se mora prodati da ne bi proizvodnja propala. To smo mu takođe skrenuli pažnju da ima u vidu. Na krompir i libenicu se kod nas bazira proizvodnja. Manje je zasada paprike, paradajza, paprika… Problem je i kod vinogradarstva, jer se roba uvozi iz raznih mjesta. Smatramo da ministarstvo u saradnji sa Opštinama može da balansira. Mi znamo da je tržište slobodno ali preprodaja bukvalno ubija našu proizvodnju. Domaće je kvalitetniji i svježije jer prodajemo iz bašte, a uvozimo proizvode iz Albanije koji stoje po hladnjačama”, kaže Dedvukaj.

Poljoprivrednik iz Drešaja Viktor Drešaj ne nada se da će predsjednik Opštine uspjeti da im pomogne.

“Ništa od tog obećanja biti neće. Ministar je trebalo da nas primi i da kaže može li da pomogne ili ne. Ali on bježi od proizvođača iz Malesije, jer onima koji uvoze robu ne smije da kontrira. Proizvodi će nam ostati u baštama. U minusu smo toliko da ni troškove ne možemo potkrpiti”, ističe Drešaj.

Predsjednik Opštine Nik Đeljošaj kaže da su, opštinskim budžetom planirali pomoć poljoprivredi, kao i kroz mjere koje su donijeli zbog epidemije korona virusa.

“Većina sredstava će ići za otkup viškova proizvoda, što je njima najznačajnije. Ovu mjeru dodatno podržava i Ministarstvo poljoprivrede. Tržište je jedna stvar, a mogućnosti koje ima Opština nešto drugo. Nije Opština ta koja može da prodaje proizvode. Pomažemo poljoprivrednike, jer je to jedina fabrika koja radi u Malesiji. Svake godine biće sve više. Uvozom i izvozom robe ne možemo se baviti. Mi podržavamo direktno poljoprivrednike mjerama i odlukama. U tome će imati veliku podršku od mene”, kaže Đeljošaj.

Proizvođači krompira su zadovoljni ugovorenim otkupom. To potvrđuje David Camaj, poljoprivrednik, kome je juče firma Red komerc otkupila 600 gajbi krompira po 30 centi.

“Imali smo jedan za drugim problem u Malesiji. Prvo je bila epidemija korona virusa. Situacija je bila alarmantna pa je sve krenulo niz brdo. Nije dugo prošlo izašli su iz ministarstva i dali nam podršku da će se kupovati domaće. To što je uradio Đeljošaj za poljoprivrednike nije niko u zadnjih 30 godina. On je dogovorio sa ministrom poljoprivrede da nam se krompir otkupljuje za 30 centi što je dobra cijena. Danas je počelo da se tovari krompir i nadamo se da će biti dobro po nas”, kaže Camaj.

RISTIĆ

Izvršni direktor Montenegro Airlinesa Vlastimir Ristić, saopštio je da je avio linija ka Beogradu najbolja linija u regionu, ali da od te vazdušne saobraćajnice velike prihode ostvaruje i Er Srbija.

“To je linija koja je za nas izuzetno značajna. Ali, ne samo za nas. Jednako ili čak više prihoda donosi i Er Srbiji, koja osim lokalnih putnika, iz Crne Gore na ovoj liniji ima tranzitne putnike, koji putuju iz Beograda dalje, kako u Evropu, tako i širom svijeta, a prvenstveno, direktnim letom u SAD”, rekao je Ristić u intervjuu za Dnevne novine.

On je saopštio da je Montenegro Airlines u martu, aprilu i maju ostvario 11,3 miliona eura manje prihoda nego u istom periodu prošle godine.

“Naš bruto prihod za mart, april i maj u 2019. je bio 13,17 miliona eura, u istom preriodu ove godine imamo 1,79 miliona eura. Nije potrebno biti posebno upućen u avijaciju da bi se lako uvidjela dimenzija problema. No, kriza uveliko traje”, kazao je Ristić.

CBCG

Od početka marta do kraja maja odobreno je skoro osam hiljada novih kredita, u vrijednosti od oko 185 miliona eura, čime je nastavljena intenzivna aktivnost banaka, saopšteno je na sjednici Savjeta Centralne banke (CBCG).

Na sjednici Savjeta, održanoj danas, ocijenjeno je da su banke adekvatno odgovorile na krizu dajući doprinos ublažavanju posljedica pandemije novog koronavirusa po stanovništvo i privredu.

Savjet je ocijenio i da su, uz pažljivo odabrane mjere CBCG, banke uspješno upravljale rizikom likvidnosti, kao i ostalim rizicima u svom poslovanju, koji su bili značajno uvećani, kao posljedica suočavanja sa pandemijom.

“Na kraju maja, banke su ostvarile neto dobit koja je 36 odsto manja u odnosu na uporedni period prethodne godine, što je bilo uslovljeno formiranjem dodatnih rezervi za kreditne gubitke, kao i smanjenim neto prihodom od naknada”, navodi se u saopštenju CBCG.

Članovi Savjeta upoznati su sa rezultatima analize koju je pripremila CBCG, a koja se odnosi na uticaj koji je pandemija novog koronavirusa imala na internet i mobilna plaćanja.

Prema podacima od januara do aprila, ukupan broj platnih transakcija obavljenih mobilnim plaćanjem na kraju aprila je povećan 49 odsto u odnosu na januar.

“Broj platnih transakcija koje su fizička lica obavila mobilnim plaćanjem veći je čak 73 odsto. U istom izvještajnom periodu je evidentiran i rast broja novih korisnika mobilnog plaćanja 14,7 odsto, a posebno se izdvaja rast broja novih korisnika – građana koji su sa pružaocima platnih usluga ugovorili korišćenje aplikacije instalirane na mobilnom telefonu, od 15 odsto”, navodi se u saopštenju.

Na sjednici, kojom je predsejdavao guverner CBCG, Radoje Žugić, ocijenjeno je da je pandemija, pored svih negativnih posljedica koje je sa sobom donijela, doprinijela finansijskom opismenjavanju građana Crne Gore i ubrzavanju procesa digitalne transformacije kojem su svi posvećeni.

Savjet je usvojio izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike CBCG za april, u kome je konstatovano da su aktivnosti Centralne banke tokom ovog perioda realizovane u skladu sa planiranim obavezama.

Na današnjoj sjednici, Savjet je usvojio i izvještaj o poslovanju pružalaca finansijskih usluga sa stanjem na 31. mart. Konstatovano je da je u sektoru mikrokreditiranja u prvom kvartalu u odnosu na kraj prošle godine ostvaren rast ukupnog kapitala od 5,12 odsto, ukupnih kredita i potraživanja 2,3 odsto i likvidnih sredstava 143,6 odsto.

“Nekvalitetni krediti u ovom sektoru su, na kraju marta 9,7 odsto viši u odnosu na stanje na kraju prošle godine. Što se tiče poslovanja lizing društava, ovaj sektor je u prvom kvartalu tekuće godine karakterisala stabilnost, pozitivan finansijski rezultat i rast aktive od jedan odsto, potraživanja 2,4 odsto i kapitala 7,3 odsto”, navodi se u saopštenju.

U poslovanju faktoring sektora, koga čini samo jedno faktoring društvo, nije bilo značajnijih promjena u odnosu na kraj prethodne godine.

Savjet je danas usvojio makroekonomski izvještaj CBCG za prvi kvartal, pri čemu je konstatovano da će pandemija imati značajne posljedice koje će se odraziti na crnogorsku privredu.

Na osnovu izvještaja o kretanju cijena za prvi kvartal, koga je danas usvojio Savjet, konstatovano je da je inflacija u Crnoj Gori, mjerena potrošačkim cijenama, u martu u odnosu na decembar prošle godine, iznosila minus 0,4 odsto.

“Prosječna stopa potrošačkih cijena u prva tri mjeseca u odnosu na isti period prethodne godine iznosila je 0,8 odsto, dok su cijene u martu u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec ostale nepromijenjene”, dodaje se u saopštenju.

U izvještaju se navodi da modelska prognoza za kraj ove godine projektuje inflaciju u rasponu od nula odsto do 1,2 odsto, sa centralnom tendencijom od 0,5 odsto. Njoj je slična i ekspertska procjena CBCG i ona ukazuje da će na kraju godine inflacija biti u rasponu od minus 0,2 odsto do 1,8 odsto, sa centralnom projekcijom od 0,8 odsto.

Savjet je usvojio i izvještaj o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za prvi kvartal. Prema ocjeni banaka, tokom narednog kvartala se očekuje ublažavanje standarda, odnosno kriterijuma za odobrenje kredita za mikro, mala i srednja preduzeća i potrošačke kredite.

Takođe, ista očekivanja banke imaju i kada su u pitanju kreditni uslovi, odnosno kamatna stopa, troškovi provizije i naknada, kao i zahtijevani kolateral za stanovništvo i privredu.

Savjet se upoznao sa tokom stečajnog postupka Atlas banke u stečaju i aktivnostima stečajne uprave i razmotrio i druga tekuća pitanja iz domena svoje nadležnosti.

SA SASTANKA PODODBORA

Crna Gora je tokom protekle godine nastavila da ostvaruje napredak u oblastima unutrašnjeg tržišta i konkurencije, ocijenjeno je na 11. sastanku Pododbora između Crne Gore i Evropske komisije koji pokriva ove oblasti.

Zamjenik glavnog pregovarača Marko Mrdak istakao je da je u poglavljima pokrivenim Pododborom za unutrašnje tržište i konkurenciju (3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 i 28) urađeno dosta, kao i da nadležne institucije intenzivno rade na uključivanju prednosti i kvaliteta unutrašnjeg EU tržišta u crnogorski sistem.

„Za neka od ovih poglavlja Crna Gora smatra da su veoma blizu postizanju interne spremnosti za njihovo zatvaranje, zbog čega smo dodatno posvećeni implementaciji svih preporuka i smjernica EK“, rekao je Mrdak.

Crna Gora je, kako je rekao, nakon Nezvaničnog radnog dokumenta o stanju u poglavljima 23 i 24, uvjerena da su ispunjeni svi uslovi za otvaranje posljednjeg preostalog poglavlja.

„Imajući u vidu da su postignuti značajni rezultati i preduzete mnoge reforme, čvrsto vjerujemo da ćemo u bliskoj budućnosti dobiti podršku preostalih država članica za otvaranje poglavlja 8 – Konkurencija“, dodao je on.

Zamjenica šefa Jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje Barbara Hesus-Žimeno kazala je da države članice razgovaraju o otvaranju poglavlja 8.

U izvještajnom periodu je, kako je rekla, važnu ulogu imala Agencija za zaštitu konkurencije i EK očekuje nastavak pozitivnog trenda. Istakla je napredak u oblasti javnih nabavki, prava intelektualne svojine, kao i usklađivanju zakona o autorskim pravima, dok pitanje državne pomoći Montenegro Airlines-u i dalje ostaje izazov, za koji se očekuje mišljenje Agencije na osnovu informacija koje su nadležni dostavili.

„Kad je u pitanju zaštita potrošača i zdravlja, Crna Gora je uspješno sprovela aktivnosti u upravljanju krizom Kovid-19 i sada je potrebno pažljivo sprovesti okvir za podršku ekonomskom oporavku u kontekstu epidemijske krize“, rekla je Hesus Žimeno.

Na sastanku, održanom putem video konferencije, razmotren je ostvareni napredak i izazovi u oblastima prava osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, javnih nabavki, privrednog prava, prava intelektualne svojine, konkurencije, zaštite potrošača i zdravlja, kretanja kapitala i platnog sistema, bankarstva, osiguranja i ostalih finansijskih usluga.

MONSTAT

Broj zaposlenih u Crnoj Gori u prvom ovogodišnjem kvartalu je, prema preliminarnim podacima Monstata, bio 0,5 odsto manji nego u prethodnom, dok je u poređenju sa istim periodom prošle godine porastao 0,8 odsto.

Aktivnog stanovništva bilo je 283,2 hiljade od kojih je 237 hiljada ili 83,7 odsto zaposlenih i 46,2 hiljade ili 16,3 odsto nezaposlenih.

Broj nezaposlenih je u odnosu na prethodni kvartal povećan 2,7 odsto, a u odnosu na isti kvartal prošle godine 11,3 odsto.

“Neaktivno je bilo 216,9 hiljada, što je 0,1 odsto više nego u odnosu na prethodni kvartal, a u odnosu na isti kvartal prošle godine bilježi pad od 3,4 odsto”, navodi se u saopštenju.

Prema podacima iz Mosntatove Ankete o radnoj snazi, stopa aktivnosti za prvi kvartal je 56,6 odsto, stopa zaposlenosti 47,4 odsto, nezaposlenosti 16,3 odsto i neaktivnosti 43,4 odsto.

Iz Mosntata su objasnili da su u pitanju preliminarni podaci, usljed uvođenja privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa i zbog onemogućenog pristupa domaćinstvima.

Konačni podaci će biti blagovremeno objavljeni.

VUJOVIĆ U SKUPŠTINI

Tender za izgradnju solarne elektrane na lokalitetu Velje brdo trebalo bi da bude objavljen do kraja godine, do kada se očekuje i potpisivanje ugovora za realizaciju tog projekta, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, Nikola Vujović.

On je kazao da je proces objavljivanja tendera i zakupa zemljišta za izgradnju solarne elektrane trebalo da bude završen u trećem kvartalu ove godine, ali da je zbog negativnih posljedica pandemije koronavirusa taj rok pomjeren.

„Svakako će taj projekat, uz već započete koji se odnose na solarnu elektranu na Briskoj gori i vjetroelektrane Gvozd i Brajići, biti snažan zamajac oporavka neše ekonomije, sa jasnim nastavkom politike rasta i razvoja crnogorske energetike“, rekao je Vujović u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Miloša Nikolića.

On je podsjetio da je na području Veljeg brda prostorno-planskom dokumentacijom planirana gradnja solarne elektrane instalisane snage 50 megavati, ali da je potencijalni investitor ukazao na značajno veći potencijal tog lokaliteta.

„Tokom prošle godine smo od potencijalnih investitora dobili informaciju da lokalitet Veljeg brda ima značajno veći potencijal za eksploataciju solarne energije od predviđenih 50 megavati. Potencijal na koji su nam investitori ukazali kreće se u opsegu od 150 do 300 megavati“, kazao je Vujović.

On je dodao da trenutno instalisani kapacitet svih elektrana u Crnoj Gori iznosi oko hiljadu megavati, što značajno govori o veličini i značaju projekta gradnje solarne elektrane na lokalitetu Velje brdo.

Vujović je saopštio da je Ministarstvo preduzelo niz aktivnosti u cilju valorizacije tog projekta, među kojima su i izmjene prostorno urbanističkog plana Podgorica, što će obezbijediti osnov za prostorno planiranje značajno veće solarne elektrane nego što je predviđeno postojećom dokumentacijom.

TREĆI PAKET

Treći paket mjera podrške još nije gotov, ali je sa komercijalnim bankama osmišljen odnos koji bi privredi obezbijedio kredite po niskoj kamati, dobroj ročnosti i grejs periodom, saopštio je ministar finansija Darko Radunović.

“Očekujemo da potpišemo sporazum prema kojem bi banke obezbijedile minimum onoliko sredstava koliko im usmjerimo depozita beskamatno, uz istu ročnost koju mi obezbjeđujemo. Prema privredi bi izašli sa kreditnom podrškom od 40 miliona, sa kamatom koju moramo dogovoriti, a dogovorićemo i oblasti koje treba da favorizujemo“, rekao je Radunović na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, piše Pobjeda.

On je kazao da će sve biti transparentno i da nema toga ko bi se usudio da takve dogovore sprovodi neposredno i pojedinačno sa bankom.

Radunović je dodao i da će biti dogovoren sporazum, a da će nad svim punu kontrolu imati Centralna banka (CBCG).

Odbor za ekonomiju podržao je prijedlog rebalansa, koji je projektovan na 2,64 milijarde EUR, što je 62,44 miliona niže u odnosu na budžet. Izvorni prihodi budžeta su u odnosu na prvobitno planirane umanjeni 17 odsto, a izdaci za 63,4 miliona.

Nivo deficita iznosi 335,68 miliona i veći je 285,9 miliona, nedostajuća sredstva iznose 877,49 miliona i povećana su 49 odsto, a očekuje se da će javni dug na kraju godine iznositi 3,79 milijardi, odnosno 82,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

IZVJEŠTAJ DRI

Državna revizorska institucija je ocijenila da upravljanje ugovorima o djelu, o radu i o privremenim i povremenim poslovima u organima državne uprave nije dovoljno uspješno.

Izvještaj o reviziji uspjeha, koji su sačinili senatori Branislav Radulović i Zoran Jelić sadrži preporuke ministarstvima finansija, unutrašnjih i vanjskih poslova, ekonomije, upravama za nekretnine, za statistiku, Ministarstvu javne uprave – Odjeljenju upravne inspekcije kao i organima državne uprave.

Ocijenjeno je da će realizacija preporuka doprinijeti uspješnijem upravljanju ugovorima i transparentnijem trošenju budžetskog novca. Državni revizori su državnim organima ostavili rok od 30 dana da DRI dostave plan aktivnosti za realizaciju preporuka i dva mjeseca da ih izvijeste o realizaciji.

Nije uspješno

Državna revizija je konstatovala da aktivnosti i praksa planiranja, kontrolni mehanizmi i izvještavanje o efektima realizovanih ugovora organa državne uprave ne osiguravaju uspješno upravljanje njima. I pored najava o optimizaciji javne uprave ispitivanja su pokazala da se u proteklom periodu bilježi rast broja ugovora o djelu i o privremenim i povremenim poslovima i rast utrošenog novca.

– Izvještaji o realizaciji plana optimizacije javne uprave 2018-2020, koje je prezentovalo Ministarstvo javne uprave, ukazuje da organi državne uprave zaključuju ugovore o djelu i o privremenim i povremenim poslovima i bez prethodne saglasnosti užeg kabineta Vlade. Tako su ministarstva, organi u sastavu, javne institucije i ostali organi i nezavisna tijela zaključili 1.260 ugovora o djelu bez saglasnosti Vlade od septembra do decembra 2018. i u 2019. godini od januara do juna – konstatovala je državna revizija.

Iz izvještaja DRI se vidi da je, recimo, za ugovore o djelu za četiri godine od 2016. do 2019. planirano budžetom 22,9 miliona eura, što se rebalansom ili preusmjerenje povećalo na 32,1 miliona, a potrošeno je 31,5 miliona eura. Dostavljeni podaci ukazuju, kako je konstatovano, da plan angažovanja lica za ove tri vrste ugovora postoji kod svega 14,3 odsto organa koji su dostavili odgovore na upitnik.

– Pokazalo se da se planiranje svodi na procjenu potrebnih sredstava za ove ugovore na osnovu izvršenja u prethodnom periodu, dok se novac za ugovore o dopunskom radu ne planira. Zahtjevi za budžetska sredstva, u većini slučajeva, ne sadrže analize, obrazloženja potreba i očekivane efekte angažovanja putem ugovora, tako da Ministarstvo finansija prilikom odobravanja budžeta potrošačkim jedinicama ne posjeduje sve informacije – ocijenila je državna revizija.

U organima državne uprave nije, kako su ocijenili revizori, uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola sprovođenja ugovora.

– Nijesu definisana jedinstvena pravila i procedure izbora lica putem ugovora, visine naknade, trajanja ugovora, izvještavanja o obavljenom poslu, potrebnih stručnih kvalifikacija. Nije obezbijeđeno da će se ugovoreni poslovi obaviti na najbolji način i po najboljoj cijeni. Nije obezbijeđeno izvještavanje o efektima realizacije ugovora. Za ugovore o dopunskom radu nijesu, kroz finansijske izvještaje, dostupni podaci o izdacima po tom osnovu. Zato odgovarajuće informacije nijesu dostupne nadležnim institucijama, a samim tim ni javnosti – zaključili su državni revizori.

Preporuke

DRI je zbog svega preporučila za ukupno 42 korisnika budžeta obuhvaćena upitnikom, kao i svim drugim organima državne uprave da donose planove angažovanja lica za ugovore, kojim bi se pored iznosa novca definisale aktivnosti, poslovi, broj izvršilaca i očekivani efekti.

Oni navode koje sve detalje treba da imaju i zahtjevi za budžetski novac, kao i probleme u finansiranju sa kojima su se organi suočavali u prethodnom periodu.

– Prilikom planiranja sredstava za ugovore potrebno je da se svobuhvatnije i detaljnije sagledaju i procijene stvarne potrebe, kako se ne bi vršila brojna preusmjerenja sredstava za isplatu zaključenih ugovora, odnosno da ne zahtijevaju više novca nego što su im stvarne potrebe. Potrebno je da organi državne uprave donesu interna akta o načinu angažovanja, izboru lica, sistemu nadzora i kontrole zaključenih ugovora. Organi državne uprave ne treba da zaključuju ugovore o djelu i ugovore o privremenim i povremenim poslovima za sistematizovana radna mjesta, već da postupaju u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima – navodi se u preporukama DRI.

Oni su takođe preporučili da organi informišu Vladu o problemima sa kojima se suočavaju u radu zbog nemogućnosti zapošljavanja lica na neodređeno i određeno vrijeme, zbog čega su prinuđeni da angažuju lica po ugovorima.

– Potrebno je da se jasno i precizno definišu obaveze uposlenika, kao i ko je dužan za nadzor i kontrolu, prilikom zaključivanja ugovora. Organi ne treba da zaključuju ugovore o privremenim i povremenim poslovima za poslove koji zahtijevaju posebno znanje i stručnost, kao i sa licima koji imaju visoku stručnu spremu, već samo za najjednostavnije poslove, u nivou niskokvalifikovanih. Potrebno je da uspostave sveobuhvatnu evidenciju (bazu podataka) ugovora, da sačinjavaju izvještaje, analize realizovanih ugovora i preduzimaju korektivne mjere. Preporučuje se jedinicama za unutrašnju reviziju da planiraju sistemske revizije upravljanja ugovora – navode revizori u preporukama.

Cilj ove revizije, kako se navodi, je bio da se utvrdi da li organi državne uprave preduzimaju adekvatne mjere u cilju efikasnijeg upravljanja ugovorima o djelu, ugovorima kao i da li organi državne uprave, kao i organ zadužen za inspekcijski nadzor vrše odgovarajući nadzor i kontrolu ovih ugovora.

DRI je preporučila Ministarstvu finansija da, za poslove za koje postoje sistematizovana radna mjesta, ne daje saglasnosti za angažovanje lica po ugovoru o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

MF da ne daje saglasnost za sistematizovane poslove

– Ministarstvo finansija pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet države i budžete opština da propiše na kojim računima će se evidentirati izdaci po osnovu ugovora o dopunskom radu i o privremenim i povremenim poslovima. Prilikom razmatranja zahtjeva za dodjelu budžetskih sredstava prilikom pripreme nacrta godišnjeg zakona o budžetu Ministarstvo finansija da detaljnije analizira obrazloženja potrošačkih jedinica i procijenjene izdatke po osnovu ovih ugovora, kako se tokom godine ne bi vršila brojna preusmjerenja sredstava – preporučili su iz DRI.

Preispitati „dodatni rad“

Ministarstvu javne uprave, odnosno Odjeljenju upravne inspekcije državni revizori su preporučili da preispita institut ,,dodatni rad“ u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima imajući u vidu da Zakon o radu, kao sistemski zakon u oblasti radnih odnosa, reguliše taj rad koji se kao takav bez prethodne saglasnosti može obavljati kod istog ili drugog poslodavaca.

To, kako se navodi, nije slučaj sa ,,dodatnim radom“ za koji je potrebna prethodna saglasnost poslodavca i ne može se obavljati kod istog. Ovom ministarstvu je preporučeno da ojača upravnu inspekciju, da planiraju redovne inspekcijske nadzore ovih ugovora.

POLJOPRIVREDNICI NEZADOVOLJNI

Poljoprivrednici iz Zete nezadovoljni su prodajom proizvoda i tvrde da je država dozvolila uvoz nekonkuretne robe. Pojedini su ogorčeni na Ministarstvo poljoprivrede što ih ne zaštiti od uvoznika, jer u Zeti ima proizvoda toliko da se može nahraniti cijela Crna Gora.

Uzgajivač zeleniša i boranije Nataša Maraš kaže da prodaje više nema.

“Ubrala sam 500 kilograma boranije za prodaju danas i pola sam vratila. Podijeliću rođacima bar da nečemu služi jer će da propadne. Otkupa nema, a mi sa proizvodima više nemamo gdje. Treba da nastavim da berem i ako ne prodam šta ćemo onda. Najvjerovatnije ću je pokloniti narodnoj kuhinji, bar da me neko blagosilja. Ništa se prodati ne može zbog uvoza iz Albanije. Problem je to što su naši proizvodi kvalitetni i drže cijenu, a onda oni krenu da uvoze šlepere i šlepere robe koju mi na tržištu imamo i proizvođači iz Zete ne mogu da prodaju ni kilogram. Ne razumijem zbog čega se uvozi roba koje imamo u izobilju od naših proizvođača, pravu domaću. Vjerujete li berem danas boraniju, a plače mi se, jer znam da je prodati svu neću. Toliko smo se porodično trudili da podignemo zasade, a sada ne možemo ništa da prodamo”, kaže Maraš.

Maraš smatra da bi ministar poljoprivrede trebalo da nađe način da zaštiti poljoprivrednike iz Zete i Malesije.

“Mi držimo Crnu Goru sa proizvodima. Moramo da shvatimo da je proizvodnja hrane na prvom mjestu. To smo valjda shvatili sad u doba korone. Oni to ne razumiju izgleda još. Cijene nekih proizvoda su toliko pale da se ne isplati raditi. Ima li igdje da kupite paket kupusa za dva eura. Mora da se kontroliše uvoz, jer se uzalud mučimo. Svaki dan prodajem na pijaci, a jutros smo boraniju prodali po 60 centi i to jedva. Od zeleniša kojeg imam nešto i prođe, blitva i raštan”, kaže Maraš.

Iz DNP-a Zete saopštili su da im se veliki broj proizvođača ovih dana javlja da ih otkupljivači zaobilaze u širokom luku.

“Rekli su nam da im otkupljivači kažu kako imaju prioritete koje dobijaju iz Ministarstva poljoprivrede kome će robu da otkupljuju i tek kad njima otkupe počeće i njihove. Apelujemo na čelnike Opštine Golubovci da se odmah i aktivno uključe u problem da dobiju proizvođači odgovor zašto se zaobilazi njihova roba koja je u većini slučajeva istog ili boljeg kvaliteta. Nastavlja se praksa da kada dođu zetski proizvodi ne samo da se staje sa otkupom, već se uvozi nekontrolisano i onda cijena strmoglavo pada. Posebno takva situacija će biti ove godine jer nećemo imati turističku sezonu kakva je bila prethodnih gdje se plasirale velike količine proizvoda”, kažu iz DNP-a.

Oni apeluju na čelnike Opštine Golubovci da se pozabave sa ovim pitanjem dok su na vrijeme.

“Obratite se Ministarstvu poljoprivrede, jer zetski proizvođači i sa područja Lješkopolja ne traže ništa više nego što imaju naše komšije u Tuzima kojima roba malo ranije dolazi. Ne tražimo povlašćen položaj već samo ravnopravan da budu isti aršini, a ne selektivni za sve poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori”, kažu iz DNP-a.

TURISTIČKA PRIVREDA

Turistički poslenici traže da se hitno odrede datumi otvaranja granica za zemlje koje se ne nalaze na listi koje ispunjavaju epidemiološke standarde. Zemlje koje se nalaze na listi ne treba uklanjati minimum 30 dana, uz kontinuirano praćenje njihove epidemiološke situacije, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore.

Turistički poslenici zatražili su da Vlada hitno odredi datume otvaranja granica za zemlje koje ispunjavaju epidemiološke standarde, navodeći da zemlje koje se nalaze na listi ne treba uklanjati minimum 30 dana, uz kontinuirano praćenje njihove epidemiološke situacije.

To je zaključeno na današnjoj sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore (PKCG).

Turistički poslenici su naveli da je neophodno intenzivirati bilateralne ekonomske odnose sa zemljama koje su značajna emitivna tržišta, a još nijesu otvorile granice prema Crnoj Gori.

Na sjednici je predloženo da se razmotri mogućnost da i fizička lica koja su privatni smještaj dovela na nivo približan hotelskom, budu obuhvaćena ekonomskim mjerama podrške.

Zaključeno je da je turizam iz godine u godinu sve snažnije opravdavao ulogu strateške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu da je njegovo učešće u BDP kontinuirano raslo, što je bio slučaj i sa ostalim pokazateljima – brojem turista, ostvarenih noćenja, te prihoda ovog sektora.

“Uspješan razvoj turizma u Crnoj Gori ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane – trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti”, ukazano je na sjednici.

Navodi se da su se turistički privrednici prvi suočili sa izazovima u poslovanju uzrokovanim pandemijom koronavirusa.

“U cilju očuvanja javnog zdravlja, privrednicima u sektoru turizma i ugostiteljstva, od sredine marta je djelimično, odnosno u cjelosti zabranjeno obavljanje djelatnosti”, saopšteno je na sjednici.

Ukazano je da niska profitabilnost i akumulacija dobiti, kao i činjenica da dio investicije u tom sektoru još nije počeo da se otplaćuje, stavlja turizam u posebno ranjivu situaciju.

“Turistički aranžmani se unaprijed ugovaraju, pa prisutna neizvjesnost onemogućava planove i predstojeću turističku sezonu u cjelini dovodi u pitanje”, saopšteno je na sjednici.

Odbor je donio set zaključaka uz preduzimanje niza mjera za ublažavanje negativnih posljedica koronavirusa kako bi se stvorili uslovi za odvijanje ljetnje sezone i što brži nastavak privrednih aktivnosti.

“Hitno treba odrediti datum otvaranja granica za zemlje koje se ne nalaze na listi koje ispunjavaju epidemiološke standarde”, kazali su iz Odbora.

Oni su naveli da je to potrebno učiniti uz koordinaciju sa Operativnim štabom za podršku turističkoj privredi, posebno vodeći računa o važnim emitivnim tržištima, a skladu sa stavovima Evropske unije (EU) u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana.

Predloženo je da datum otvaranja bude 1. jul.

“Jednom definisanu listu zemalja koje ispunjavaju epidemiološke standarde treba voditi na način da se sa nje ne uklanjaju zemlje koje su bile na listi, minimum 30 dana uz kontinuirano praćenje epidemiološke situacije i koordinaciju sa Operativnim štabom za podršku turističkoj privredi”, navedeno je na sjednici.

Odbor je naveo da je, u komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova, potrebno intenzivirati bilateralne ekonomske odnose sa zemljama koje su značajna emitivna tržišta, a još uvijek nijesu otvorile granice prema Crnoj Gori i/ili propisuju karantin za svoje državljane koji se turistički vraćaju iz Crne Gore.

“U komunikaciji sa nadležnim institucijama potrebno je stvoriti uslove za obnovu međunarodnog vazdušnog saobraćaja i organizovane dolaske turista, izraditi aplikaciju za prijavu ulaska turista u Crnu Goru „Enter Montenegro“ i uvezati je sa graničnim prelazima”, ukazano je na sjednici.

Zaključeno je da sektoru turizma trebaju još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, kojima će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo.

“S tim u vezi, očekujemo da će Vlada sagledati stanje u turističkom sektoru i usvojiti treći paket mjera podrške turističkoj privredi”, kazali su iz Odbora.

Iz Odbora su naveli da je, nakon isteka važećeg moratorijuma na otplatu kredita (tri mjeseca), kompanijama iz sektora turizma potrebno omogućiti produženje moratorijuma za još tri mjeseca.

“Sa bankama i IRF-om treba razmotriti model da se svim kompanijama iz sektora turizma, koji za tim imaju potrebu omogući refinansiranje postojećih kredita sa grejs periodom od 24 mjeseca, bez troškova odobrenja kredita i sa dužim periodom otplate”, ukazano je na sjednici.

Iz Odbora su kazali da je, zbog situacije izazvane koronavirusom, u drugom kvartalu ove godine i dalje ugrožena likvidnost turističkih privrednika.

“S tim u vezi treba sagledati mogućnost da se dopuni Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja kojom će se propisati da se, osim za potraživanja nastala u martu, aprilu i maju, dodaju i potraživanja za jun, sa plaćanjem u 24 jednake rate, od 1. januara naredne godine”, naveli su iz Odbora.

Oni su kazali da je, u cilju ublažavanja uticaja COVID-19 na turističku privredu, potrebno analizirati i inicirati izmjene i dopune zakonske regulative, kao i što hitnije usvajanje Izmjena i dopuna Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji je u skupštinskoj proceduri.

“U cilju očuvanja radnih mjesta, a imajuću u vidu neizvjesnost u pogledu obima i trajanja posljedica pandemije COVID-19, potrebno je izmijeniti važeće propise i utvrditi kategoriju “stalni sezonski radnik”, naveli su iz Odbora.

Kako su kazali, potrebno je implementirati projekat „Pojednostavljenje sezonskog zapošljavanja u turizmu“ sa akcentom na zapošljavanja lokalnog stanovništva i studenata.

“Kao i projekat „Domaći ukusi“, kroz snažnije povezivanje turizma i poljoprivrede i drugih segmenata domaće proizvodnje čiji proizvodi se koriste u svim aspektima turizma”, naveli su iz Odbora.

Prema njihovim riječima, povezivanje turizma i poljoprivrede od izuzetnog je značaja za turizam i uopšte crnogorsku ekonomiju, što je posebno važno sa apekta ublažavanja negativnih posljedica uzrokovanih pojavom koronavirusa.

“Potrebno je nastaviti aktivnosti na promociji naše destinacije kao destinacije koja se uspješno izborila sa epidemijom koronavirusa koje imaju za cilj da se stvore što bolji uslovi za odvijanje sezone u ovim krajnje neizvjesnim uslovima”, naveli su iz Odbora.

Oni su kazali da je potrebno preporučiti lokalnim samoupravama i nadležnom ministarstvu da svim privrednicima u zonama lokalnih samouprava, Nacionalnih parkova i Morskog dobra, produže privremena rješenja o postavljanju privremenih objekata većih od 30 kvadratnih metara do kraja godine.

“Zbog otežanog poslovanja uzrokovanog pandemijom koronavirusa, potrebno je preporučiti lokalnim samoupravama i njihovim javnim preduzećima, da za 30 odsto umanje iznose lokalnih naknada za zakupce kupališta i privremenih objekata u zoni morskog dobra i nacionalnih parkova Crne Gore”, naveli su iz Odbora.

Odbor je, zbog negativnog uticaja pandemije koronavirusa na poslovanje, inicirao da nedjelja bude radni dan za sektor trgovine tokom odvijanja ljetnje sezone.

Odbor je usvojio informaciju o poslovanju sektora u periodu januar-maj, sa osvrtom na realizaciju paketa mjera podrške privredi za ublažavanje efekata pandemije Covid 19, a u fokusu su takođe bili izazovi i očekivanja od ovogodišnje ljetnje sezone, kao i plasman domaćih proizvoda kroz realizaciju programa Kupuj domaće i Domaći ukusi – Dobro. Bolje. Domaće.

Na sjednici, koju je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, učestvovali su potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić.

Sjednici su prisustvovali i načelnica Odjeljenja za epidemiologiju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica, izvršna direktorica „Plantaže – 13. jul” Verica Maraš i Ana Golubović iz Hipotekarne banke.

Maraš je istakla da je poslovna politika kompanije u kontinuitetu usmjerena ka dugoročnom, stabilnom rastu i razvoju, ostvarivanju dobrih poslovnih rezultata, učvršćivanju njenog liderskog položaja na regionalnom tržištu i poziciji sve značajnijeg činioca na svjetskom tržištu vina.

“Mi naša vina danas prodajemo na skoro svim kontinentima, u 43 države. U svijetu je samo osam kompanija pored nas koje su to uspjele”, rekla je Maraš.

Ona je ukazala da je vino luksuzni proizvod, izuzetno osjetljiv na krizu, što se odrazilo i na poslovne rezultate Plantaža, odnosno značajan pad prihoda u odnosu na uporedni period prošle godine.

Maraš je pozdravila mjere podrške privredi i građanima, uz očekivanje da će treći paket biti fokusiran na finansijsku podršku privredi i doprinijeti razvoju kompanija.

Medenica je istakla da je zalaganjem svih aktera društva dobijena prva bitka protiv COVID-19, ali da je riječ samo o predahu u borbi protiv ove bolesti, čija pandemija još traje.

“Operativni štab za epidemiološko praćenje sezone pripremio je predlog akta kojim će se definisati tretman eventualno oboljelih turista tokom ljetnje sezone”, kazala je Medenica.

Izvršna direktorice Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ Katarina Kažanegra rekla je da su turistički poslenici uradili mnogo kako bi privukli što više turista, izašli sa konkurentnim ponudama za inostrana tržišta i povoljnostima za domaće goste.

Ona je naglasila je da hoteli u smislu poštovanja zdravstvenih standarda spremno dočekuju turiste.

“Uradićemo sve kako bi naša destinacija bila konkurentna, ali još ne znamo sa kojim emitivnim tržištima možemo da radimo. Vrlo nam je bitno da znamo datum kada će granice biti otvorene za goste sa veoma bitnih emitivnih tržišta”, rekla je Kažanegra.

Ona je ukazala da se jačanjem bilateralnih odnosa sa državama koje još nijesu otvorene prema Crnoj Gori, kao što su Češka, Slovačka, Njemačka, Rusija i druge baltičke zemlje, mogu privući gosti sa tih područja.

“Bojim se da će Albanija preuzeti goste sa tržišta baltičkih država ukoliko ne budemo reagovali”, kazala je Kažanegra.

Golubović je upoznala članove Odbora da je Hipotekarna banka, uz podršku hotelske privrede, osmislila novi proizvod pod nazivom HB turistički kredit, koji će građanima omogućiti da ljetovanje u crnogorskim hotelima plaćaju na deset rata bez kamate i troškova.

Davidović je kazao da razumije zabrinutost privrednika, jer, kako je naveo, „u uslovima neizvjesnosti teško je prodavati turističke aranžmane“.

“Interes je Vlade da što je moguće prije otvorimo granice prema svim državama, ali moramo biti svjesni da smo tek u fazi izlaska iz krize”, rekao je Davidović i upozorio na potencijalnu opasnost od drugog talasa COVID-19.

On je naveo da se jasnije smjernice EU po tom pitanju očekuju narednih dana.

“Svi se zalažemo za čuvanje javnog zdravlja. Svjesni smo takođe da su nam potrebni precizni datumi otvaranja granica, ali pošto je riječ o pitanju javnog zdravlja, teško je sve to predvidjeti”, rekao je Davidović.

Ana Marojević, iz Fly Montenegro Ground Handling saglasila se da je javno zdravlje prioritet ali je to takođe i ublažavanje posljedica korona krize po crnogorsku ekonomiju.

Ona je ukazala da su konkurentske destinacije precizno utvrdile termine otvaranja granica.

“To moramo učiniti i mi, i to u što kraćem roku. Imamo tržište i turiste koji su zainteresovani da ljetuju u našoj zemlji, ali bojimo se da će oni usljed ove neizvjesnosti odustati od Crne Gore i odlučiti se regionalne konkurente”, kazala je Marojević.

Ona je apelovala da se iznađe održivo rješenje za zaštitu javnog zdravlja koje će uvažiti zahtjeve turističkog sektora.

U fokusu diskusije Toma Kneževića, Lipska pećina, takođe je bio apel za otvaranje granica prema najznačajnijim turističkim tržištima, ali i za korekciju cijena i to ne samo u hotelima već i u drugim ugostiteljskim sadržajima.

Isat Dragovoja iz Ulcinjske rivijere smatra da nema vremena za čekanje jer je sezona već počela.

On je kazao da je neophodno valorizovati to što smo u boljoj epidemiološkoj situaciji nego što su države koje već postižu značajne turističke posjete.

Gani Resulbegović iz Real Estate & CO pernio je iskustva Hrvatske koja bilježi zapažene rezultate u turizmu posljednjih sedmica.

Hristos Cemperas iz hotela „Maestral“ ocijenio je da je potrebna hitna akcija kako bi se iskoristila marketinška prednost Corona Free destinacije.

On je naveo da sa otvaranjem granica i dolaskom turista postoji rizik od importovanja bolesti, ali da je potrebno da se suočimo sa tim izazovom.

On je pomenuo praksu EU da se fokusira na bezbjedne aerodrome sa kojih dolaze turisti, a ne cijele države.

“U petak možemo eksperimentalno organizovati dolazak dva aviona sa turistima iz Italije i promovisati taj događaj. Jer, nama nijesu potrebne kampanje, već zadovoljni turisti koji će isticati da je Crna Gora lijepa i Corona Free destinacija”, kazao je Cemperas.

Igor Vujošević iz Hemere (Astoria grupa), smatra da treba što prije izaći sa preciznim datumom otvaranja granica kako bi se izbjegle nesagledive posljedice po turističku privredu, i da je neophodno organizovati sastanak sa premijerom Duškom Markovićem oko mjera podrške turističkom sektoru.

Jovović je kazao da Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore kontinuirano u partnerstvu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma radi na kreiranju mjera podrške ovom sektoru.

Miloš Popović iz Skijališta Crne Gore potencirao je potrebu da se produže rješenja za rad privremenih turističkih objekata na sjeveru, prvenstveno na Durmitoru.

Tu inicijativu je podržao i Rajko Malović iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom koji se založio da to bude urađeno i na primorju.

On je kazao da su 30 odsto umanjili naknade zakupcima kupališta i pozvao lokalne samouprave da i one ponude povoljnosti.

Milija Bojović je kazao da nije adekvatno marketinški valorizovana prednost Corona Free destinacije, na šta je Radak Kukavičić istakla da je naglasak kampanje „U društvu prirode“ potenciranje sigurnosti i bezbjednosti naše destinacije.

Osvrćući se na komentare kako Crna Gora nije na listi pojedinih država EU, ona je kazala da za to nije marketing ključan, već političko-ekonomski odnosi.

“Prioritet tim zemljama jesu članice EU, jer se želi najprije podstaći ekonomija Unije”, kazala je Radak Kukavičić.

Direktor Javnog preduzeća Nacionalnih parkovi Crne Gore, Elvir Klicam predstavio je povoljnosti koje Nacionalni parkovi nude posjetiocima, a među kojima su besplatne ulaznice za djecu, neograničen broj posjeta odraslih za 13,5 EUR, 50 odsto jeftijini rafting.