MINISTARSTVO EKONOMIJE

Benzin i lož ulje od ponoći su jeftiniji jedan do dva centa, dok se cijena eurodizela nije promijenila, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Eurosuper 95 i 98 su jeftiniji po jedan cent i u narednih 15 dana će koštati 98 centi, odnosno 1,02 eura.

Cijena lož ulja za veleprodaju niiža je dva centa i iznosi 92 centa.

Eurodizel će se u naredne dvije sedmice prodavati po nepromijenjenoj cijeni od 96 centi.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 31. marta, kada su sve vrste goriva u Crnoj Gori pojeftinile devet do 15 centi.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 27. aprila, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 28. aprila.

CGES

Za dodjelu prekograničnih kapaciteta za podmorski energetski kabl postoji veliko interesovanje, o čemu svjedoči podatak da je prihod od alokacija na svim granicama za prvi kvartal 56 odsto veći od projektovanog, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Iz te kompanije su kazali Dnevnim novinama da se dodjela prekograničnih kapaciteta kabla, koji je sredinom novembra prošle godine pušten u funkciju, realizuje nesmetano.

“Možemo da budemo i te kako zadovoljni što, i usljed pandemije koronavirusa, postoji veliko interesovanje u dijelu dodjele prekograničnih kapaciteta, što se realizuje nesmetano kako na kablu, tako i na ostalim granicama Crne Gore. U prilog ovoj tvrdnji govori podatak da je prihod od alokacije prekograničnih prenosnih kapaciteta na granici sa Italijom u skladu sa planiranim, dok su na ostalim granicama premašili naše projekcije”, rekli su u CGES-u.

CGES je, kako se dodaje, na svim do sada održanim aukcijama i granicama, uključujući i podmorski kabl, ostvario prihod veći od sedam miliona eura.

Prema podacima, od puštanja kabla u komercijalni rad, sa Italijom je razmijenjeno više stotina megavat sati (MWh) električne energije.

Ukupno je uvezeno 388,59 hiljada MWh, od čega od 16. marta, kada su stupile na snagu vanredne mjere zbog epidemije COVID-19, 48,13 hiljada MWh.

“Izvezeno je 275,01 hiljada MWh, od čega se 80,83 hiljade MWh odnosi na period od 16. marta”, precizirali su u CGES-u.

Oni su naveli da je u trenutku aktuelne pandemije neophodno prilagođavanje novim okolnostima zbog kojih je bilo potrebno uložiti dodatni trud i napor u cilju zaštite zdravlja zaposlenih.

Pandemija koronavirusa neminovno je izazvala niz promjena u svakodnevnom poslovnom životu. Shodno tome, u CGES-u je formiran tim za preventivno djelovanje, koji se stara o sprovođenju mjera i preporuka Nacionalnog koordinacionog tima i Vlade.

KREDITNE LINIJE

Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić očekuje da će Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izaći u susret pojačanim zahtjevima za pristupačnim kreditnim linijama, kako postojećih, tako i novih klijenata u bankarskom sektoru Crne Gore.

Iz CBCG je saopšteo da se Žugić danas sastao sa šefom EBRD-a u Crnoj Gori Japom Sprejom.

“Sprej je naglasio da EBRD ima značajnu potražnju za Paketom solidarnosti od milijardu eura za podršku ekonomijama koje su pod velikim pritiskom zbog pandemije koronavirusa. Šef kancelarije EBRD-a je podsjetio da je početni Paket solidarnosti od milijardu eura, koji su 13. marta odobrili akcionari EBRD-a, namijenjen postojećim klijentima koji imaju neposredne potrebe za obrtnim kapitalom i likvidnošću”, navodi se u saopštenju.

Kako je saopšteno, uskoro se očekuje proširenje Paketa solidarnosti za širu upotrebu, što otvara vrata za još intenzivniju saradnju EBRD-a sa učesnicima na finansijskom tržišitu Crne Gore.

“Guverner Žugić je naglasio da EBRD ima kvalitetnu saradnju sa našim bankarskim sektorom i mikrokreditnim institucijama i izrazio očekivanje da će EBRD izaći u susret pojačanim zahtjevima za pristupačnim kreditnim linijama, kako postojećih, tako i novih klijenata u bankarskom sektoru Crne Gore”, kazali su iz CBCG.

Osim bankarskog sektora, kako se dodaje, kroz Paket solidarnosti EBRD je spremna da nastavi da podržava postojeće klijente u svim sektorima malih i srednjih preduzeća, kao i u oblasti trgovine, energetskog i infrastrukturnog povezivanja.

OD PONOĆI

Benzin i lož ulje od ponoći će pojeftniti jedan do dva centa, dok se cijena eurodizela neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Eurosuper 95 i 98 pojeftiniće po jedan cent i u narednih 15 dana će koštati 98 centi, odnosno 1,02 eura.

Cijena lož ulja za veleprodaju biće niža dva centa i iznosiće 92 centa.

Eurodizel će se u naredne dvije sedmice prodavati po nepromijenjenoj cijeni od 96 centi.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 31. marta, kada su sve vrste goriva u Crnoj Gori pojeftinile devet do 15 centi.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 27. aprila, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 28. aprila.

VUKČEVIĆ

Nova kreditna linija Investiciono razvojnog fonda za ublažavanmje ekonomskih posljedica od korona virusa za sada je “teška” 120 miliona eura.

Za dobijanje kredita iz ove linije do sada je stigla 531 prijava, a broj se i bukvalno iz sata u sat povećava, kazao je u intervjuu Pobjedi dr Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda.

“Krediti se odobravaju po ubrzanoj proceduri, samim tim što se odluke donose gotovo na dnevnom nivou. Radimo i vikendom i obrađujemo zahtjeve”, poručio je Vukčević.

Krediti su do tri miliona eura, kamatna stopa je 1,5 odsto, bez naknade za obradu, a grejs period je do dvije godine.

“Za sada je za ovu namjenu planirano 120 miliona eura. IRF intenzivno pregovara sa svojim međunarodnim partnerima da bi obezbijedio što više novca, kako bi se pripremili za period nakon prestanka pandemije kada će biti potrebno realizovati i neki sanacioni i razvojni program”, kaže Vukčević.

On ističe i da je veoma teško obezbijediti sredstva u trenutku kada su svi u svijetu teškoj poziciji.

“Prioritet za dobijanje kredita su sektori koji vode računa o snabdijevanju građana najnužnijim proizvodima. Potom slijede preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena – ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali auto-prevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte”, naveo je Vukčević.

SEKULIĆ

Prijedlog ekonomskih mjera koji je prije nekoliko dana predstavio premijer Duško Marković, predstavlja paket za stabilizaciju i zaštitu zaposlenih i privrede u jeku epidemije, kaže za Televiziju Crne Gore, ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Ističe da će se nakon toga ići sa setom mjera namijenjenih za razvoj kao i da će se kroz već započeti dijalog sa socijalnim partnerima, poslanicima i ekonomskim stručnjacima doći do najboljeg rješenja, kao i da će najvjerovatnije u maju doći do rebalansa budžeta. 

“U ovom trenutku mi moramo izuzetno da vodimo računa o održivosti javnih finansija. Dakle, prva stvar o kojoj iyuyetno moramo da vodimo računa je da mi nećemo imati prihode u budžet na način na koji smo to imali prethodnih mjeseci i prethodne godine. Dakle, mi moramo da računamo na manje prihode u budžetu, tu već se akumulira određeni minus”, rekla je Sekulić.

Ističe da su to direktna davanja iz budžeta.

“Da se prostremo koliko smo široki, to jeste da zajedno sa poslodavcima podijelimo ono što je obaveze i odgovornost svakog od nas, a to je da zaštitimo ljude koji rade kod nas, a da u narednih mjesec dana izađemo sa još jednim paketom mjera, koji bi podrazumijevao nešto potpuno drugačije u odnosu na ovo, a to je pokretanje i razvoj i dalje investicije u privredu Crne Gore”, dodala je Sekulić.

Navodi da prvi 100 miliona eura vrijedan Vladin paket ekonomskih mjera, donijet 19. marta, čine brze mjere pomoći privredi.

“Cilj je drugog paketa, koji je predložen, da privredu zaštitimo sada da bismo od maja ili juna krenuli u mjere pokretanja i razvoja”, kazala je Sekulić.

Sekulić ističe da ekonomija cijelog svijeta osjeća posljedice pandemije.

“Pad privredne aktivnosti je svuda.  Privrednici nam kažu: nama je najvažnije da krenemo da radimo.  Ovo su mjere čuvanja radnih mjesta i zaposlenih dok privreda ne krene da radi”, ocijenila je Sekulić.

Sekulić ističe da oni koji su radili na crno ne mogu da očekuju podršku države.

“Ovu priliku ne može koristiti neko ko je zloupotrijebio poslovanje prema državi i da sad očekuje od države da mu ona u ovako kriznim trenucima pomaže”, smatra Sekulić

Sekulić je kazala da je predviđeno da EPCG i svi energetski subjekti oslobađaju zatvorene djelatnosti fiksne naknade za april, maj i jun, da socijalno ugrožene građane subvencioniraju koliko i Vlada i da ne isključuju pretplatnike koji ne izmire prethodni dug.

USSCG

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) daje snažnu podršku predloženim mjerama podrške preduzećima, zaposlenima i građanima u periodu epidemije zarazne bolesti Covid-19, ali predlaže određene korekcije, saopštio je predsjednik USSCG Srđa Keković.

Prvu mjeru koja se odnosi na subvenciju za isplatu zarada zaposlenima u privrednim subjektima (preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća – MSSP) u tzv. zatvorenim djelatnostima, kako je saopštio, treba korigovati na način da se svim zaposlenima, koji rade u privrednim subjektima koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili dobit do 30.000 eura (ili su poslovali sa gubitkom), subvencionira zarada u visini 70 odsto prosječne  zarade u Crnoj Gori i 100 odsto poreza i doprinosa na taj iznos, a da se zaposlenima, koji rade u privrednim subjektima koji su prethodne godine ostvarili dobit veću od 30.000 eura, subvencionira zarada u visini 100 odsto bruto minimalne zarade u Crnoj Gori.

“Predlažući ovu korekciju u potpunosti smo svjesni činjenice da ona značajno povećava finansijski izdatak za predloženi set mjera i da, na drugoj strani, treba voditi računa o održivosti Budžeta, ali ga smatarmo nužnim i opravdanim iz više razloga”, navodi se u saopštenju.

Prvenstveno, kako objašnjava Keković,  iz razloga što obuhvata najranjivije privredne subjekte (preduzetnike, mikro i mala preduzeća) koji nemaju akumulirani kapital, pa time ni mogućnost da obezbijede isplatu zarada zaposlenima u uslovima kada im je izrečenom mjerom zabranjen rad.

“Osim toga, suštinski cilj ove mjere je da se, u periodu zabrane djelatnosti, tim zaposlenima obezbijede sredstva za zadovoljenje osnovnih životnih potreba: ishrana, plaćanje računa za komunalije, plaćanja zakupa stana, otplata kredita, školarina, zdravstvena njega…, jer ništa od navedenog nije luksuz. Sve ovo zaposleni ne mogu obezbijediti sa iznosom od cca 160 eura, koliko je predloženo od strane Radne grupe”, kazao je Keković.

Takođe, kaže, treba imati u vidu da ti zaposleni i njihove porodice, pogotovu u ovom vremenu zabrane kretanja, nemaju drugih izvora prihoda, kao i da su mnoge porodice pogođene jer su, često, izdržavaoci porodice zapošljeni u tzv. zatvorenim ili ugroženim djelatnostima, ili su ostali bez ikakvog primanja jer su bili u faktičkom radnom odnosu (rad na crno).

U USSCG smatraju da mjeru koja se odnosi na subvenciju za isplatu zarada zaposlenima koji su upućeni u samoizolaciju ili karantin i zaposlenima koji su koristili plaćeno odsustvo kao roditelji djeteta koje nije starije od 11 godina, takođe treba korigovati na način da Fond za zadravstveno osiguranje (moguće i centri za socijalno staranje u slučaju plaćenog odsustva jednog od roditelja) refundiraju poslodavcima iznos naknade zarade koja se isplaćuje prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju za zaposlene koji se nalaze na privremenoj spriječenosti za rad uslovljenom karantinskom bolešću.

“Obje navedene mjere moraju obuhvatiti subvencije zarada zaposlenih za mjesec mart, to jest od trenutka uvođenja privremenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti”.

U USSCG traže da se uvede i nova mjera koja bi podrazumijevala obavezu poslodavaca u ugroženim djelatnostima da zaposlenima, koji su angažovani po ugovorima o radu na određeno vrijeme, produže ugovore o radu za period 90 dana uz obavezu države da poslodavcima subvencioniše zarade u iznosu 100 odsto bruto iznosa minimalne zarade;.

“Uvesti novu mjeru kojom bi država dala garanciju preduzetnicima, mikro i malim preduzećima, koji nemaju kolateral, za uzimanje kredita kod IRF-a, a koji su u prethodnom periodu uredno izmirivali poreske obaveze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje”.

Traže i da se mjera kojom je o svim nezaposlenim licima na evidenciji Zavoda za zapošljavanje koja ne ostvaruju novčanu naknadu ili materijalno obezbjeđenje opredjeljena jednokratna novčana pomoć u iznosu od 50 eura, koriguje tako da se sa tom pomoći obuhvate korisnici invalidske, srazmjerne i porodične penzije, koji primaju penziju manju od 128,28 eura.

“Naime, prva mjere podrške penzionerima sa najnižim penzijama nije obuhvatila naprijed navedene korisnike penzija od kojih veliki broj lica prima penziju i ispod 100 eura, što mjeru čini nepravednom i nepotpunom, jer nije postignut krajnji cilj koji se tom mjerom želio postići, a to je jednokratna novčana pomoć najugroženijim penzionerima u vremenu izolacije. Mjerom jednokratne pomoći od 50 eura posebno bi morala biti obuhvaćena lica kojima, nakon 13.03.2020. nijesu produženi ugovori o radu na određeno vrijeme, a koji zbog nastale situacije nijesu u mogućnosti da se prijave na evidenciju nezaposleni…”

USSCG traži i korekciju mjere kojom su predviđene olakšice za izmirivanje računa za električnu energiju za socijalno ugrožena domaćinstva i smatraju da je treba korigovati na način da se u periodu trajanja epidemije za 50 odsto umanje cjelokupnog iznosa računa za električnu energiju i vodu, i da se proširi na domaćinstva čiji zaposleni rade u zatvorenim djelatnostima.

“Uputiti apel svim privrednim subjektima koji su poslovali sa profitom da dobit ostvarenu u 2019. godini reinvestiraju u privredu”.

Iz USSCG očekuju da subvencije za neto zarade budu isplaćivane preko tekućih računa zaposlenih.

“Takođe, očekujemo da ćete prije usvajanja ovog seta mjera organizovati još jedan krug konsultacija sa socijalnim partnerima, te da ćete nas, kao socijalnog partnera, aktivno uključiti prilikom koncipiranja novih ili korigovanja postojećih mjera. Pozivamo i podržavamo Vladu da u periodu trajanja epidemije koronavirusa istraje na programu podrške poslodavcima u cilju očuvanja radnih mjesta, a da sredstva obezbijedi iz donacija i preusmjeravanjem budžetskih sredstava namijenjenih za kapitalne investicije, tekuće rezerve, izdatke za građevinske objekte i dr., te u konačnom i kroz solidarno odricanje svih nas u korist onih kojima je pomoć u ovom teškom trenutku najneophodnija”, zaključuje se u saopštenju USSCG koje potpisuje generalni sekretar Srđa Keković.

NAKON PANDEMIJE

Pandemija korona virusa izvjesno će uticati na tržište nekretnina u Crnoj Gori. Za sada, taj uticaj se ogleda u povećanju ponude, a smanjenju potražnje, što bi moglo da rezultira padom cijena u narednim mjesecima.

Siti kvart, Femili kvart, Central point, Siti kej, Master kvart.. Ovo su nazivi djelova grada koji su mijenjali i koji će mijenjati urbanističku sliku Podgorice..

Ukoliko se odlučite da kupite stan u Glavnom gradu, za to ćete morati da izdvojite u prosjeku 1.300 eura po metru kvadratnom. Ako ste ipak bliži odluci da iznajmljujete stan, to će vas koštati između 250 i 300 eura na mjesečnom nivou.

Tržište nekretnina u Crnoj Gori je godinama bilo izueztno aktivno i prometno, međutim, pojava korona virusa doprinijela je smanjenjom obimu poslovnih transkacija u prethodnom periodu, kaže za TVCG, agent za nekretnine Haris Osmanagić. Takođe, navodi da je realno očekivati redukciju cijena koje su sada aktuelne.

“Do prije mjesec dana smo imali situaciju u kojoj je potražnja bila veća od ponude, pa je to doprinijelo rastu cijena. Sada je situacija skroz drugačija, potražnja je niža, dok je ponuda povećana, prije svega jer je većina zakupaca ostala bez svojih stanara. Najčešće je to situacija u kojoj su studenti iz Podgorice otkazali svoje stanove i vratili se kućama”, kazao je Osmanagić.

Osmanagić zaključuje da naredna tri mejseca svakako dovode do pada cijena na tržištu.

“Vrlo je moguće da u narednom periodu kupci i zakupci mogu povoljnije doći da kvalitetnijih nekretnina”, kazao je on.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijene eurosupera 95 i eurodizela u Crnoj Gori i dalje su niže od prosjeka u regionu, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 99 centi, u Hrvatskoj 1,06 euraa, Srbiji 1,17 eura, Albaniji 1,34 eura i Bosni i Hercegovini (BiH) 1,01 eura.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 78 centi. To je ujedno i najniža cijena u Evropi, dok najskuplje gorivo plaćaju građani Holandije 1,48 eura.

Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 96 centi. euraodizel u Albaniji košta 1,34 eura, Srbiji 1,25 eura, Hrvatskoj 1,1 eura, a u BiH 1,02 eura.

Litar euraodizela jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 73 centa, što je i najniže u Evropi. Najskuplji euraodizel plaćaju građani Albanije.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Struja bi u Crnoj Gori mogla pojeftiniti ukoliko dođe do stabilnog pada cijena električne energije na referentnim tržištima, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

„Trend na referentnim tržištima ukazivao je na tu mogućnost, ali veoma kratko. Nakon kratkotrajnog pada, trenutne cijene vrlo malo odstupaju od očekivanja prije početka pandemije koronavirusa“, rekli su predstavnici Ministarstva ekonomije agenciji Mina-business.

Oni su dodali da bi se, ukoliko dođe do stabilnog pada cijena električne energije na referentnim tržištima, to moglo odraziti i na pojeftinjenje u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva su naveli da je uticaj pandemije koronavirusa na crnogorsko energetsko tržište indirektan, preko uticaja na globalna tržišta.

„Snabdijevanje crnogorskih potrošača električnom energijom je uredno i stabilno, s obzirom na to da u potpunosti zadovoljavamo sopstvene potrebe domaćom proizvodnjom“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su saopštili da su po pitanju cijena uočljiva kolebanja na tržištu električne energije, ali i nafte i naftnih derivata, zbog čega smatraju da je nezahvalno davati bilo kakve prognoze.

Iz Ministarstva su kazali da je trenutno stanje zaliha nafte i naftnih derivata komercijalnih snabdjevača u Crnoj Gori apsolutno zadovoljavajuće.

Cijene svih vrsta goriva u Crnoj Gori su od uvođenja Vladinih mjera za suzbijanje širenja epidemije koronavirusa snižavane dva puta zaredom, što je direktna posljedica dramatičnog pada cijena na referentnim tržištima.

„Cijena eurodizela u Crnoj Gori je danas oko 25 odsto niža nego prije samo mjesec. Trenutno je niža nego u svim susjednim državama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, kao tradicionalno najjeftinije tržište u regionu“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su dodali da je to posljedica i činjenice da su cijene u Crnoj Gori direktno vezane za cijene na referentnim tržištima.

„Svaka promjena količina proizvedene nafte zasigurno se odražava na njenu cijenu. Koliko je nezahvalno prognozirati kretanje cijena u normalnim okolnostima, toliko je nezahvalnije prognozirati u prilikama u kojima se mjerama na suzbijanju pandemije dramatično utiče na potrošnju nafte“, naveli su predstavnici Ministarstva ekonomije.

Oni su saopštili da su najočigledniji primjer restrikcije u transportnoj industriji, kao najvećem konzumentu nafte.

„Jasno je da će države proizvođači nafte učiniti što je u njihovoj moći da se cijena podigne do određenog nivoa, ali je zaista neizvjesno da li tradicionalni mehanizmi, poput dogovora o smanjenju proizvodnje na nivou Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) ili OPEC+ grupe, mogu dati dosadašnje rezultate“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su poručili da je, ipak, najvažnije da je snabdijevanje naftom i naftnim derivatima u Crnoj Gori uredno i da su cijene daleko ispod višemjesečnog maksimuma, te da nema indicija da bi se u skorije vrijeme mogle vratiti na taj nivo.