MIHAJLOVIĆ PROCJENJUJE

Redovni professor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsjednik Saveza ekonomista Božo Mihailović za Radio Crne Gore ocjenjuje da je paket ekonosmih mjera, koji je Vlada predložila, realan i obuhvata ono što je najpotrebnije privredi i građanima u ovom trenutku.

Smatra da će samo za subvencije za zarade trebati 20-tak miliona eura. Ne očekuje da će olakšice za struju ugroziti poslovanje Elektroprivrede.

U ponedjejak premijer Duško Marković razgovaraće sa ekonomskim ekspertima o predloženim mjerama za podršku privredi i građanima. Juče su o radnoj verziji razgovarali socijalni partneri, a sredinom naredne nedjelje dijalog u Skupštini sa predstavnicima poslaničkih klubova.

Paket ekonomskih mjera, o čemu su pregovori počeli juče, prema riječim Mihailovića je socijalni i privredni.

Vodi se računa, kaže, o najugroženijim domaćinstvima, ali i privrednim aktivnostima i preduzetništvu, odnosno stvaranju uslova za nova zapošljavanja.

“Ne samo da se vodi računa o postojećim zaposlenima, nego i o novom zapošljavanju, što treba da bude pokretačka snaga u ovim uslovima, a posebno nakon epidemije. Ovdje će biti vrlo važna uloga Investiciono-razvojnog fonda, koji u narednom periodu treba da kreira nove kreditne linije za podršku privredi”, naglasio je Mihailović.

Predložene olakšice za zarade, smatra Mihailović, vjerovatno neće zadovoljiti poslodavce i zaposlene, ali će, kaže, uticati na rashodnu stranu budžeta.

“Ta cifra može da se, u jednoj najgrubljoj računici kreće sada 20-tak miliona eura. Međutim, do precizne cifre će se doći onda kada se dobiju podaci od nadležnih organa za sve kategorije koje budu obuhvaćene olakšicama”, navodi profesor Mihailovića.

U predloženom paketu su i subvencije za račune za električnu energiju, kako privredi, tako i naugroženijim domaćinstvima.

To je dobro, poručuje Mihailović za građane i privredu. Optimista je i kada je riječ o poslovanju energetskog sektora.

“S obzirom na poslovne rezultate koje su ostvarili u minule dvije godine neće to biti posebno opterećenje da bi moglo da ugrozi njihovu djelatnost”, ocjenjuje profesor.

U paketu ekonomskih mjera predviđena je i podrška poljoprivredi, što je smatra Mihailović, dobro u periodu kada počinje sjetva, ali i šansa za uvezivanje proizvođača i trgovinskih lanaca.

“Da poljoprivrednici znaju da će biti otkupljeno ono što proizvedu po fer cijenama s obzirom na umanjenu djelatnost turizma kao cjeline”, zaključio je profesor Mihailović.

Biljana Radosavović, Radio CG

SDP PREDLAŽE

SDP će predložiti da država subvencionira 70 odsto troškova zakupa za sve ugostitelje koji imaju potpisane i notarski ovjerene ugovore o zakupu za prostor u kojima se vrši ugostitejska djelatnost, saopšteno je iz te partije.

“To su veliki fiksni troškovi, a činjenica da je odlukama Ministarstva zdravlja djelatnost zabranjena nameće obavezu da se pokrije dio ovih troškova. Ovom mjerom bi se značajno olakšao položaj preko tri hiljade ugostitelja u kojima radi značajan broj građana Crne Gore”, kaže portparol SDP i član Predsjedništva SDP Mirko Stanić.

I pored dijela dobrih rješenja jasno je, kaže Stanić, da mjere definisane za zatvorene djelatnosti, prije svih ugostiteljstvo, ne mogu obezbijediti stabilnost u ovom sektoru, nastavak poslovanja, kao i opstanak dobrog dijela ugostitelja i njihovih zaposlenih.

“Ovo posebno dobija na značaju ako se zna da je jedan dio zaposlenih u zatvorenim djelatnostima radio u sivoj zoni. Bez obzira na taj momenat i o ovom dijelu zaposlenih se posebno mora voditi računa”, navodi Stanić.

Subvencioniranjem dijela minimalne zarade i poreza i doprinosa poslodavac teško može pokriti stvarni trošak zaposlenog u ugostiteljstvu, navodi Stanić.

“Uvažavajući činjenicu da imamo nekoliko hiljada zaposlenih u sektoru ugostiteljstva smatramo neophodnim da se mjere za ugostiteljstvo dodatno koriguju a dodatne mjere mora pratiti i odgovarajući set mjera sa lokalnog nivoa koji se mora odnositi na ukidanje obaveza plaćanja svih dažbina prema opštinama i opštinskim preduzećima na određeni vremenski period”, navodi Stanić.

Kaže i da su dodane mjere neophodne.

“Cilj je da ukupni paket imao efekta i predstavljao dobar osnov da najveći dio poslodavaca u zatvorenim djelatnostima sačuva poslovanje i održi kontinuitet u broju zaposlenih”, zaključio je Stanić.

CAREVIĆ

Predsjednik budvanske opštine Marko Bato Carević kazao je za Dan da je za sada zadovoljan načinom funkcionisanja lokalne uprave, ustanova i preduzeća u doba korone, te istakao da je predložio niz mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih efekata te da tek planira donošenje mjera kojima će pospješiti privredne aktivnosti.

Kazao je i da do sada nisu imali ozbiljnijih razgovora sa Vladom oko pomoći turističkoj privredi, ali da planira da im uskoro uputi inicijativu na koji način da se pomogne turističkoj privredi. Carević je rekao i da negativne posledice ekonomske krize neće zaobići ni Budvu kao najposjećeniju turističku lokaciju, ali da vjeruje da će određenim setom mjera, ipak, uspjeti da privuku goste.

Kako funkcioniše opština u vrijeme pandemije?

Carević: Potrudili smo se da u okviru mjera koje je donijela Vlada Crne Gore organizujemo proces rada u lokalnoj upravi, lokalnim ustanovama i preduzećima na način da se posao odvija nesmetano i da nemamo zastoja u funkcionisanju. Službenicima za koje je to moguće omogućili smo rad od kuće i pristupili smo elektronskom poslovanju u smislu podnošenja zahtjeva, informisanja o istim i statusu upravnih postupaka i akata koje donose nadležni organi i službe. Generalno možemo da budemo zadovoljni načinom funkcionisanja u datim okolnostima.

Prijem stranaka je sveden na minimum, jer to zahtijeva trenutna situacija. Rad po sekretarijatima, upravama, službama i organizacionim jedinicama je uređen po sistemu dežurstava i u obimu koji zahtijeva proces rada. Kao predsjednik opštine predložio sam niz mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih efekata i odnose se na konsolidaciju i u štede u budžetu kao što je suspendovanje svih službenih putovanja, prekovremenih sati i naknada u komisijama i radnim tjielima, odlaganje prinudne naplate za pravna i fizička lica, kao i pomoći najugroženijima. Opština nabavku respiratora bolnici u Kotoru, dala pomoć penzionerima i opredijelila sredstva za kupovinu novog reanimacionog vozila. Trudimo se da u ovim trenucima pružimo pomoć onima kojima je najpotrebnija. Pred nama je donošenje mjera kojima ćemo pospješiti privrede aktivnosti.

Da li je bilo razgovora sa Vladom oko pomoći turističkoj privredi?

Carević: Još uvijek nije bilo ozbiljnijih razgovora na tu temu jer nam je svima teško da predvidimo i egzaktno sagledamo negativne ekonomske efekte koji slijede. Vlada je predvidjela određene olakšice za privredu, ali smatram da će u narednom periodu biti nužno donijeti paket ekonomskih i drugih mjera za pomoć turističkoj privredi, kako bi se turističkim radnicima omogućilo da održe svoje poslovanje i radna mjesta. Opština Budva će u tom pravcu imati inicijativu prema Vladi Crne Gore na koji način da se pomogne turističkoj privredi.

Koliko ima preduzeća koja su u blokadi i kako opština može da im pomogne?

Carević: Sva naša lokalna javna preduzeća su likvidna i za sada ne postoje finansijske poteškoće u njihovom funkcionisanju. U redovnoj komunikaciji sa direktorima preduzeća pratimo situaciju. Naravno da su neka preduzeća zbog prirode posla koji obavljaju podložnija negativnim efektima trenutnog stanja zbog pandemije, ali za sada je situacija pod kontrolom. Redovno se izvršavaju tekuće obaveze, isplaćuju zarade i doprinosi, a, zavisno od dužine trajanje privremene situacije, preduzećemo niz mjera za konsolidaciju ukoliko bude bilo potrebe. Tu, prije svega, mislim na preusmjeravanje određenih finansijskih sredstava u cilju zadržavanja trenda pozitivnog bilansa poslovanja, do donošenja eventualne odluke o zaduživanju radi prevazilaženja negativnih posledica.

Da li imate procjenu kolika će biti šteta po Budvu, budući da je to najjača turistička destinacija?

Carević: U ovom trenutku jako je nezahvalno prognozirati intenzitet štete koja će nastati po Budvu kada je u pitanju ljetnja turistička sezona. Evidentno je da će se negativne posledice ekonomske krize koja slijedi poslije završetka pandemije osjetiti u ukupnom turističkom prihodu i naš grad neće biti izuzetak u tom pogledu. Prirodno je da u vrijeme krize ljudi prvo uskraćuju one troškove za koje smatraju da su luksuzniji kao što je ljetovanje, a po sistemu lančane reakcije naša turistička privreda neće biti na nivou kako smo to predvidjeli prošle godine. Potrudićemo se da setom mjera olakšica za turističku privredu privučemo goste ove godine, što neće biti lak zadatak. Budva kao atraktivna turistička destinacija ima svoje prednosti u odnosu na konkurenciju, tako da treba biti optimista.

MUGOŠA

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, saopštio je da u čitavoj ovoj situaciji u vezi koronavirusa očekuje odobravanje dužih rokova otplate, smanjenje kamatnih stopa, ukidanje i smanjenje raznih naknada i provizija, kao i pojednostavljenje, odnosno ubrzanje procedura za odobravanje kredita.

“Smatram da bi trebalo preispitati i obračunavanje kamata tokom moratorijuma u visini ranije ugovorenih kamatnih stopa. Vjerujem da je bankama cilj ne samo da obračunavaju anuitete, nego da ih i naplate, a veliki broj njihovih klijenata je sada u teškoj situaciji”, rekao je Mugoša u intervjuu agenciji Mina-business.

Mugoša je kazao da o tome govore i podaci Centralne banke (CBCG) da se od 22. marta, kao prvog dana primjene Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja novog koronavirusa na finansijski sistem, do 31.marta, za aktivaciju moratorijuma ukupno prijavilo 61,43 hiljade korisnika kredita, odnosno 48,2 odsto ukupnog broja.

“Iznos kredita za koje je predat zahtjev za moratorijum iznosi 1,23 milijarde EUR, što predstavlja 44 odsto ukupnih kredita u sistemu”, dodao je Mugoša, koji je i sam nekada radio u banci i bio asistent na fakultetu na predmetima iz oblasti bankarstva.

On smatra da je važan i podatak da je pravo na aktiviranje moratorijuma iskoristilo 73,4 odsto preduzeća, odnosno skoro tri četvrtine kompanija koje su korisnici kredita crnogorskih banaka.

Kada je riječ o građanima, to pravo je iskoristilo 47 odsto korisnika kredita.

Mugoša je ocijenio da je bankarski sektor neizmjerno važan faktor podsticanja privrednih aktivnosti svih ovih godina, kao i da je likvidan i stabilan, što je posebno dragocjeno u ovim kriznim vremenima.

“Banke će biti jedna od ključnih karika u oporavku naše ekonomije u godinama koje slijede. Sa druge strane, ovo nije vrijeme za ostvarivanje visokih profita i to vjerujem da je jasno svim bankama, jer kako privreda i građani ne mogu bez banaka, ne mogu ni banke bez njih”, poručio je Mugoša.

On je dodao da je primijetio i da su pojedini “žestoko udarili” na banke.

“To je u uslovima krize prepoznatljiv i provjereni metod političkog oportunizma, odnosno marketinga, jer nezadovoljstvo građana visinom kamatnih stopa, raznih naknada i provizija uvijek značajno poraste u vanrednim okolnostima kakva je svakako ova uslovljenja epidemijom koronavirusa”, smatra Mugoša.

On je naveo da je i prije krize javno komentarisao poslovnu politiku banaka u Crnoj Gori, isticao činjenicu da su se drastičnije smanjivale kamatne stopa na depozite u odnosu na one na kredite i da svakako ima prostora da kamatne stope na kredite budu manje.

“Dovodio sam u pitanje i suštinsku konkurenciju u tom sektoru, iako posluje 13 banaka na crnogorskom tržištu, komentarisao iznose raznih naknada i provizija. Već nekoliko godina pričam i o potrebi da se uradi ozbiljna analiza opravdanosti osnivanja državne razvojne banke, odnosno potencijalne transformacije Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u razvojnu banku”, podsjetio je Mugoša.

Komentarišući iznose donacija banaka u ovoj situaciji, Mugoša je kazao da se čuju razna mišljenja o (ne)dovoljnosti iznosa koji su banke donirale.

“Javno ne komentarišem iznose donacija, jer je doniranje ličan čin, mada kod preduzeća to je svakako bitan pokazatelj njihove društvene odgovornosti”, saopštio je Mugoša.

On je naveo da je za donošenje relevantnih sudova oko postupanja banaka u tom dijelu veoma bitna činjenica da je bankarski sektor prošle godine ostvario ogromnu dobit od 50,6 miliona EUR, duplo više nego godinu ranije.

“Ovo vrijeme je zaista ogroman test solidarnosti za mnoge pojedince i kompanije u Crnoj Gori”, dodao je Mugoša.

On je citirao humanistu Hajriza Brčvaka, koji je, kako je rekao, po ko zna koji put dokazao svoju ljudsku veličinu – “Ne možete ni da zamislite koliko je bogatih ljudi ovih dana završilo u bolnicama. Ništa im sad to ne vrijedi, ni novac, ni stan, ni automobili”.

UGOVOR STUPIO NA SNAGU

Ugovor o tridesetogodišnjem zakupu nepokretnosti Oboda stupio je na snagu, nakon što je konzorcijum koji čine kanadska kompanija Eviana Health Corporation, Montenegro Bio Science d.o.o. i Ramel d.o.o. ispunio sve zakonom propisane obaveze.

Time su ispunjeni uslovi da prostor nekadašnjeg regionalnog giganta u proizvodnji bijele tehnike dobije novu namjenu, koja bi u prvom redu trebalo da utiče na povećanje privredne aktivnosti na Cetinju i generiše nova zapošljavanja.

„Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da su nepokretnosti Oboda od danas u dugoročnom zakupu. Uspješno smo priveli kraju ovu poslovnu aktivnost koja bi trebalo da dà novi zamajac razvoju grada, utiče na stabilizaciju lokalnih finansija i što je najvažnije obezbijedi posao za najmanje 100 naših sugrađana i sugrađanki“, kazao je gradonačelnik Aleksandar Kašćelan.

Konzorcijum će se baviti uzgojem industrijske konoplje i ekstrakcijom ulja CBD iz suvog cvijeta industrijske konoplje za industrijske i prehrambene svrhe.

„Projekcije su da će ova grana industrije na globalnom nivou narednih godina imati stabilan rast, što nas dodatno učvršćuje u uvjerenju da smo sklopili dobar poslovni aranžman“, kazao je Kašćelan.

Konzorcijum se obavezao da u periodu od dvije ipo godine od potpisivanja ugovora investira najmanje 10 miliona eura, te da izdvaja na račun Prijestonice minimalno 10 odsto od ostvarene neto dobiti. Zakupac se obavezao da plaća i mjesečni zakup, odnosno da po tom osnovu godišnje uplati na žiro račun Prijestonice 660 hiljada eura.

Prijestonica Cetinje je sa Konzorcijumom potpisala ugovor o zakupu 4. marta 2020. godine, a stupio je na snagu 8. aprila 2020. godine. Konzorcijum je dostavio i dvije garancije – činidbenu za ispunjenje investicije vrijednu 300 hiljada eura, kao i garanciju za plaćanje zakupnine. Nakon stupanja ugovora na snagu, načinjen je zapisnik o primopredaji imovine, čime je i formalno-pravno zakupac ušao u posjed imovine.

KOSTIĆ

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocijenio da je za Info biro da je Vladin set mjera bio pravovremen, i dobro operacionalizovan jer je bio fokusiran na dvije stvari očuvanje radnih mjesta i očuvanje likvidnosti preduzeća.

On smatra da Vlada sada mora operacionalizovati novi set mjera, tako da budu usmjerene upravo na očuvanje ekonomske supstance mikro, malih i srednjih preduzeća, jer i pandemija i virus će proći, ali ukoliko ta preduzeća ne prežive, imaćemo dugoročno strateški problem sa ekonomskih rastom i razvojem.

Kostić vjeruje u brz i dinamičan ekonomski oporavak, nakon krize.

“Ako kriza ne bude dugo trajala, a mjere budu dobre i operacionalizovane, neće biti potrebe za nikakvim otpuštanjima ako Vlada uspije da refundira preduzećima određeni iznos sredstava. Poslodavci su svjesni da se dobra radna snaga i kadar stvara godinama, i da su ovo vanredne situacije, u kojima je bitno da očuvaju svoj kadar. Jer, kadar donosi biznis, a ne biznis kadar”, ocijenio je Kostić.

ODLUKA MENADŽMENTA

Izvršni menadžment nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines (MA) je prije nekoliko dana, nakon usložnjavanja situacije izazvane koronavirusom, pokrenuo proceduru produženja svih ugovora isteklih nakon 16. marta kada su obustavljene operacije.

„Nakon usložnjavanja situacije izazvane koronavirusom, uvažavajući preporuku i očekivanja Vlade i premijera da se poslodavci u takvoj situaciji suzdrže u odnosu na raskid radnih odnosa, izvršni menadžment MA je još prije nekoliko dana pokrenuo proceduru produženja svih ugovora isteklih nakon 16. marta kada su obustavljene operacije“, navodi se u saopštenju.

Iz MA su podsjetili da je, krajem prošle godine na osnovu Plana finansijske konsolidacije i osnovnih pravaca razvoja MA, donešen Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA.

“U skladu sa tim, organi upravljanja MA su početkom marta ove godine donijeli odluku o ukidanju predstavništava u Moskvi, Parizu, Beču, Frankfurtu i Londonu, kao i smanjenju broja zaposlenih do 50 odsto u predstavništvu Beograd”, navodi se u saopštenju.

Takođe, donešen je nacrt Pravilnika o zaradama zaposlenih u MA, koji tretira optimizaciju zarada u skladu sa Zakonom o radu, ostalim zakonskim propisima i Planom finansijske konsolidacije, a dat je nalog i da se izradi novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, sistematizaciji i opisu poslova, koji treba da omogući dodatnu optimizaciju broja zaposlenih.

“Tada je istim povodom i odlučeno da se ugovori koji su na određeno vrijeme nakon njihovog isteka neće produžavati, osim u slučajevima licenciranog i deficitarnog osoblja neophodnog za funkcionisanje avio-kompanije. Sa implementacijom ovih mjera se počelo odmah. Sve te odluke su donešene prije proglašenja pandemije COVID-19 u svijetu i pojave koronavirusa u našoj zemlji“, dodaje se u saopštenju.

ZEKOVIĆ

Socijaldemokratska partija (SDP) će predložiti usvajanje posebnog zakona “lex-specijalisa” kojim bi bilo onemogućeno bankama da građanima i privredi u periodu moratorijuma otplate kredita obračunavaju kamatu, kazao je potpredsjednik te partije Bojan Zeković. Poziva Vladu, kako bi reagovali blagovremeno, da to učini odmah i, kako je kazao, zaštiti građane i privredu od ovakvog ponašanja banaka.

“Namjera banaka koje su prošle godine od ovih građana i privrede zaradile 50 miliona eura da u periodu krize uzmu još 20 miliona eura kamata od onih koji jedva preživljavaju ili im je u potpunosti zabranjen rad vidimo kao nevjerovatni bezobrazluk. Ovo pokazuje odsustvo ikakve mjere u trci za ekstra profitom, nepostojanje minimuma osjećaja za ‘muku’ u kojoj su se našli klijenti”, navodi se u saopštenju Zekovića.

Ukoliko Vlada to ne učini, kako je kazao Zeković, na više puta ponovljenu inicijativu SDP-a a sada i javni poziv Privredne komore Crne Gore, poslanici SDP-a će već naredne nedjelje u skupštinsku proceduru predati zakon koji onemogućava ovakvo ponašanje.

PEJAKOVIĆ

Kapitalizacija redovne kamate na kraju moratorijuma, je standard i praksa svih banaka na svijetu, ali i međunarodnih institucija od EBRD, MMF-a, Svjetske banke, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković. On smatra da, kako je kazao, političke konfrontacije, nadgornjavanja, bez uporišta u stvarnom stanju i bez želje da se vidi solidarnost bankarskog sistema, ne bi smjele da se praktikuju u periodu pandemije. Ističe da su banke na račun Nacionalnog koordinacionog tijela uplatile 495.000 eura te da su moratorijumi na otplatu kredita praktikovani u svega 12 država od preko 200 država svijeta.

Pejaković podsjeća da pravo na mortorijum u Crnoj Gori imaju sva pravna i fizička lica, po svim zaduženjima kod banaka dok kod mnogo razvijenijih zemalja kao npr. u Španiji, pravo na moratorijum po kreditu je uslovljeno i moguće samo na hipotekarne kredite.

“Nemamo niti u Švajcarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, ili Srbiji, kao primjer iz regiona oprosta kamate, ili njenog umanjenja. Da li smo bogatiji, ili sa većim rezervama, ili poslujemo u bogatijoj državi, privredi od EU ili SAD-a, da bi se ponašali van standarda i da ugrozimo poslovanje banaka u periodu nakon moratorijuma?. Za tri mjeseca banke imaju imobilizaciju 1,3 milijarde eura, ili da pojasnimo, ova sredstva se proporcionalno u ova tri mjeseca ne vraćaju u bankarske kanale i utiču na raspoloživost sredstava za nova kreditiranja. Pored svega, banke su tokom marta ove godine plasirale 73,4 miliona eura klijentima, uz veliki broj garancija i drugih zahtjeva klijenata”, navodi Pejaković.

On poručuje da Vlada i Regulator bankarski moraju da razmišljaju ne samo kratkoročno, već srednje i dugoročno, jer, kako ističe, izlaganja mimo mogućnosti direktno utiču na rejting države, tretiranje negativno od međunarodnih institucija, tako da se sve mora raditi u skladu sa standardima struke i mogućnosti za optimalno djelovanje.

Pejaković podsjeća da su naše banke su u stanje mirovanja po zahtjevu klijenata, stavile zaduženje skoro 62.000 klijenata, ukupne vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura.

“Naglašavam, u periodu moratorijuma ne naplaćuje se ni kamata ni glavnica, a zabranjen je obračun zatezne kamate. Nakon isteka moratorijuma, nominalna kamata koja pripada glavnom dugu u periodu mirovanja se dodaje na stanje duga na početku moratorijuma i pravi se novi anuitetni plan. Kroz konkretan primjer CBCG na gotovinski kredit od 5.000,00 eura, na rok od 8 godina u novom anuitetnom planu, klijent ima za kompletan preostali period uvećanje na mjesečnom nivou rate od 1,09 eura, što je manje nego cijena kafe u Podgoričkom lokalu”, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka.

Pejaković dodaje da banke u ovom periodu ne ostvaruju nikakav ekstra profit.

“Kako možemo pričati o ekstra profitu kada nema povećanja nominalne kamate, nema obračuna zatezne kamate, nema naplate za obradu za novi anuitetni plan. O kamati na kamatu može se pričati kada imate docnju u otplati kao klijent. Onda se vrši presjek potraživanja glavnica + kamata + troškovi sudski ukoliko dođe do suda i u skladu sa presudom suda se obračunava kamata na utuženi iznos”, navodi se u saopštenju.

Pejaković dodaje da je ovim pojašnjenjem želio da pojasni svima koji, kako je kazao, raznim komentarima u medijima dovode u zabludu javnost, da je sve urađeno u skladu sa međunarodnim standardima uz značajan doprinos banaka, kako kroz brzinu reakcije, tako i kroz odricanje od priliva po plasmanima do 90 dana i nema nikakvih skrivenih troškova.

Tvrdi da političke konfrontacije, nadgornjavanja, bez uporišta u stvarnom stanju i bez želje da se vidi solidarnost bankarskog sistema, ne bi smjele da se praktikuju u periodu pandemije i odgovornosti kako na pojedinačnom, a onda i kolektivnom, ili političkom nivou.

“Banke su u ovom kratkom periodu vremenskom, direktno uplatile na NKT 495.000 eura. Kroz donacije akcionara Univerzal banke Petrosa Statisa donirana je medicinska oprema vrijednosti od 1,5 miliona eura, uz najave dodatnih donacija”, zaključio je Pejaković.

VUKČEVIĆ

Direktor Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević saopštio je, u Jutarnjem programu TVCG, da je interesovanje za kredite veliko, te da je stiglo oko 500 prijava. Istakao je da kreditna linija nije jednokratna i da se neće završiti samo sa ovim mjesecom, već će i nakon pandemije IRF ponuditi nove kreditne linije, kako bi preduzeća mogla da ostanu na tržištu.

“U situaciji u kojoj se našla i Crna Gora, ali i svijet, Investiciono razvojni fond je pokušao da ublaži posljedice, nudeći kreditnu liniju, malim mikro i srednjim i velikim preduzećima, i u skladu sa tim smo emitovali povoljnu liniju.”

Prošle nedjelje, kaže Vukčević, bilo je veliko interesovanje.

“To se mijenja iz sata u sat ali prema posljednjim informacijama imamo nekih 470 prijava. Sve to govori da je naš prijedlog za ovakvu kreditnu liniju bio opravdan,” naveo je on.

On je objasnio da se stredstva mogu koristirti za nabavku proizvoda, sitrovine, poluproizvoda i da preduzetnici mogu novac koristiti i za isplatu neto zarada.

“Mogu se koristiti i za poreduzeća koja plaćaju zakup a nijesu po nekim drugim mjerama oslobođeni zakupa. To je kredit za preživljavanje preduzeća kako bi nakon prestanka pandemije bili u prilici da saniramo posljedice i krenemo u novi razvoj,” naveo je on.

Bave se svakim preduzećem ponaosob, kaže Vukčević.

“Ova kreditna linija nije jednokratna i neće se završiti samo sa ovim mjesecom, već ćemo i narednih mjeseci ponuditi nove kreditne linije, kako bi sva preduzeća mogla da ostanu an tržištu,” rekao je on.

Mali su sada naš prioritet, a nadalje ćemo pokušati da omogućimo da sve ono što je zdravo u crnogorskoj ekonomiji i ostane.

On kaže da nijesu problem kamatne stope, koliko je važno da novac bude što prije dostupan.

“Kako bi preduzetnici mogli da opstanu na tržištu, tako da kamata od 1,5% nije toliko bitna”, smatra on.

“Mi se sada pripremamo za period nakon prestanka pandemije, uslijediće i nove mjere Vlade. Kada se sve ovo završi mi ćemo izaći sa novim paketom podrške,” istakao je Vukčević.

On podsjeća da je teško obezbijediti sredstva u trenutku kada su svi u svijetu  teškoj poziciji.

“Važno je da se već sada pripremamo za period nakon pandemije, i vjerujem da ćemo uraditi sve da Crna Gora prođe sa najmanjim mogućim posljedicama kada je posrijedi pova teška situacija,” istakao je on.