U PRIPREMI

Treći paket ekonomskih mjera, koji priprema Vlada, omogućiće očuvanje i restrukturiranje crnogorske ekonomije, održavanje postojećih investicija i stvaranje pretpostavki za podršku novim investicijama i diversifikaciju naše ekonomije, zaključeno je na konsultativnom sastanaku koji je održan sinoć.

Sastanku, kojim je predsjedavao premijer Duško Marković, prisustvovali su potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović, ministri ekonomije Dragica Sekulić i finansija Darko Radunović.

Na sastanku su bili ministri saobraćaja i pomorstva Osman Nurković i nauke Sanja Damjanović, te predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić i predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević.

NA AERODROMIMA

Sve je spremno za ponovno uspostavljanje međunarodnog komercijalnog avio-saobraćaja, kazala je portparolka Aerodroma Crne Gore Marina Miketić-Nikolić.

“Sve je spremno. Sjutra je prvi komercijalni let iz Budimpešte, nešto kasnije iz Memingema. Nakon toga, već 12. juna nacionalni aviopevoznik Montenegroerlajnz imaće prve letove ka Ljubljani, a 14. juna ka Frankfurtu, a onda dalje imamo najave za Cirih, Pariz, Kopenhagen, Hanover, Dizeldorf, Frankfurt”, istakla je Miketić-Nikolić u Jutarnjem programu TVCG.

Nadaju se, kaže, da postoji veliko interesovanje naših građana i da će nam brzo doći putnici širom Evrope.

Govoreći o procedurama na aerodromima prilikom dolaska putnika, Miketić-Nikolić kaže da je najščešće pitanje ima li testiranja.

“Testiranja nema na crnogorskim aerodromima. Putnicima se proporučuje da prate svoje zdravstveno stanje, nijesu potrebni nikakvi posebni zdravstveni pregled. Ali naravno da ljudi treba da vode računa o opštem zdravstvenom stanju – temperatura, mučnina… Biće neophodno da se nose maske”, istakla je ona.

Ukoliko se desi da neko od putnika ima tegobe, poput temperature i mučnine, reagovaće zdravstveno-sanitarni inspektori.

Apelovali su na građane koji putuju iz Crne Gore da na aerodrome dođu malo ranije, te da obavezno ponesu dovoljan broj maski. Biće postavljeni punktovima sa dezinfekcionim sredstvima.

“Novina je da smo omogućili web čekiranje, i to preporučujemo putnicima, jer se štedi na vremenu”, istakla je sagovornica TVCG.

BRČVAK

Svaka kriza može da bude pozitivna ukoliko se povuku pravi potezi i dobro organizuje novi start, saopštio je crnogorski biznismen i filantrop Hajriz Brčvak i kazao da to može biti prilika da se stvari postave na svoje mjesto.

„U tom slučaju smo u prednosti, pa sve ono što smeta i koči napredak možemo da promijenimo i postavimo sve na svoje mjesto“, rekao je Brčvak za Glasnik Privredne komore (PKCG).

On smatra da je neminovno je da će poslije zdravstvene krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa uslijediti ekonomska, ali i da mnogi građani Crne Gore umiju dobro da se snađu u kriznim situacijama.

„Ja sam bolje naučio sa malo, nego sa puno, tako da nemam straha, a ono što sam dao ne mogu izgubiti“, poručio je Brčvak.

On je dodao da je teško dati predloge Vladi kojim potezima da podrži privrednike u uslovima krize, jer ima mnogo stručnjaka i pametnih ljudi.

Brčvak je kazao da se u Njemačkoj, gdje ima firmu, najavljuje recesija i do devet odsto, što bi prouzrokovalo najveću krizu od 1929. godine.

„Naše kompanije su se spremile i sve smo uradili što je do nas. Ljudi su osigurani, dobavljači i porezi plaćeni. Ono što smo mogli da uradimo za svoj narod i svoju državu, uradili smo“, rekao je Brčvak.

Njegova kompanija, koja zapošljava više od 450 radnika, bavi se izgradnjom optičkih mreža u Njemačkoj. Što se tiče Crne Gore, on za ovu godinu imao u planu kompletiranje objekta u Starom Baru i početak gradnje još jedne stambene zgrade u novom Baru.

„Međutim, zbog trenutne situacije, kompletiranje našeg rizorta će se produžiti i odložiti za narednu sezonu. Što se ostalih investicija tiče, pratićemo pažljivo razvoj ekonomije u svijetu i Crnoj Gori, te shodno tome djelovati“, saopštio je Brčvak.

On je dodao da u Njemačkoj ima dovoljno ugovorenih poslova za naredne tri godine, ali da očekuje mali pad prometa i oporavak već od septembra.

„Sa tom prognozom bi svi mi u kompaniji bili zadovoljni“, rekao je Brčvak.

Brčvak, koji živi i radi u Njemačkoj, ostaće upamćen kao čovjek koji je uputio najveću pojedinačnu donaciju Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti od 100 hiljada eura i 180 hiljada USD i time pružio veoma značajan doprinos borbi protiv zaraze.

APEL ZZZ

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) je, u cilju povećanja sezonske zaposlenosti, apelovao na poslodavce da se okrenu zapošljavanju domaće radne snage, kao i na nezaposlene, mlade, studente i đake iz Crne Gore da gledaju ljeto kao odličnu šansu za zaradu.

“Apelujemo na poslodavce da se, još više nego do sada, okrenu zapošljavanju domaće radne snage i da potrebne radnike, prije svega, potraže među crnogorskim građanima i na domaćem tržištu”, rekli su predstavnici Zavoda agenciji Mina-business.

Poslodavci, kako su kazali, u Zavodu imaju pouzdanog partnera i staviće im sve svoje kapacitete na raspolaganje kako bi, u najvećoj mogućoj mjeri, svi zajedno obezbjedili kvalitetan kadar.

“Apel upućujemo i svim nezaposlenim osobama, mladim ljudima, studentima, đacima iz Crne Gore da gledaju ljeto kao jednu odličnu šansu za zaradu i sticanje novih znanja i vještina. Molimo sve nezaposlene sa naše evidencije da iskažu svojim savjetodavcima želju za sezonskim poslom, da redovno prate oglase koje objavljujemo na sajtu i u sredstvima informisanja i da se na njih prijavljuju”, naveli su iz ZZZ-a.

Oni smatraju da je to šansa za sve – i za rad i za zaradu, ali i za oporavak privrede.

“Samo zajedno, hrabro i složno možemo pokušati da doprinesemo da se nadoknade negativni finansijski efekti, nastali usljed globalne pandemije”, poručili su iz Zavoda.

Iz ZZZ-a su rekli da je upravo sezonsko zapošljavanje prilika da se poveća zaposlenost, u svim opštinama u državi. Sredstva koja se ulože u domaćeg radnika doprinijeće očuvanju zaposlenosti i stvoriti pretpostavke za brži oporavak ekonomije i životnog standarda.

“Za sezonske poslove od početka godine do 1. juna raspisano je 9,2 hiljade slobodnih radnih mjesta. Postoji interesovanje poslodavaca i ima raspisano mnogo oglasa, od kojih neki još traju. Tokom sezone se, uobičajeno, najviše traže kuvari, konobari, šankeri i sobarice”, precizirali su iz Zavoda.

Oni smatraju da je predstojeća sezona izazov za sve. U ovom trenutku ipak puno znači i uliva optimizam izuzetna epidemiološka situacija u Crnoj Gori.

“Naša država je među prvim corona free državama što je čini primamljivom destinacijom za turiste”, dodali su iz ZZZ-a.

Zavod će se, kao i prethodnih godina, maksimalno truditi da doprinese što većem angažovanju osobe sa evidencije u sezoni.

“U stalnom smo kontaktu sa poslodavcima, trudimo se da sagledamo realne šanse i mogućnosti i da pripremimo sve što je u našoj mogućnosti kako bi se izvukao maksimum od predstojeće sezone. Vjerujemo da ćemo kao dominantno turistička destinacija, u granicama realnog, i ove godine znati da iskoristimo šansu”, rekli su iz Zavoda.

Oni su podsjetili da, iako u uobičajenim okolnostima ljetnja sezona počinje u maju i traje do septembra/oktobra aktivnosti u Zavodu, na pripremi za sezonsko zapošljavanje i posredovanje za što veći broj domaćih radnika u sezoni, traju tokom čitave godine.

“Tako smo prethodne godine imali odlične rezultate kada je u pitanju zapošljavanje domaće radne snage na sezonskim poslovima. Plan je bio da se zaposli oko deset hiljada osoba sa evidencije nezaposlenih, a radilo je preko 11,5 hiljada naših državljana”, precizirali su iz Zavoda.

Pandemija novog koronavirusa je, kako su ocijenili, uzrokovala niz društveno-ekonomskih posljedica za cijeli svijet, pa tako i za region i Crnu Goru.

“Situacija sa koronom nova je za sve institucije, pa i za ZZZ. Mi smo se trudili da sve svoje kapacitete prilagodimo novonastalim okolnostima i da izađemo u susret ciljnim grupama”, saopštili su iz Zavoda.

Zavod, kako su dodali, ni u jednom trenutku, tokom novonastale situacije, nije prekidao rad. Uveden je bio poseban režim rada u svim biroima rada i sve javne i besplatne usluge su pružane online, svim korisnicima.

POVRATAK NA TRŽIŠTE

Nacionalne avio-kompanije u regionu trebalo bi odmah da naprave strategiju rada i povrate određeni dio tržišta dok se veliki igrači ne oporave i ne počnu ponovo da razmišljaju ovom području, saopštio je analitičar vazdušnog saobraćaja, Alen Šćuric.

„Pri tome mislim i na lukos kerijere i velike legas kerijere. Sad je vrijeme, u sljedećih par mjeseci, da se povrati dio tržišta i da se preuzme ono što se tolike godine gubilo“, rekao je Šćuric agenciji Mina-business.

On smatra da je sada prilika da se kupe avioni ili uzmu na lizing po niskim cijenama i povoljnim uslovima.

„Avioni su sada ekstremno jeftini. Trenutno ima 12 hiljada aviona koji su prizemljeni, a dvije hiljade će ostati vječno prizemljeno i neće uspjeti da se proda. Ti avioni su izbačeni iz flota“, naveo je Šćuric.

On je dodao da na tržištu ima jako ‘mladih’ aviona, odnosno starih deset godina, i da je sada prilika da se oni kupe ili uzmu na lizing po niskim cijenama i povoljnim uslovima.

„Tu će vam lezori čak dati avione da ih plaćate samo po satu korištenja. To znači da vam cijelu zimu avion može stajati potpuno besplatno na zemlji i da vas ništa ne košta. To je ogromna prilika za sve, pa i za Montenegro Airlines (MA)“, poručio je Šćuric.

On je na pitanje kako vidi budućnost MA, s obzirom na dugovanja i koronakrizu, odgovorio da je u periodu pandemije bilo važno imati nacionalnog prevoznika koji bi obavljao repatrijacijske i kargo letove i dovozio potrebnu pomoć, ali da je nakon tog perioda to još bitnije.

„To je važno zato što neće stranci dovoziti turiste i dijasporu u Crnu Goru, nego će to raditi isključivo nacionalni avio-prevoznik, ako ga imate“, rekao je Šćuric.

On je dodao da su najbolji primjeri za to Makedonija, Kosovo ili Slovenija.

„Makedonija je ostavljena na milost i nemilost Wizz Air-a i ostalih prevoznika i nema apsolutno nijedan let. Hrvatska je imala letove tokom cijele koronakrize, a sad ima nekih desetak dnevno, dok Slovenija nema nijedan i tek sredinom juna će biti prvi i to šest puta sedmično za Frankfurt“, saopštio je Šćuric.

On je kazao da je pandemija koronavirusa ugrozila poslovanje i opstanak avio-kompanija u regionu.

„Zapravo će profitirati i opstati samo one kompanije koje dobiju državnu i pomoć koja će im omogućiti egzistenciju. Pri tome morate znati da su velike kompanije dobile pomoć, Lufthansa na primjer skoro 11 milijardi EUR, a Air France KLM za sad devet milijardi, a vjerovatno će dobiti 11 milijardi“, rekao je Šćuric.

On smatra da u tom kontekstu treba opstati.

„Velikim kompanijama, koje su dobile pomoć, te pare ne trebaju toliko, odnosno veći dio tog novca će upotrijebiti za preuzimanje tržišta i završavanje konsolidacije, odnosno uništavanje srednje velikih i malih kompanija“, upozorio je Šćuric.

On je dodao da bi tu minijaturne kompanije iz regiona mogle da idu ‘ispod radara’ i pokušaju da uzmu dio tržišta i opstanu na njemu.

„Ja ne vidim da se to može desiti srednje velikim kompanijama. Male bi čak mogle imati šanse“, poručio je Šćuric.

On je naveo da su se velike avio-kompanije već izborile sa problemima prouzrokovanim negativnim posljedicama pandemije koronavirusa, jer su dobile novčanu pomoć, daleko veću od potrebne i zapravo iskoristile krizu.

„Iskreno kažem, njima je sjekira upala u med i one će ovu krizu samo iskoristiti da ubrzaju konsolidaciju“ saopštio je Šćuric.

Kada je riječ o opstanku malih avio-kompanija, on smatra da sve zavisi od toga kakvu će podršku imati od države, ali i od toga koliko će vlasti u njihovim matičnim državama shvatiti da su nacionalni avio-prevoznici izuzetno bitni.

„Mislim da će se to evidentno vidjeti u narednih godinu, dvije, s obzirom na to da se planira da promet neće doći na nivo od prošle godine prije 2022. godine“, kazao je Šćuric.

On je dodao da je u tom periodu bitno podržati svog prevoznika, koji će kroz neke nekomercijalne djelatnosti dovesti turiste, dijasporu, poslovne ljude i omogućiti ostalim segmentima privrede da funkcionišu.

OPŠTINA DANILOVGRAD

Opština Danilovgrad ima u planu da pristupi izradi rebalansa budžeta, s obzirom na ekonomsku krizu nastalu kao posljedica pogoršane epidemiološke situacije u Crnoj Gori, saopštila je predsjednica te Opštine, Zorica Kovačević. Ona je kazala da budžet Danilovgrada iznosi 6,3 miliona eura, piše Dan.

“Odlukom o mjerama za ublažavanje negativnih finansijskih posljedica nastalih usljed pandemije Covida-19, potvrđenoj od strane Skupštine opštine Danilovgrad na sjednici 19. maja, ta Opština je usvojila set mjera podrške privrednim subjektima koji nijesu obavljali djelatnost, kao i registrovanim poljoprivrednim proizvođačima u smislu odlaganja ili oslobađanja plaćanja poreza, taksi i naknada”, objasnila je Kovačević.

Ona je kazala da je odlukom propisano odlaganje plaćanja poreske obaveze za period od 90 dana po osnovu prireza porezu na dohodak za pojedince, nastale od 1. marta.

Period plaćanja će, kako je navela, biti sinhronizovan sa dinamikom izmirenja poreza na dohodak pojedinaca, u skladu sa zakonom.

“Zatim oslobađanje od plaćanja naknade poreskim obveznicima za korišćenje komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa opštinskog puta za ovu godinu, za period od 90 dana, počev od važenja naredbi Ministarstva zdravlja zbog kojih isti nijesu obavljali djelatnost”, dodala je Kovačević.

Slijedi, kako je objasnila, odlaganje plaćanja poreza na nepokretnosti za ovu godinu na način da se plaćanje prve rate odlaže do 30. avgusta, a druge rate do 30. novembra.

“Takođe, oslobađanje od plaćanja poreza na nepokretnosti za ovu godinu registrovanih poljoprivrednih proizvođača na osnovu podnijetog zahtjeva i oslobađanje od plaćanja lokalne komunalne takse privrednih subjekata u djelatnostima čiji je rad zabranjen naredbom Ministarstva zdravlja za period od 90 dana, počev od važenja naredbi Ministarstva zdravlja zbog kojih isti nijesu obavljali djelatnost”, kazala je Kovačević.

Prema njenim riječima, propisano je i odlaganje plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za period od 90 dana, počev od 16. marta, kao i naknade za legalizaciju bespravnih objekata za obveznike koji imaju zaključene ugovore, sa dinamikom plaćanja u ratama.

Za navedeni period, prema njenim riječima, neće se obračunavati kamata za neizmirene dospjele obaveze kada su u pitanju odlaganje plaćanja poreza na nepokretnostima svim pojedincima za ovu godinu na način da se plaćanje prve rate odlaže do 30. avgusta, a druge rate do 30. novembra.

“Oslobodili smo od plaćanja naknade za licencu sva taksi udruženja i preduzetnike za period od marta i zaključno sa decembrom, kao i korisnike prava na socijalno stanovanje plaćanja zakupnine za period od marta zaključno sa decembrom”, dodala je Kovačević.

Ona je saopštila da je u odnosu na privredna društva čiji je osnivač Opština Danilovgrad, lokalna uprava u svakodnevnoj komunikaciji sa izvršnim direktorima i zajedničkim radom se nalaze rješenja za aktuelnu problematiku, u granicama mogućnosti Opštine Danilovgrad.

“Trenutna ekonomska kriza neće usporiti planirane započete kapitalne projekte. Takođe, Opština Danilovgrad uredno servisira svoje obaveze, kako prema zaposlenima i dobavljačima, tako i prema kreditorima”, zaključila je Kovačević.

RAZVOJ REGIJE

Od 2006. godine i obnove nezavisnosti država je u razvoj infrastrukture sjevernog regiona, računajući i prioritetnu dionicu auto-puta investirala više od dvije milijarde eura – saopšteno je Pobjedi iz Vlade.

Predstavnici izvršne vlasti poručili su da i u narednom periodu ostaju posvećeni ravnomjernijem regionalnom razvoju, sa snažnim akcentom na sjever. Oni su uvjereni da za sjeverni region dolaze bolji dani, a za to im kako navode daju pravo i statistike o povećanju broja turista, investicija i realizacije projekata u praktično svim gradovima ovog regiona.

“Od obnove nezavisnosti u razvoj infrastrukture sjevernog regiona uloženo je preko 1,2 milijarde eura državnog novca i to oko 606 miliona eura preko Uprave za javne radove i oko 620 miliona preko Uprave za saobraćaj. Ovo sve ne računajući auto-put, čime vrijednost državnih investicija u infrastrukturu prelazi dvije milijarde eura”, kazali su Pobjedi iz Vlade.

Predstavnici izvršne vlasti naveli su da je trećina ovog novca, dakle bez auto-puta, uložena tokom mandata ove Vlade.

“U pitanju su projekti vrijednosti preko 400 miliona eura”, precizirano je iz Vlade.

Predstavnici Vlade ističu da je i aktuelni kapitalni budžet, kao preduslov infrasturkturnog razvoja, za sjever nikada izdašniji.

“Realizacija infrastukturnih projekata ostaje prioritet, a benefiti bolje saobraćajne i druge infrastrukture već su vidljivi i onima koji putuju na sjever i onima koji tamo žive”, rekli su iz Vlade.

Oni dodaju da sve to prate značajna izdvajanja od strane Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Ministarstva poljoprivrede, kao i drugih vladinih resora.

“Uvjereni smo da za sjever dolaze blisko bolji dani, a za to nam svakako daju pravo i statistike o povećanju broja turista, investicija i realizacije projekata u praktično svim gradovima. Stoga i u narednom periodu ostajemo posvećeni ravnomjernijem regionalnom razvoju, sa snažnim akcentom na sjever Crne Gore, a gotovo je izvjesno da će takav balans biti postignut i prije nego što očekujemo”, poručuju predstavnici izvršne vlasti.

Predstavnici Vlade naveli su da je Crna Gora veliko gradilište, a država je na sjeveru jedan od najvećih investitora, što, kako kažu, dovoljno govori o opredjeljenju Vlade.

“Takav pristup su prepoznali naši partneri, strani investitori, koji se sve više interesuju da svoje biznise (investicije) sa juga prošire na sjever”, rekli su iz Vlade.

U Vladi smatraju da lokomotiva razvojnih projekata sjevera ali i cijele države ostaje izgradnja auto-puta, kao mega infrastrukturnog projekta ne samo u Crnoj Gori već i u ovom dijelu Evrope.

“Sa druge strane nalazimo se na polovini budžetske godine i cilj je da u uslovima izazvanim epidemiološkom situacijom, obezbijedimo punu realizaciju kapitalnog budžeta. Dakle, nesmetan nastavak radova na svim započetim projektima, kao i početak onih koji su u planu za ovu godinu. To svakako podrazumijeva nesmanjenu dinamiku na svim gradilištima, uključujući ski centre na sjeveru”, poručili su predstavnici Vlade.

Iz Vlade su podsjetili da je diskrepanca između razvoja sjevernog u odnosu na centralni i južni region bila praktično vidljiva golim okom, pa samim tim i jasan signal da je na tom planu potreban strateški pristup i naravno izdašan budžet.

Očekuju migraciju iz centra i juga na sjever

U Vladi su uvjereni da će polako stvoriti uslove za obrnutu migraciju iz centra i juga na sjever.

“Posebno mladih koji za prosječne plate napuštaju svoje gradove u potrazi za poslom. Vjerujemo, da će se stvari bitno promijeniti i da će se oni koji danas dolaze u Podgoricu i na Primorje, ili odlaze van granica naše zemlje, vraćati svojim gradovima, ne samo kao zaposleni već kao budući poslodavci”, kazali su predstavnici Vlade.

SIGURNA DESTINACIJA

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić pozvao je stanovnike Kosova da ljetnji odmor provedu u najjužnijoj crnogorskoj opštini. On je u intervjuu za kosovski portal www.lajmi.net,naglasio da je Crna Gora prva destinacija u Evropi progašena sigurnom destinacijom od virusa korona.

“Pozivam sve građane Kosova koji imaju svoje domove u Ulcinju da mogu slobodno doći, bez ikakvih problema. Trenutno imamo veliku sigurnost od virusa korona, jer smo prva zemlja u Evropi koja je proglašena sigurnim odredištem, gdje nema zaraženih. Ulcinj ima mnoge lokacije koje turizam u ovo doba pandemije čine lakšim i sigurnijim.Čekamo ne samo one goste koji imaju svoje kuće, već i one koji su nas posjećivali tokom svih ovih godina”, kazao je Nrekić.

On je podsjetio da su još 1. juna otvorene granice sa Albanijom i Kosovom i regionom, te da očekuje da će ove sezone imati mnogo gostiju sa Kosova, koji su već godinama tradicionalni gosti u Ulcinju.

“Svi turisti mogu doći ove godine bez straha od problema, bez testiranja na virus ili bilo čega drugoga. Institut za javno zdravlje Crne Gore preduzeo je sve mjere.Odlučeno je da se otvore državne granice na osnovu proračuna o broju zaraženih ljudi u državi iz koje se očekuju posjetioci. Kosovo ispunjava te uslove i mi pozdravljamo tamošnje turiste.Nadležni su u stalnoj komunikaciji sa turističkim radnicima, ugostiteljima i sa građanima. Poštovaće se socijalna distanca, kao i higijena uz obaveznu upotrebu dezinfekcionih sredstava. Osoblje restorana i kafe barova, plaža biće opremljeno maskama”, rekao je Nrekić.

Prema njegovim riječima vlasnicima restorana preporučeno je da ove godine cijene budu niže.

“Mislim da će cijene biti malo niže, ali to će u konačnom zavisiti od vlasnika da li će cijene spustiti ili ne. Dali smo im preporuke da smanje cijene za tradicionalne goste sa Kosova”, naglasio je Nrekić u intervjuu portalu www.lajmi.net.

LITAR 1,05 EURA

Cijena eurodizela u Crnoj Gori i dalje je niža od prosjeka u regionu, dok je eurosuper 95 na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,05 eura, Albaniji 1,36 eura, Hrvatskoj 1,09 eura, Srbiji 1,05 eura.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 93 centa odnosno 87 centi.

Najjeftiniji eurosuper 95 plaćaju građani Bugarske 83 centa, a najskuplji stanovnici Holandije 1,51 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 94 centa, u Albaniji 1,36 eura, Srbiji 1,12 eura, a Hrvatskoj 1,05 eura.

Litar eurodizela jeftiniji je u BiH gdje košta 85 centi i Sjevernoj Makedoniji 80 centi, što je i najniže u Evropi. Najskuplji eurodizel plaćaju građani Albanije.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

PRIVREDNA KOMORA CG

Start up zajednica u Crnoj Gori je sve brojnija i bilježi sve više uspjeha, ocijenili su predstavnici Privredne komore (PKCG) i dodali da ima prostora za unapređenje uslova za njen razvoj.

Sekretarka Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija PKCG, Nada Rakočević, kazala je da se uslovi za razvoj start up-a se kontinuirano poboljšavaju, ali i dalje ima dosta prostora za unapređenje.

„Start up zajednica u Crnoj Gori je sve brojnija i bilježi sve više uspjeha. Danas u Crnoj Gori postoje mnogi besplatni programi namijenjeni ovom modelu preduzetništva“, rekla je Rakočević agenciji Mina-business.

Ona je navela da unapređenju okvira za start up pogoduju izmjene Zakona o inovativnim djelatnostima, usvojenog 2016. godine, koje su trenutno u proceduri u skladu sa trendovima i potrebama.

„Takođe, usvojena Strategija pametne specijalizacije, kao krovna strategija privrednog rasta, pozicionira start up kao katalizatora i veliku šansu transformacije biznisa oslonjenog na inovacije“, saopštila je Rakočević.

Prema njenim riječima, Ministarstvo nauke uspostavljanjem Naučno tehnološko parka i u saradnji sa investiciono preduzetničkim centrima, poslovnim inkubatorima, stvara neophodnu infrastrukturu za razvoj inovativne djelatnosti, pa i samog start up-a.

„Naše zakonodavstvo još ne prepoznaje start up kao poseban oblik organizovanja pa, ako start up želi da se registruje moguće je da bira neki od već ponuđenih oblika organizovanja, kao što su DOO ili AD, što podrazumijeva niz administrativnih obaveza koje ne idu u prilog razvoju start up-a“, rekla je Rakočević.

Ona je objasnila da se najčešće kad se kaže start up misli na IT kompanije, što zapravo i jeste na neki način i istina, ali ne znači da je svaki start up IT kompanija.

„Postoji mnogo definicija i jedna od njih je i da se start up definiše kao inovativan tehnološki biznis koji ima potencijal za brzi rast i koji može da dostigne veliku razmjeru, a sa veoma malo resursa“, dodala je Rakočević.

Ona je kazala da se može reći da je start up zapravo preduzetnički poduhvat koji se isključivo oslanja na ekstremno brzi rast, bez obzira na vrstu djelatnosti.

„U domaćem Zakonu o inovativnim djelatnostima definiše se kao novoformirano privredno društvo koje se osniva s ciljem razvoja inovativnih ideja ili poslovnih modela i njihove komercijalizacije na tržištu, što isključuje glavnu karakteristiku start up-a – brzi rast“, rekla je Rakočević.

Ona je, govoreći o uticaju pandemije koronavirusa na proces digitalizacije i važnosti start up-ova, kazala da je situacija sa koronavirusom, ako uopšte može imati drugu stranu medalje, dovela do takoreći nametnute spoznaje prednosti upotrebe informaciono komunikacionih tehnologija (ICT) i neophodnosti digitalne transformacije, kako privrede tako i društva uopšte.