CBCG

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 282,2 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 101,5 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u aprilu je iznosila 180,7 miliona eura, što je 78,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

„Ukupan priliv stranih direktnih investicija porastao je 31,9 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat povećanja priliva od interkompanijskog duga“, navodi se u Biltenu CBCG.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 8,8 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 92,7 miliona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 95,8 miliona eura, što čini 34 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 31,7 miliona eura, a u preduzeća i banke 64,1 milion eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 176,9 miliona eura, što je 165,7 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

POVEĆAN BROJ NEZAPOSLENIH

U zemljama Zapadnog Balkana je, usljed uticaja pandemije koronavirusa, došlo do znatnog povećanja broja nezaposlenih, zbog čega bi programima ekonomske pomoći trebalo rješavati postojeće izazove tržišta rada, ocijenila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Majlinda Bregu.

„Bilo koji program ekonomske i pomoći zapošljavanju na Zapadnom Balkanu treba biti propraćen podsticajima kojima će se rješavati postojeći izazovi tržišta rada, kao što su, na primjer, podrška prelasku sa neprijavljenog na prijavljeni rad, kao i prekvalifikacija i dokvalifikacija radne snage kako bi se bolje pripremili za tržište rada koje se neprestano razvija“, navela je Bregu.

Ona je, u autorskom tekstu pod nazivom Viralno usporavanje, ocijenila da je jasno da je kriza uticala na sve ekonomske subjekte na tržištu, na radnike, poslovne subjekte i vlade i da se niko ne osjeća lagodno.

„Pandemija virusa Kovid-19 izazvala je ozbiljnu i neočekivanu vanrednu situaciju u pogledu javnog zdravlja u cijelom svijetu prepunu dramatičnih događaja, poput preduzeća koja ne mogu da se vrate normalnom poslovanju. Ili bolje rečeno, ekonomije će još dugo biti u problemima“, navela je Bregu.

Prema njenim riječima, direktan uticaj pandemije na ekonomije Zapadnog Balkana bio je značajan, iako obuzdan, u relativnom smislu, zahvaljujući pravovremenom uvođenju strogih mjera kontrole širenja virusa.

„Ali, to nije kraj i pred nama je još dug put. Ogromni troškovi višemjesečne obustave ekonomskih djelatnosti vremenom će biti još veći“, rekla je Bregu.

Prema procjenama Međunarodne organizacije rada (MOR), u drugom kvartalu Zapadni Balkan će izgubiti 11,6 odsto sati rada zbog pandemije koronavirusa. To je jednako gubitku više od 800 hiljada radnih mjesta i moglo bi skoro u potpunosti poništiti uspješno povećanje zaposlenosti koje je region bilježio od 2012. godine.

„Izolacija je donijela neizbježan skok nezaposlenosti u cijelom regionu. Iako ne daju potpunu sliku situacije, podaci javnih službi za zapošljavanje u šest ekonomija Zapadnog Balkana prikupljeni u maju pokazuju znatno povećanje broja nezaposlenih“, rekla je Bregu.

Ona je ocijenila da pandemija nosi i rizik od širenja podjela na već podvojenim tržištima rada.

„Oni koji mogu raditi od kuće uz pomoć aplikacija kao što su Zoom i Webex manje su ugroženi od radnika koji to ne mogu i kojima je zbog toga ili smanjena plata ili su dobili otkaz. Tu su i oni koji su morali lično biti na radnom mjestu, što ih je izložilo većem riziku od infekcije“, precizirala je Bregu.

Prema njenim riječima, neprijavljeni radnici nesrazmjerno su pogođeni mjerama blokade koje su uvedene u ekonomijama Zapadnog Balkana. Oni uglavnom rade na poslovima niske produktivnosti i imaju malo ili nimalo ušteđevine, koja bi im pomogla tokom krize.

„Takođe, često nijesu ni obuhvaćeni kratkoročnim mjerama ublažavanja uticaja virusa Covid-19 koje sprovode vlasti“, dodala je Bregu.

S druge strane, najteže pogođene u pogledu perspektive zaposlenja su žene, koje su i u najvećoj mjeri izložene krizi. U svijetu je 41 odsto žena zaposleno u sektorima sa visokim rizicima od gubitka radnih mjesta.

„Od ugostiteljstva i hotelijerstva, preko cijele industrije turizma, do sektora zdravstvene njege, cijeli sektori u kojima žene čine većinu radne snage nemilosrdno su primorani da obustave rad“, navela je Bregu.

Ona je kazala da 69 odsto žena na Zapadnom Balkanu smatra pandemiju prijetnjom za njihov ili posao člana njihove porodice, dok je njih 47 odsto još i prije Kovid-19 smatralo da je nezaposlenost jedan od najvećih problema u njihovoj ekonomiji.

Njih 62 odsto nezadovoljno je i mogućnostima zapošljavanja.

„Vlasti na Zapadnom Balkanu su, generalno, sprovele brze i hrabre mjere kako u domenu javnog zdravlja, uvodeći mjere kojim se ograničava širenje virusa, tako i na ime podrške ekonomskim djelatnostima i očuvanju radnih mjesta“, smatra Bregu.

Građani u velikoj mjeri, kako je dodala, podržavaju preduzete mjere. Naime, 90 odsto njih smatra da su mjere preduzete radi zaustavljanja koronavirusa efikasne.

„Ove kratkoročne ekonomske mjere treba da budu dobro usmjerene i pomno praćene. S obzirom na ograničen fiskalni prostor, koji ne dopušta primjenu ovakvih mjera tokom dužeg vremenskog perioda, region će morati da počne da razmišlja o mjerama kojima se oprezno, ali hrabro omogućava postepeno vraćanje na normalne ekonomske uslove i djelatnosti“, zaključila je Bregu.

GOLUBOVIĆ

Kriza izazvana Kovidom 19 ukazala je da je potrebno restrukturirati ekonomiju i fokus razvoja sa usluga prenijeti na proizvodne djelatnosti, kazao je predsjednik Privredne komore Crne Gore (PKCG) Vlastimir Golubović.

On je na sjednici Skupštine PKCG dodao da se u tom pravcu definišu projekti resornih ministarstava koji će doprinijeti supstituciji visoke uvozne zavisnosti naše ekonomije domaćom proizvodnjom.

Kako se navodi u saopštenju PKCG, Golubović je upoznao Skupštinu sa elementima predstojećeg trećeg paketa mjera podrške, koji će imati razvojni karakter, uz istaknutu ulogu Investiciono razvojnog fonda i poslovnih banaka.

“U fokusu ovog paketa, koji se očekuje naredne sedmice, prema ocjeni predsjednika, najznačajnijeg za podršku ekonomiji, biće reprogramiranje postojećih kredita, nove linije za likvidnost, obrtna sredstva i razvojne projekte sa povoljnim uslovima otplate”, saopšteno je nakon sastanka.

Na današnjoj sjendici razmotrene su aktivnostima te asocijacije za vrijeme trajanja epidemije bolesti Kovid 19.

“Donijete su odluke o oslobađanju obaveze plaćanja članskog doprinosa za 2017. i 2018. godinu privrednih subjekata koji imaju do pet zaposlenih i produženju mandata potpredsjednici Privredne komore Ljiljani Filipović”, navodi se u saopštenju.

Golubović je, kako se dodaje, izrazio zadovoljstvo što su sve nadležne institucije na najbolji način odgovorile izazovu pandemije. On je posebno zahvalio zaposlenima u privredi, jer su, kako je kazao, u uslovima zdravstvenog rizika doprinosili zadovoljenju životnih potreba i nesmetanom snabdijevanju domaćeg tržišta.

“Privredna komora je za vrijeme epidemije bolesti Kovid 19 intenzivnim aktivnostima snažno doprinosila otklanjanju izazova u poslovanju crnogorskih kompanija”, ocijenjeno je na sastanku.

“Golubović je podsjetio da je kreiran online upitnik preko kojeg je više od 300 privrednika iskazalo probleme sa kojima su se suočili, dok je još 400 sličnih zahtjeva pristiglo drugim kanalima komunikacije i oni su efikasno rješavani u tijesnoj saradnji sa donosiocima odluka. Komora je formirala i Call centar koji je na raspolaganju privrednicima za otklanjanje nedoumica u radu”, navodi se u saopštenju.

PKCG je, kako je dodao, aktivno preko svojih članica doprinosila stabilnosti tržišta ključnim artiklima, te u kontinuiranoj komunikaciji sa kolegama iz Komorskog investicionog foruma, nesmetanom odvijanju transporta roba unutar regiona i uspostavljanju zelenih koridora za prioritetne namirnice.

“Komora je imala važnu ulogu u kreiranju mjera podrške ekonomiji”, istakao je Golubović. 

SEZONSKI POSLOVI

Većim zapošljavanjem domaćih radnika, nezaposlenih, studenata i učenika na sezonskim poslovima značajno bi se doprinijelo prilivu sredstava u budžet, pogotovo kada je zbog situacije sa koronavirusom znatno smanjena mogućnost angažovanja strane radne snage, ocijenjeno je na panelu Zaposlimo domaće.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, ocijenio je da je značajni izazov za turističku privredu i druge djelatnosti sezonskog karaktera obezbijediti kvalitetne sezonske radnike.

“Prethodnih nekoliko godina oko dvije trećine njih je angažovano sa tržišta rada država u regionu, najčešće iz Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH), Makedonije i Kosova”, rekao je Purišić na panelu, koji su organizovali Ministarstvo i Zavod za zapošljavanje (ZZZ).

Međutim, ove godine ta mogućnost je puno manja zbog smanjene mobilnosti radnika u regionu, usljed epidemije.

“U ovim okolnostima, očekuje se da se poslodavci orjentišu na domaće radnike, prije svega na nezaposlene sa evidencije Zavoda, studente i učenike. Aktuelni i sve izvjesniji budući poremećaji na tržištu rada ukazuju da je to najbolja odluka, koja ima pri tome i višestruke koristi za ekonomiju i standard stanovništva”, ocijenio je Purišić.

On je, kako se navodi u zajedničkom saopštenju Ministarstva i ZZZ-a, pozvao poslodavce i nezaposlene da iskoriste tu priliku i na duži rok sklope partnerstvo, na zajedničku korist.

“Takođe, pozivam ih da iskoriste resurse Zavoda kao i programe i mjere aktivne politike zapošljavanja koje omogućavaju aktivaciju domaćih radnika i osposobljavanje za obavljanje poslova koji trebaju našoj privredi”, poručio je Purišić.

Vlada i Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kako je naveo, podržavaju zapošljavanje domaćih radnika, jer se na taj način postižu puni socio-ekonomski efekti u ekonomiji.

“S jedne strane, rješava se socijalni status naših građana, smanjuje se rizik od siromaštva i isključenosti iz društva, pozitivno utiče na demografske procese i smanjuje pritisak na socijalne fondove države. S druge strane, poslodavci dobijaju sigurnost u poslovnim procesima na duži rok, zarađeni dohodak ostaje u Crnoj Gori, a društvo i ekonomija postižu optimalnije korišćenje resursa”, kazao je Purišić.

On je podsjetio da je Vlada donijela dva seta ekonomskih mjera u cilju olakšavanja života građana i pomoći privredi, zaposlenima i socijalno ugroženim građanima, a čiji je bio očuvanje radnih mjesta i stvaranje pretpostavki za brži oporavak ekonomije i standarda svakog građanina i njegove porodice.

“Izvjesno je da će usljed pandemije koronavirusa, turizam i sa njim povezane djelatnosti imati najveće gubitke, imajući u vidu da je ta privredna grana dominantno oslonjena na strane goste”, dodao je Purišić.

Direktor Zavoda, Suljo Mustafić, podsjetio je da se tržište rada mijenja i iziskuje drugačiji pristup.

“Okupili smo se s namjerom da pokušamo naći način kako da angažujemo što više domaćih radnika na sezonskim poslovima, tokom ove sezone. Važno je da im slobodna radna mjesta, prije svega, učinimo dostupnim«, smatra Mustafić.

Od početka godine do danas raspisano je 3,12 hiljada oglasa za sezonsko zapošljavanje, a oko 2,5 hiljade radnika na tim poslovima.

“Zato i ja šaljem apel i nezaposlenima i poslodavcima. Nezaposlenima da iskoriste šansu, da redovno prate oglase koje objavljujemo na sajtu i u sredstvima informisanja, i da se prijave se za sezonski rad. Važno je da osjete kako funkciniše tržište. Osim zarađenog novca mogu steći radno iskustvo i korisne radne navike«, rekao je Mustafić.

On je dodao da u uslovima opšte neizvjesnosti treba razumjeti i zabrinutost poslodavaca.

“Ipak ih pozivam da povjerenje ukažu prvenstveno domaćim radnicima. U Zavodu imaju pouzdanog partnera. Stavljamo na raspolaganje i znanje i kapacitete kako bi, u najvećoj mogućoj mjeri, zajedno obezbijedili kvalitetne radnike«, rekao je Mustafić.

Prema njegovim riječima, veće radno angažovanje domaće radne snage u sezoni doprinijeće prilivu sredstava u budžet, što je svima veoma bitno.

»Crna Gora bi trebalo, u cilju očuvanja radnih mjesta, po uzoru na prakse turistički razvijenih zemalja iz okruženja da uvede kategoriju ‘stalnog sezonca’. Ta svojevrsna podrška sezonskim radnicima omogućila bi njihovo vezivanje za poslodavce tokom cijele godine, što bi bio snažan stimulans da ostanu u državi«, ocijenio je Mustafić.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Damir Davidović, podsjetio je da i pored velikog broja nezaposlenih ima i dosta upražnjenih slobodnih radnih mjesta.

»Domaća radna snaga je sistemski nosilac određene privredne grane. Zato je ovo i upozorenje i prilika da se svi okrenemo domaćim radnicima i da im ukažemo povjerenje. Vjerujem da ćemo kao dominantno turistička destinacija, u granicama realnog, znati da iskoristimo šansu ovolj ljeta«, naveo je Davidović.

Panel je, kako je saopšteno iz ZZZ-a, bio prilika za konstruktivnu razmjenu mišljenja o modelima saradnje i mogućnostima za obezbješenje kvalitetnog kadra izemđu predstavnika Privredne komore (PKCG), Unije poslodavaca (UPCG), Saveza sindikata (SSCG), Unije slobodnih sindikata (USCG), ali i poslodavaca iz primorskih opština u Crnoj Gori.

DMOHOVSKI U PKCG

Interesovanje poljskih turista i turoperatora za Crnu Goru je veoma veliko i neophodno je što skorije otvoriti granice za posjetioce iz te zemlje, saopštio je ambasador Poljske Artur Dmohovski na sastanku sa predsjednikom PKCG Vlastrimirom Golubovićem.

Dmohovski i Golubović su razgovarali razgovarao o mogućnostima unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje, a fokus je bio na turizmu u uslovima korona krize.

Iz PKCG su saopštili da je ambasador naglasio veoma veliko interesovanje poljskih turista i turoperatora za Crnu Goru i dodao da je neophodno što skorije otvoriti granice za posjetioce iz ove države.

“U 2019. godini zabilježen je rekordan broj turista iz Poljske u Crnoj Gori. Oni veoma cijene ljepote vaše zemlje i mora. Korona kriza može biti i šansa za crnogorski turizam jer milioni Poljaka, koji obično ljetuju u Francuskoj, Italiji, Španiji, sada traži alternativnu destinaciju”, rekao je ambasador Dmohovski.

On je naglasio da je epidemiološka situacija u Poljskoj veoma dobra, sa 30 oboljelih na 100.000 stanovnika. Samo u jednoj regiji Poljske se bilježi značajan broj slučajeva, dok su ostale regije maltene Corona Free.

Predsjednik Komore Golubović izrazio je očekivanje da će uskoro biti povoljnih vijesti za dolazak poljskih turista u Crnu Goru.

“Iskreno se nadam da će se ubrzo stvoriti uslovi da već 1. jula krenu prvi letovi iz Poljske za Crnu Goru”, kazao je Golubović.

Ambasador je naglasio da je poljska ekonomija najmanje pogođena krizom u EU. Privrednici i investitori iz ove države žele da se upoznaju sa privrednim potencijalima Crne Gore i mogućnostima uspostavljanja partnerstava na konkretnim projektima.

Predsjednik Golubović smatra da prostora za saradnju ima naročito u energetici, drvopreradi i agraru, te prenošenju poljskog know-how u ovim oblastima. Kriza je, naglasio je on, ukazala da je potrebno reformisati ekonomiju i sa usluga fokus prenijeti na proizvodne djelatnosti.

“Diversifikacija je neophodna crnogorskoj ekonomiji i otvoriće brojne prilike za saradnju sa poljskim privrednicima”, saglasio se ambasador.

Sagovornici su ocijenili da bi tokom 2021. godine trebalo oranizovati poslovni forum sa bilateralnim susretima privrednika dvije zemlje, a da mogućnost uspostavljanja kontakta postoji i na planiranom multilateralnom skupu članova Višegradske grupe i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.

Golubović je pozvao ambasadora Poljske da učestvuje u radu 10. jubilarne Konferencije o ekonomiji u organizaciji Privredne komore, koja je planirana za 15. decembar 2020. godine.

U CG 3.100 TURSKIH FIRMI

Predsjednik Poslovnog vijeća Turske i Crne Gore pri Odboru za međunarodne ekonomske odnose (DEIK) Naser Alim je kazao da pandemija koronavirusa nije uzrokovala pad investicija u Crnoj Gori.

Alim je u razgovoru za Anadoliju potvrdio da investicije zbog novonastale situacije kasne, ali da to ne znači da su umanjene.

Govoreći o trgovinskim odnosima između Crne Gore i Republike Turske Alim je kazao da su ti odnosi u proteklih nekoliko godina dosta unaprijeđeni.

“Međutim, još uvijek nismo dostigli nivo na kojem bi se trebali odvijati naši odnosi. Politička situacija, geografska blizina i srodstvo između ove dvije zemlje zaslužuje duplo bolji odnos“, ocijenio je Alim.

On je istakao da je izvoz za Crnu Goru u 2019. godini porastao za 66 posto, te da je dostigao nivo od 131,5 miliona dolara, dok je u vanjsko-trgovinskoj razmjeni zabilježen rast od 54,6 posto, čime je postignut nivo od 144,4 miliona dolara.

Alim je napomenuo da je u okviru Mješovite komisije za ekonomsku saradnju bio postavljen cilj obima trgovinske razmjene od 130 miliona dolara.

“To je pokazatelj da vrlo lako možemo postići cilj za 2020.godinu koji iznosi 165 miliona dolara, ova činjenica ujedno budi nadu u nama da se može ostvariti i cilj za 2022.godinu koji iznosi 250 miliona dolara“, rekao je Alim.

Istakao je da u Crnoj Gori nije razvijena prerađivačka industrija i dodao da svaka investicija na tom polju može omogućiti veliki broj radnih mjesta.

Alim je kazao da između Crne Gore i Turske postoje razni sektori koji imaju potencijal za razvoj, ali da posebnu pažnju plijeni turizam, poljoprivreda i izgradnja hotela i stambenih objekata.

Govoreći da su turske investicije u Crnoj Gori uglavnom individualnog i preduzetničkog karaktera, Alim je kazao da kao DEIK pokušavaju predstaviti Crnu Goru u pravom svjetlu.

“Turske investicije u Crnoj Gori u 2019. godini iznosile su 34,4 miliona eura, što nas svrstava na osmo mjesto po stranim direktnim investicijama. Treba napomenuti da je 2018. godina po pitanju investiranja u Crnoj Gori bila važna godina za našu zemlju. Zauzeli smo peto mjesto po stranim direktnim investicijama u Crnoj Gori“, kazao je Alim.

Poručio je da u Crnoj Gori djeluje 3.100 turskih firmi koje su usmjerene od strane Poslovnog vijeće Turske i Crne Gore pri DEIK-u koje djeluje od 2006. godine, odnosno od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Alim je rekao da su trgovinski odnosi između Turske i Crne Gore nastavljeni i tokom pandemije.

“Iako je tokom aprila i maja zabilježen pad, kasnijim sastancima, koji nažalost nisu bili uživo, dali smo sve od sebe kako trgovačke djelatnosti ne bi stale“, istakao je Alim, te dodao:

“Proizvodnja u vrijeme pandemije je usporena, ali nije stala u potpunosti. Mi smo se potrudili da lanac opskrbe ni u Turskoj, a ni u svijetu ne bude prekinut. Možemo reći da smo jedna od rijetkih zemalja u ovom dijelu svijeta koja ja to uspjela.“

On je napomenuo da je Crna Gora posljednja zemlja u Evropi na koju se proširio koronavirus te je ocijenio da bi sektor turizma ubrzo mogao da se oporavi.

“Pandemija je usporila investicije, međutim, nije ih umanjila. Turske investicije u Crnoj Gori će rasti. Turska firma TAV se uveliko priprema za tender aerodroma. Ostali veliki projekti nisu otkazani, štaviše bilo je govora o novim projektima. Nalazimo se u fazi informativnih sastanaka“, poručio je Alim.

On je na kraju istakao da je Turska tokom pandemije poslala pomoć u preko 100 zemalja, a da je DEIK uputio pomoć u Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i na Kosovo.

“Ovo je vrijeme kada trebamo da dijelimo, a ne da zarađujemo“, zaključio je Alim.

SNP SAOPŠTIO

Socijalistička narodna partija (SNP) saopštila je da je posljednji trenutak da se vlast ozbiljno pozabavi penzionim zakonom.

“Najava ponovnog odlaganja usvajanja penzionog zakona još jedna je demonstracija neodgovornosti i neozbiljnosti aktuelne vlasti. Socijalistička narodna partija Crne Gore podsjeća da je usvajanje novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju programom rada Vlade bilo predviđeno za kraj juna ove godine”, navode iz SNP-a.

Izjava ministra finansija da zakon ima veliki fiskalni uticaj i da bi povećao budžetske rashode, kako su kazali, ponovo je stavila na dnevni red pitanje za koje se smatralo da je riješeno i da će se konačno stvoriti uslovi za povoljniji odlazak u penziju naših građana.

“Pomenuti zakon predviđa da se ubuduće u koeficijent za obračun penzije ne računa četvrtina najgorih godina staža po primanjima, kao i da se minimalna penzija poveća sa 128 na 145 eura, kao i da granica za odlazak u starosnu penziju za žene bude 64, a za muškarce 66 godina, što bi bilo godinu manje od prvobitnog predloga Vlade. Tekst predloga zakona usaglašen je krajem 2018. godine, a od tada dvanaest hiljada korisnika minimalne penzije čeka njegovo usvajanje, kao i dvije hiljade radnika koji su u međuvremenu ispunili uslov za penziju. Ne treba zanemariti činjenicu da u cijelom ovom periodu oni gube 20 eura mjesečno, što nije zanemarljiv iznos kada znamo u kakvoj se finansijskoj situaciji nalazi dobar dio naših penzionera”, kazali su iz SNP-a.

Poznato je, kažu, i da veliki broj radnika odlaže odlazak u penziju nadajući se boljim uslovima za obračun koeficijenata.

“Međutim, sudeći prema trenutnom stavu vladajuće većine, oni će nastaviti da čekaju neka bolja vremena za odlazak u penziju jer vlast očigledno nema namjeru da ispuni obećanja koja godinama daje građanima. Socijalistička narodna partija je svojevremeno uspjela da vrati osam nepravedno oduzetih penzija našim sugrađanima, a naknadno još dvije. Ističemo da je poslednji trenutak da se vlast ozbiljno pozabavi ovim pitanjem, da prestane da vara naše najstarije sugrađane i da učini sve što je potrebno kako bi im se obezbijedilo ono na šta imaju pravo. Naši penzioneri ne traže ništa više od onoga za šta su pošteno radili cijelog života, a jednostavnom uporednom analizom sa državama regiona vidjeće se da su sve naše komšije radile na poboljšanju položaja penzionera više nego što smo to mi činili, tako da i u ovom segmentu priča o liderstvu u regionu pada u vodu”, istakli su iz SNP-a.

A UGOSTITELJE 50%

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o realizaciji Programa pružanja podrške privredi i zaposlenima, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije koronavirusa.

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o realizaciji hitnih nestandardnih nabavki i troškovima u zdravstvenom sistemu nastalih usljed pandemije koronavirusa. Imajući u vidu da se radi o nestandardnim nabavkama i troškovima, u ukupnom iznosu 2.183.614 eura koji nijesu planirani u budžetu Fonda za zdravstveno osiguranje, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da odobri izmjenu dinamike mjesečnog plana potrošnje za ovu godinu na pojedinim pozicijama Fonda.

Usvojena je Informacija o realizaciji Programa pružanja podrške privredi i zaposlenima, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije koronavirusa, saopšteno je iz Vlade.

Produžen rok za prijave za aprilske subvencije

Privrednim društvima i preduzetnicima koji ispunjavaju Programom definisane uslove za dobijanje subvencija, a koji su iz bilo kojih razloga zakasnili da do kraja maja podnesu zahtjev za aprilske subvencije, zahtjeve mogu podnijeti od 20-30. juna, a nakon tog datuma i u slučajevima kada je prije isteka roka podnijet prigovor od čijeg rješavanja zavisi nastavak postupka.

“Odobreno je pravo na subvenciju za novo zapošljavanje i za ona lica koja nijesu bili evidentirana na Zavodu za zapošljavanje Crne Gore u prethodnom mjesecu u odnosu na mjesec na koji se podnosi zahtjev, ako se provjerom u Centralnom registru obveznika i osiguranika Poreske uprave utvrdi da nijesu imali prijavu na osiguranje po osnovu zaposlenja u periodu od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva za subvenciju. Odobreno je pravo na subvenciju za novo zapošljavanje i privrednim društvima osnovanim nakon 15. marta, pod uslovima za korišćenje prava na ovu vrstu subvencije koji su definisani Programom odnose se i na ova privredna društva i to za zaposlene koji nijesu imali prijavu na osiguranje po osnovu zaposlenja u periodu od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva za subvenciju”, saopšteno je iz Vlade.

Za turističke preduzetnike 100 odsto subvencije jun, 50 odsto za ugostitelje

Privredna društva i preduzetnici koji posluju u oblasti turizma mogu dobiti 100 odsto subvencije, a privredna društva koja posluju u oblastima ugostiteljstva i saobraćaja 50 odsto subvencije za jun.

Usvojena je Informacija o aktivnostima na realizaciji regionalnog projekta za uspostavljanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST) – „Hadronska kancer terapija i istraživanje u oblasti biomedicine pomoću protona i težih jona”. SEEIIST projekat, koji je Crna Gora inicirala polovinom 2017. godine, postao je najozbiljniji regionalni razvojni naučno-tehnološki projekat. U pitanju je krupna pan-evropska istraživačka infrastruktura koja ima snažnu evropsku relevantnost i perspektivu..

Vlada je donijela Uredbu o utvrđivanju isplate obeštećenja bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava u novčanim sredstvima za 2020. godinu. Uredbom se propisuje način isplate godišnje rate bivšim vlasnicima koji su to pravo stekli na osnovu izvršnih rješenja komisija za povraćaj oduzetih imovinskih prava i obeštećenje koja su dostavljena Fondu za obeštećenje do 31. decembra 2019. godine. Isplata se obračunava prema vrijednosti koja odgovara tri odsto od neisplaćenog iznosa, utvrđenog rješenjima komisija. Zakonom o Budžetu za 2020. godinu za ovu namjenu planirano je 2.750.000 eura, te je, u skladu sa tim iznosom, utvrđena dinamika i način isplate godišnje rate za tekuću godinu.

U okviru postupka pristupanja Evropskoj Uniji, Vlada je donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o zakonskim mjernim jedinicama, kojom se ova oblast usaglašava sa sa odgovarajućim direktivama EU u pogledu definicija osnovnih Sl jedinica radi prilagođavanja tehničkom napretku.

Donijeta je Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o viznom režimu. Donošenje ove Uredbe proizilazi iz obaveza koje prostiču iz Šengenskog akcionog plana i redovnog godišnjeg usklađivanja viznog režima Crne Gore, kao zemlje kandidata, sa viznom politikom EU, kao i nacionalnih interesa.

Termoenergetski kompleksa u Pljevljima

Usvojena je Informacija o aktivnostima na realizaciji projekta termoenergetskog kompleksa u Pljevljima. Navodi se da je Elektroprivreda Crne Gore, u skladu sa zaključcima Vlade koji su uslijedili nakon konstatovanja nemogućnosti realizacije ugovora o projektovanju, finansiranju i izgradnji drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, zaključenog između EPCG i češke kompanije Škoda Praha, fokusirala napore na blagovremenu realizaciju projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka.

“Projekat ekološke rekonstrukcije je višegodišnji projekat, koji u krajnjem treba da obezbijedi punu usaglašenost emisija štetnih čestica iz elektrane sa evropskim propisima. Analize sprovedene tokom izrade idejnog projekta, potvrdile su dobro stanje postojeće opreme, koje ukazuje na punu opravdanost ovog ulaganja koje će omogućiti nastavak rada termoenergetskog kompleksa u ustaljenom kapacitetu, ali što u konačnom ima za rezultat mnogo bolje ekološke parametre”, saopšteno je iz Vlade.

Vlada je usvojila Informaciju o realizaciji Projekta intenzivne revitalizacije elektrodistributivne mreže. Primarni cilj revitalizacije elektrodistributivne mreže je poboljšanje opštih uslova za snabdjevanje električnom energijom krajnjih kupaca i obuhvata kompletnu rekostrukciju oko 1.000 km srednjenaponske mreže, oko 2.000 km niskonaponske mreže, kao i kompletnu rekonstrukciju oko 500 trafo stanica. Vrijednost revitalizacije elektrodistributivne mreže koja je inicijalno pokrenuta od strane Vlade Crne Gore je 82 miliona eura, a planirana je da se realizuje u periodu od tri godine.

Projekti iz oblasti energetske efikasnosti

Usvojena je Informacija o aktivnostima na realizaciji projekata iz oblasti energetske efikasnosti. U okviru prve faze projekta (MEEP 1), koja se završila u martu 2018. godine, energetski je unaprijeđeno 25 javnih objekata (devet obrazovnih i 16 zdravstvenih). Implementacija druge faze projekta (MEEP 2) je započela 1. septembra 2018. godine, a planirano je da traje do 31. decembra 2023. godine. Vrijednost budžeta projekta je šest miliona eura. U okviru rada MEEP 2, planirano je unapređenje energetskih karakteristika 20 objekata zdravstvenog sistema, uspostavljanje sistema za monitoring nivoa komfora u zdravstvenim objektima, kroz praćenje potrošnje energenata i vode, kao i kreiranje održivog sistema finansiranja projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru. Održivi sistem finansiranja, omogućiće da se nakon realizacije druge faze projekta, radovi na primjeni mjera energetske efikasnosti u ostalim zdravstvenim objektima, finansiraju iz ušteda ostvarenih u adaptiranim zdravstvenim objektima. U Informaciji je dat prikaz realizacije i dinamika projektnih aktivnosti.

Donijeta je Odluka o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti u Prijestonici Cetinje radi realizacije projekta „Rekonstrukcija malih hidroelektrana MHE Rijeka Crnojevića – Cetinje”. Postojeća MHE Rijeka Crnojevića izgrađena je 1948. Godine i od tada je u neprekidnom pogonu, bez značajnijih radova na rekonstrukciji i revitalizaciji. Elektroprivreda Crne Gore planira realizaciju ovog projekta iz sopstvenih sredstava. Planiranom rekonstrukcijom izvršiće se konačna konfiguracija sistema objekata, te kroz postupke uporedne tehno-ekonomske analize, optimalna rekonstrukcija postrojenja, odrediti realni uslovi eksploatacije i uspostaviti skladan odnos prema prostoru i životnoj sredini.

Izgradnja hotela Breza Kolašin

Vlada je usvojila Informaciju o Prvom izvještaju o činjeničnom stanju pripremljenom od strane društva za reviziju „Crowe MNE“ u vezi sa realizacijom projekta izgradnje hotela „Breza“, Kolašin, po condo modelu poslovanja.

Vlada je 7. novembra 2019. godine uvrstila ovaj projekat na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma. Riječ je o planiranoj investiciji u izgradnju hotelskog kompleksa kategorije pet zvjezdica u Kolašinu sa 148 smještajnih jedinica, ukupnog kapaciteta od 308 ležaja, predračunske vrijednosti 19,5 miliona eura. Namjera investitora je da u okviru hotela sa condo modelom poslovanja otvori novih 120 radnih mjesta. Nezavisni kontrolor je konstatovao da podaci dostavljeni u finansijskom izvještaju sa pregledom troškova istinito i objektivno prikazuju stvarno stanje ulaganja za izvještajnom periodu, te da sprovođenjem procedura kontrole prateće dokumentacije nije uočeno odstupanje od dostavljenog finansijskog izvještaja. U skladu sa nalazima kontrole, Kontrolor je u Izvještaju konstatovao da je društvo „CG Resort” DOO Tivat u svrhu realizacije projekta, u izvještajnom periodu, utrošilo finansijska sredstva u ukupnom iznosu od 932.641 euro. Međutim, analizom Izvještaja Kontrolora od strane Ministarstva uvidjelo se da je najveći dio uloženih sredstava isplaćen za izmirenje obaveza ugovorenih prije momenta uvrštavanja na Listu razvojnih projekata.

Nastavljajući višegodišnju ekološku kampanju, Vlada je usvojila Informaciju o pripremi projekta „Neka bude čisto“ za 2020. godinu i prihvatila Sporazum o realizaciji Projekta. Planirano je da Projekat ove godine otpočne sa realizacijom 1. jula i da traje tri mjeseca, a, shodno Sporazumu koji će biti potpisan od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma, Zavoda za Zapošljavanje Crne Gore i JP Morsko dobro kao glavnih nosilaca, biće utrošeno 121.000 eura. Ova sredstva će se utrošiti za obezbjeđivanje plata radnicima koji budu radili na održavanju čistoće. Bruto plata po jednom radniku iznosi oko 400 eura u zavisnosti od opštine do opštine, dok je neto plata koju dobije jedan radnik 250 eura.

Koncesije Luci Kotor i Sea Pioneer Montenegro

Vlada je donijela Odluku o dodjeli koncesije Luci Kotor i kompaniji Sea Pioneer Montenegro DOO Herceg Novi – prvorangiranom i drugorangiranom na javnom konkursu za pružanje lučke usluge – lučke pilotaže u luci Kotor i pilotaže Bokokotorskom zalivu. Prihvaćeni su ugovoru o koncesiji.

„Luka Kotor“ AD je ponudila iznos od 250.000 eura za fiksnu godišnju koncesionu naknadu, a „Sea Pioneer Montenegro“ DOO Herceg Novi je ponudio iznos od 201.000 eura za fiksnu godišnju koncesionu naknadu. Varijabilna koncesiona naknada iznosi 6 odsto godišnjeg prihoda ako je prihod predhodne koncesione godine iznosio 300.000 – 501.000 ili 5 odsto ako je prihod bio veći.

Kupovina poslovnog prostora Upravi za imovnu

Vlada je dala saglasnost da se Upravi za imovinu na ime kupovine poslovnog prostora obezbijede sredstva u iznosu od 9.000.000 eura, odnosno da se, pored obezbijeđenih 3.000.000 eura u 2020. godini, planiranju po 3.000.000 eura i u 2021 i 2022. godini. Uprava za imovinu je zadužena da za prostore Uprave za statistiku – Monstat i državnih organa za koje se sada plaća zakup sprovede postupak kupovine poslovnog prostora u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

Usvojen je Konsolidovani izvještaj o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru Crne Gore za 2019. godinu koji je pripremljen na osnovu pojedinačnih izvještaja korisnika sredstava budžeta Crne Gore i budžeta jedinica lokalne samouprave o preduzetim aktivnostima na sprovođenju i unapređenju upravljanja i unutrašnjih kontrola i na osnovu godišnjih izvještaja o radu unutrašnje revizije. U Izvještaju je ocijenjeno da unapređenje u upravljanju i primjena COSO principa upravljanja i unutrašnjih kontrola varira na nivou svakog korisnika sredstava budžeta, ali podaci pokazuju da se iz godine u godinu na nivou javnog sektora bilježe unapređenja. U zaključku se navodi da je, uprkos ostvarenom napretku, neophodno da svi korisnici sredstava budžeta kontinuirano procjenjuju i unapređuju praksu upravljanje i unutrašnjih kontrola. Poseban naglasak u aktivnostima treba da bude na upravljanju rizicima, a posebno pravilima i procedurama za slučaj nepredvidljivih okolnosti, kao što je pandemija COVID-19. Jačenje odgovornosti rukovodioca za povjerene zadatke i ostvarivanje ciljeva je presudno važno za dobro upravljanje, transparentnost i povjerenje građana u funkcionisanje javnog sektora. Jasno utvrđene odgovornosti treba da prate i jasno utvrđena ovlašćenja i adekvatne unutrašnje kontrole, naglašeno je u Izvještaju.

Vlada je usvojila Informaciju o funkcionisanju portala „Glas građana – e-Peticije“ s Informacijom o realizaciji Radnog zaključka Vlade Crne Gore, broj: 07-2866, od 28. maja 2020. godine. U cilju unapređenja ovog servisa, u Informaciji je dat pregled aktivnosti sprovedenih u periodu od ponovnog pokretanja projekta do danas i date su preporuke za poboljšanje funkcionisanja sistema i procedura razmatranja podnijetih peticija. Od aktiviranja portala do danas, stanje na sistemu pokazuje: 53 podnijete peticije; sedam peticija je do sada stavljeno na glasanje (peticije za koje su nadležna ministarstva procijenila da treba da budu objavljena i stavljena na glasanje); 37 peticija su odbijene (peticije za koje su nadležna ministarstva procijenila da ne treba da budu objavljene i stavljene na glasanje i uz odgovarajuće obrazloženje su odbijene. Takođe, ovdje su uključene i peticije koje su odbačene kao neadekvatne); devet – peticija je sa statusom „kandidovano” (ove peticije su još u fazi odlučivanja u resornom ministarstvu).

Izvještaj o radu Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

Usvojen je Izvještaj o radu Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava za 2019. godinu. Izvještaj je podijeljen po segmentima, odnosno poglavljima u kojima je u svakom posebno razrađena kako analiza postupaka koji se vode pred Evropskim sudom, tako i analiza presuda i odluka koje su od strane Evropskog suda donijete u izvještajnom periodu i koje su postale pravosnažne. Od tih presuda i odluka, jedan broj se već nalazi u fazi izvršenja pod nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope. Pored navedenog, sadrži i preporuke za preventivno djelovanje, a sve u cilju smanjenja kršenja konvencijski zaštićenih ljudskih prava i sloboda. Takođe, posebna pažnja usmjerena je i na rad i aktivnosti Kancelarije zastupnika, a sve u cilju afirmacije ljudskih prava i osnovnih sloboda i prevenciji njihovih kršenja na nacionalnom nivou.

Usvojena je Informacija o žalbenom mehanizmu na Projektu „Program unapređenja crnogorskog obrazovanja” koji se sprovodi u saradnji sa Evropskom Investicionom Bankom (EIB). Ovaj kreditni aranžman u visini od 18 miliona eura, poslužiće za svrhu finansiranja prioritetnih projekata u oblasti obrazovanja u narednom petogodišnjem period, čija je ukupna procijenjena vrijednost oko 40 miliona eura. Riječ je o projektu koji podrazumijeva finansiranje projekata koji su uvršteni u Kapitalni budžet i to: nove Gimnazije u Podgorici, nove Osnovne Škole u naselju City kvart u Podgorici, novih osnovnih škola u naseljima Zabjelo i Krabuško polje, nadogradnje sa rekonstrukcijama vrtića u naseljima Momišići i Zabjelo, te nadogradnje sa rekonstrukcijom vrtića u Kotoru.

” Uvršteni su i rekonstrukcija 10 srednjih stručnih škola, kao i nabavka računarske opreme za sve škole u Crnoj Gori, nabavka namještaja za sve škole u Crnoj Gori, te nabavka specifične opreme za praktičnu nastavu u srednjim stručnim školama, za koje će sredstva biti prepoznata kroz tekuće budžete Ministarstva prosvjete, u godinama u kojima se implementira projekat. U toku dogovora evidentirana je potreba za uspostavljanje ad hock žalbenog mehanizma na ovom projektu, jer Državna komisija za postupke javnih nabavki zakonski nije nadležna za odlučivanje po žalbama u nabavkama koje se sprovode po posebnim postupcima međunarodnih organizacija, na osnovu međunarodnih sporazuma ili ugovora. Tim povodom, Vlada je odredila članove Tijela za razmatranje pristiglih žalbi u postupcima nabavki na projektu „Program unapređenja crnogorskog obrazovanja” i prihvatila Sporazum o poslovnoj saradnji iizmeđu Evropske investicione banke, Ministarstva prosvjete i Uprave za javne radove o konsultanskim uslugama podrške jedinici za implementaciju Projekta.

Vlada je usvojila Informaciju o obezbjeđivanju sredstava iz Tekuće budžetske rezerve na potrošačku jedinicu Univerzitet Crne Gore i odobreno je preusmjeravanje 104.970 eura iz Tekuće budžetske rezerve što su nedostajuća sredstva po osnovu povraćaja sredstva uplaćenih za magistarske radove u periodu od 26. juna do 26. decembra 2019. godine.

U okviru kadrovskih pitanja Elma Dizdarević, dosadašnja savjetnica u Višem sudu u Bijelom Polju imenovana je na dužnost zamjenice Zaštitnika imovinsko – pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Bijelom Polju. Marko Zečević, specijalista menadžmenta, određen je za vršioca dužnosti direktora Uprave za željeznice, do postavljenja direktora u skladu sa zakonom. Konstatovane su ostavke Vladimira Ristića i Vladimira Beratovića na dužnosti članova Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. Umjesto njih u Odbor direktora imenovani su Radule Raonić i Admir Mustajbašić. Skupštini akcionara „Luka Bar“ AD Bar predloženo je da, zbog isteka mandata članova Odbora direktora ovog društva, za članove novog Odbora direktora kao predstavnike državnog kapitala, izabere: Branislava Brankovića, Zorana Radojičića, Zorana Srzentića i Damira Raščića.

ODLUKA VLADE

Ministarstvo finansija zaduženo je da, iz sredstava tekuće budžetske rezerve obezbijedi iznos od 294.000 eura, po osnovu Odluke Ustavnog suda, za 147 bivših radnika “Radoja Dakića”, navedeno je u saopštenju Vlade.

Vlada je na današnjoj, 177. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, usvojila Informaciju o obezbjeđivanju potrebnih sredstava za sprovođenje Odluke Ustavnog suda Crne Gore U III br. 280/17 na ime potraživanja bivših radnika Radoja Dakića.

Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da, iz sredstava Tekuće budžetske rezerve obezbijedi sredstva u iznosu od 294.000 eura, po osnovu Odluke Ustavnog suda, za 147 bivših radnika.

Po istom osnovu je početkom godine već isplaćeno oko 440 radnika sa skoro 900.000 eura, a tužbe protiv države je proteklih godina podnijelo oko 1.800 radnika.

EPCG

Realizacija projekta prevođenja rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano trebalo bi da počne naredne godine, do kada se očekuje kompletiranje neophodnih dokumenata i dobijanje saglasnosti, saopšteno je na javnoj raspravi u zgradi Opštine Nikšić.

Ideja za realizaciju tog projekta inicirana je prije desetak godina i izazvala je veliko protivljenje mještana, ali prema ocjeni predlagača Elektroprivrede (EPCG) ima izuzetnu energetsku i ekonomsku opravdanost, jer bi se prevođenjem Zete povećala proizvodnja u hidroelektrani (HE) Perućica, a smanjio i poplavni talas na području toka rijeke.

Izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering EPCG, Ivan Mrvaljević, tokom rasprave o Nacrtu lokalne studije lokacije tog projekta ukazao je da izradu tog planskog dokumenta prati i izrada Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, jer će u svojoj konačnoj fazi izvođenja morati da poštuje sve aspekte životne sredine i ekologije.

“Identifikovane su smjernice kroz sami dokument Strateška procjena uticaja na životnu sredinu koje će morati da budu poštovane tokom izrade glavnog projekta koji je nas očekuje na jesen. Sve ono što je bilo problematično 2017. godine sada, usudio bih se da kažem, postoji konsenzus šta i kako treba riješiti i na pravi način realizovati projekat u narednom periodu”, rekao je Mrvaljević.

Prema njegovim riječima, taj projekat mora garantovati da nizvodni proticaj bude riješen na zadovoljstvo žitelja Nikšića i nadležnih u EPCG, koji se bave poslovima valorizacije viškova velikih voda, čime bi se omogućilo optimalno korišćenje energetskog potencijala.

“Apsolutni prioritet projekta mora biti zadovoljenje i definisanje takvog tehničkog rješenja koje će minimizirati uticaj poplava, a nikako povećati, kako je bilo riječi u 2017. godini, kao i garantovati kvalitet voda u novonastaloj akumulaciji i eventualno tokom ljetnjih mjeseci spriječiti pojavu smeća”, obrazložio je Mrvaljević i dodao da se planiranim propisanim mjerama to mora riješiti.

On je dodao da bi u naredna dva do tri mjeseca lokalna studija lokacije, čiju proceduru sprovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, trebalo da bude usvojena, dok će EPCG završiti posao oko tehničke dokumentacije glavnog projekta, koji će pratiti izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Govoreći o tom projektu, Mrvaljević je precizirao da je na četiri lokacije dominantno građevinski, manji dio je elektro-mašinska oprema, a vrijednost investicije je oko 27 miliona eura.

Savjetnik na izradi projekta, Danilo Mrdak, saopštio je da bi se izgradnjom brane na Zeti napravilo protočno jezero, pa bi na pojasu dužine od oko 800 metara toka rijeke ekosistem bio promijenjen iz rječnog u jezerski.

”Na osnovu analize, u cilju očuvanja nizvodnih rječnih ekosistema, pejzažnih, estetskih, ali i rekreativnih vrijednosti Zete, smatramo da bi bilo dobro da se skretanje vode u akumulaciju Krupac može dešavati samo prilikom protoka koji su na mjestu pregrade veći od šest kubika u sekundi”, rekao je Mrdak.

Jedan od mještana tog kraja, Nikola Vukotić, kazao je da se pažnja posebno mora posvetiti gubitku vode i da je neophodno da protok bude veći od šest kubika u sekundi kada priliv bude dovoljan da se to ispuni.

Predstavni nevladine organizacije (NVO) Župa u srcu, Jovo Radulović rekao je da na tom području postoje i dvije endemične vrste biljaka koje opstaju u specifičnim uslovima, pa bi manje plavljenje u Budoškim barama i manji vodostaj na toj lokaciji, ugrozio njihov opstanak.

Prema ranijim navodima iz EPCG, samo bi se koristile izuzetno velike vode Zete i veliki poplavni talasi, da se prevode u Krupac, pa u Slano i kasnije se bolje valorizuju kroz prodaju električne energije.

Studije za taj projekat rađene su od 1967, 1968, pa sve do 2002. godine, a prema glavnom projektu izgradnjom tog sistema iskoristili bi se visoki proticaja Zete koji se danas u retenziji Vrtac gube poniranjem.

Projektom je predviđena izgradnja brane na rijeci Zeti i nasipa uzvodno od brane, gradnja dovodnih i odvodnih kanala, dovodnih tunela Zeta – Krupac i Krupac – Slano, komandne zgrade na platou tunela, pristupnih puteva i energetsko uređenje od Zete do Krupca i od Krupca do Slanog.

Računica EPCG pokazuje da bi, zavisno od cijene električne energije na berzi, taj projekt godišnje donosio do 3,5 miliona eura, što znači da bi se za sedam godina vratio uloženi novac.