IZVJEŠTAJ DRI

Državna revizorska institucija je ocijenila da upravljanje ugovorima o djelu, o radu i o privremenim i povremenim poslovima u organima državne uprave nije dovoljno uspješno.

Izvještaj o reviziji uspjeha, koji su sačinili senatori Branislav Radulović i Zoran Jelić sadrži preporuke ministarstvima finansija, unutrašnjih i vanjskih poslova, ekonomije, upravama za nekretnine, za statistiku, Ministarstvu javne uprave – Odjeljenju upravne inspekcije kao i organima državne uprave.

Ocijenjeno je da će realizacija preporuka doprinijeti uspješnijem upravljanju ugovorima i transparentnijem trošenju budžetskog novca. Državni revizori su državnim organima ostavili rok od 30 dana da DRI dostave plan aktivnosti za realizaciju preporuka i dva mjeseca da ih izvijeste o realizaciji.

Nije uspješno

Državna revizija je konstatovala da aktivnosti i praksa planiranja, kontrolni mehanizmi i izvještavanje o efektima realizovanih ugovora organa državne uprave ne osiguravaju uspješno upravljanje njima. I pored najava o optimizaciji javne uprave ispitivanja su pokazala da se u proteklom periodu bilježi rast broja ugovora o djelu i o privremenim i povremenim poslovima i rast utrošenog novca.

– Izvještaji o realizaciji plana optimizacije javne uprave 2018-2020, koje je prezentovalo Ministarstvo javne uprave, ukazuje da organi državne uprave zaključuju ugovore o djelu i o privremenim i povremenim poslovima i bez prethodne saglasnosti užeg kabineta Vlade. Tako su ministarstva, organi u sastavu, javne institucije i ostali organi i nezavisna tijela zaključili 1.260 ugovora o djelu bez saglasnosti Vlade od septembra do decembra 2018. i u 2019. godini od januara do juna – konstatovala je državna revizija.

Iz izvještaja DRI se vidi da je, recimo, za ugovore o djelu za četiri godine od 2016. do 2019. planirano budžetom 22,9 miliona eura, što se rebalansom ili preusmjerenje povećalo na 32,1 miliona, a potrošeno je 31,5 miliona eura. Dostavljeni podaci ukazuju, kako je konstatovano, da plan angažovanja lica za ove tri vrste ugovora postoji kod svega 14,3 odsto organa koji su dostavili odgovore na upitnik.

– Pokazalo se da se planiranje svodi na procjenu potrebnih sredstava za ove ugovore na osnovu izvršenja u prethodnom periodu, dok se novac za ugovore o dopunskom radu ne planira. Zahtjevi za budžetska sredstva, u većini slučajeva, ne sadrže analize, obrazloženja potreba i očekivane efekte angažovanja putem ugovora, tako da Ministarstvo finansija prilikom odobravanja budžeta potrošačkim jedinicama ne posjeduje sve informacije – ocijenila je državna revizija.

U organima državne uprave nije, kako su ocijenili revizori, uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola sprovođenja ugovora.

– Nijesu definisana jedinstvena pravila i procedure izbora lica putem ugovora, visine naknade, trajanja ugovora, izvještavanja o obavljenom poslu, potrebnih stručnih kvalifikacija. Nije obezbijeđeno da će se ugovoreni poslovi obaviti na najbolji način i po najboljoj cijeni. Nije obezbijeđeno izvještavanje o efektima realizacije ugovora. Za ugovore o dopunskom radu nijesu, kroz finansijske izvještaje, dostupni podaci o izdacima po tom osnovu. Zato odgovarajuće informacije nijesu dostupne nadležnim institucijama, a samim tim ni javnosti – zaključili su državni revizori.

Preporuke

DRI je zbog svega preporučila za ukupno 42 korisnika budžeta obuhvaćena upitnikom, kao i svim drugim organima državne uprave da donose planove angažovanja lica za ugovore, kojim bi se pored iznosa novca definisale aktivnosti, poslovi, broj izvršilaca i očekivani efekti.

Oni navode koje sve detalje treba da imaju i zahtjevi za budžetski novac, kao i probleme u finansiranju sa kojima su se organi suočavali u prethodnom periodu.

– Prilikom planiranja sredstava za ugovore potrebno je da se svobuhvatnije i detaljnije sagledaju i procijene stvarne potrebe, kako se ne bi vršila brojna preusmjerenja sredstava za isplatu zaključenih ugovora, odnosno da ne zahtijevaju više novca nego što su im stvarne potrebe. Potrebno je da organi državne uprave donesu interna akta o načinu angažovanja, izboru lica, sistemu nadzora i kontrole zaključenih ugovora. Organi državne uprave ne treba da zaključuju ugovore o djelu i ugovore o privremenim i povremenim poslovima za sistematizovana radna mjesta, već da postupaju u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima – navodi se u preporukama DRI.

Oni su takođe preporučili da organi informišu Vladu o problemima sa kojima se suočavaju u radu zbog nemogućnosti zapošljavanja lica na neodređeno i određeno vrijeme, zbog čega su prinuđeni da angažuju lica po ugovorima.

– Potrebno je da se jasno i precizno definišu obaveze uposlenika, kao i ko je dužan za nadzor i kontrolu, prilikom zaključivanja ugovora. Organi ne treba da zaključuju ugovore o privremenim i povremenim poslovima za poslove koji zahtijevaju posebno znanje i stručnost, kao i sa licima koji imaju visoku stručnu spremu, već samo za najjednostavnije poslove, u nivou niskokvalifikovanih. Potrebno je da uspostave sveobuhvatnu evidenciju (bazu podataka) ugovora, da sačinjavaju izvještaje, analize realizovanih ugovora i preduzimaju korektivne mjere. Preporučuje se jedinicama za unutrašnju reviziju da planiraju sistemske revizije upravljanja ugovora – navode revizori u preporukama.

Cilj ove revizije, kako se navodi, je bio da se utvrdi da li organi državne uprave preduzimaju adekvatne mjere u cilju efikasnijeg upravljanja ugovorima o djelu, ugovorima kao i da li organi državne uprave, kao i organ zadužen za inspekcijski nadzor vrše odgovarajući nadzor i kontrolu ovih ugovora.

DRI je preporučila Ministarstvu finansija da, za poslove za koje postoje sistematizovana radna mjesta, ne daje saglasnosti za angažovanje lica po ugovoru o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

MF da ne daje saglasnost za sistematizovane poslove

– Ministarstvo finansija pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet države i budžete opština da propiše na kojim računima će se evidentirati izdaci po osnovu ugovora o dopunskom radu i o privremenim i povremenim poslovima. Prilikom razmatranja zahtjeva za dodjelu budžetskih sredstava prilikom pripreme nacrta godišnjeg zakona o budžetu Ministarstvo finansija da detaljnije analizira obrazloženja potrošačkih jedinica i procijenjene izdatke po osnovu ovih ugovora, kako se tokom godine ne bi vršila brojna preusmjerenja sredstava – preporučili su iz DRI.

Preispitati „dodatni rad“

Ministarstvu javne uprave, odnosno Odjeljenju upravne inspekcije državni revizori su preporučili da preispita institut ,,dodatni rad“ u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima imajući u vidu da Zakon o radu, kao sistemski zakon u oblasti radnih odnosa, reguliše taj rad koji se kao takav bez prethodne saglasnosti može obavljati kod istog ili drugog poslodavaca.

To, kako se navodi, nije slučaj sa ,,dodatnim radom“ za koji je potrebna prethodna saglasnost poslodavca i ne može se obavljati kod istog. Ovom ministarstvu je preporučeno da ojača upravnu inspekciju, da planiraju redovne inspekcijske nadzore ovih ugovora.

POLJOPRIVREDNICI NEZADOVOLJNI

Poljoprivrednici iz Zete nezadovoljni su prodajom proizvoda i tvrde da je država dozvolila uvoz nekonkuretne robe. Pojedini su ogorčeni na Ministarstvo poljoprivrede što ih ne zaštiti od uvoznika, jer u Zeti ima proizvoda toliko da se može nahraniti cijela Crna Gora.

Uzgajivač zeleniša i boranije Nataša Maraš kaže da prodaje više nema.

“Ubrala sam 500 kilograma boranije za prodaju danas i pola sam vratila. Podijeliću rođacima bar da nečemu služi jer će da propadne. Otkupa nema, a mi sa proizvodima više nemamo gdje. Treba da nastavim da berem i ako ne prodam šta ćemo onda. Najvjerovatnije ću je pokloniti narodnoj kuhinji, bar da me neko blagosilja. Ništa se prodati ne može zbog uvoza iz Albanije. Problem je to što su naši proizvodi kvalitetni i drže cijenu, a onda oni krenu da uvoze šlepere i šlepere robe koju mi na tržištu imamo i proizvođači iz Zete ne mogu da prodaju ni kilogram. Ne razumijem zbog čega se uvozi roba koje imamo u izobilju od naših proizvođača, pravu domaću. Vjerujete li berem danas boraniju, a plače mi se, jer znam da je prodati svu neću. Toliko smo se porodično trudili da podignemo zasade, a sada ne možemo ništa da prodamo”, kaže Maraš.

Maraš smatra da bi ministar poljoprivrede trebalo da nađe način da zaštiti poljoprivrednike iz Zete i Malesije.

“Mi držimo Crnu Goru sa proizvodima. Moramo da shvatimo da je proizvodnja hrane na prvom mjestu. To smo valjda shvatili sad u doba korone. Oni to ne razumiju izgleda još. Cijene nekih proizvoda su toliko pale da se ne isplati raditi. Ima li igdje da kupite paket kupusa za dva eura. Mora da se kontroliše uvoz, jer se uzalud mučimo. Svaki dan prodajem na pijaci, a jutros smo boraniju prodali po 60 centi i to jedva. Od zeleniša kojeg imam nešto i prođe, blitva i raštan”, kaže Maraš.

Iz DNP-a Zete saopštili su da im se veliki broj proizvođača ovih dana javlja da ih otkupljivači zaobilaze u širokom luku.

“Rekli su nam da im otkupljivači kažu kako imaju prioritete koje dobijaju iz Ministarstva poljoprivrede kome će robu da otkupljuju i tek kad njima otkupe počeće i njihove. Apelujemo na čelnike Opštine Golubovci da se odmah i aktivno uključe u problem da dobiju proizvođači odgovor zašto se zaobilazi njihova roba koja je u većini slučajeva istog ili boljeg kvaliteta. Nastavlja se praksa da kada dođu zetski proizvodi ne samo da se staje sa otkupom, već se uvozi nekontrolisano i onda cijena strmoglavo pada. Posebno takva situacija će biti ove godine jer nećemo imati turističku sezonu kakva je bila prethodnih gdje se plasirale velike količine proizvoda”, kažu iz DNP-a.

Oni apeluju na čelnike Opštine Golubovci da se pozabave sa ovim pitanjem dok su na vrijeme.

“Obratite se Ministarstvu poljoprivrede, jer zetski proizvođači i sa područja Lješkopolja ne traže ništa više nego što imaju naše komšije u Tuzima kojima roba malo ranije dolazi. Ne tražimo povlašćen položaj već samo ravnopravan da budu isti aršini, a ne selektivni za sve poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori”, kažu iz DNP-a.

TURISTIČKA PRIVREDA

Turistički poslenici traže da se hitno odrede datumi otvaranja granica za zemlje koje se ne nalaze na listi koje ispunjavaju epidemiološke standarde. Zemlje koje se nalaze na listi ne treba uklanjati minimum 30 dana, uz kontinuirano praćenje njihove epidemiološke situacije, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore.

Turistički poslenici zatražili su da Vlada hitno odredi datume otvaranja granica za zemlje koje ispunjavaju epidemiološke standarde, navodeći da zemlje koje se nalaze na listi ne treba uklanjati minimum 30 dana, uz kontinuirano praćenje njihove epidemiološke situacije.

To je zaključeno na današnjoj sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore (PKCG).

Turistički poslenici su naveli da je neophodno intenzivirati bilateralne ekonomske odnose sa zemljama koje su značajna emitivna tržišta, a još nijesu otvorile granice prema Crnoj Gori.

Na sjednici je predloženo da se razmotri mogućnost da i fizička lica koja su privatni smještaj dovela na nivo približan hotelskom, budu obuhvaćena ekonomskim mjerama podrške.

Zaključeno je da je turizam iz godine u godinu sve snažnije opravdavao ulogu strateške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu da je njegovo učešće u BDP kontinuirano raslo, što je bio slučaj i sa ostalim pokazateljima – brojem turista, ostvarenih noćenja, te prihoda ovog sektora.

“Uspješan razvoj turizma u Crnoj Gori ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane – trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti”, ukazano je na sjednici.

Navodi se da su se turistički privrednici prvi suočili sa izazovima u poslovanju uzrokovanim pandemijom koronavirusa.

“U cilju očuvanja javnog zdravlja, privrednicima u sektoru turizma i ugostiteljstva, od sredine marta je djelimično, odnosno u cjelosti zabranjeno obavljanje djelatnosti”, saopšteno je na sjednici.

Ukazano je da niska profitabilnost i akumulacija dobiti, kao i činjenica da dio investicije u tom sektoru još nije počeo da se otplaćuje, stavlja turizam u posebno ranjivu situaciju.

“Turistički aranžmani se unaprijed ugovaraju, pa prisutna neizvjesnost onemogućava planove i predstojeću turističku sezonu u cjelini dovodi u pitanje”, saopšteno je na sjednici.

Odbor je donio set zaključaka uz preduzimanje niza mjera za ublažavanje negativnih posljedica koronavirusa kako bi se stvorili uslovi za odvijanje ljetnje sezone i što brži nastavak privrednih aktivnosti.

“Hitno treba odrediti datum otvaranja granica za zemlje koje se ne nalaze na listi koje ispunjavaju epidemiološke standarde”, kazali su iz Odbora.

Oni su naveli da je to potrebno učiniti uz koordinaciju sa Operativnim štabom za podršku turističkoj privredi, posebno vodeći računa o važnim emitivnim tržištima, a skladu sa stavovima Evropske unije (EU) u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana.

Predloženo je da datum otvaranja bude 1. jul.

“Jednom definisanu listu zemalja koje ispunjavaju epidemiološke standarde treba voditi na način da se sa nje ne uklanjaju zemlje koje su bile na listi, minimum 30 dana uz kontinuirano praćenje epidemiološke situacije i koordinaciju sa Operativnim štabom za podršku turističkoj privredi”, navedeno je na sjednici.

Odbor je naveo da je, u komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova, potrebno intenzivirati bilateralne ekonomske odnose sa zemljama koje su značajna emitivna tržišta, a još uvijek nijesu otvorile granice prema Crnoj Gori i/ili propisuju karantin za svoje državljane koji se turistički vraćaju iz Crne Gore.

“U komunikaciji sa nadležnim institucijama potrebno je stvoriti uslove za obnovu međunarodnog vazdušnog saobraćaja i organizovane dolaske turista, izraditi aplikaciju za prijavu ulaska turista u Crnu Goru „Enter Montenegro“ i uvezati je sa graničnim prelazima”, ukazano je na sjednici.

Zaključeno je da sektoru turizma trebaju još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, kojima će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo.

“S tim u vezi, očekujemo da će Vlada sagledati stanje u turističkom sektoru i usvojiti treći paket mjera podrške turističkoj privredi”, kazali su iz Odbora.

Iz Odbora su naveli da je, nakon isteka važećeg moratorijuma na otplatu kredita (tri mjeseca), kompanijama iz sektora turizma potrebno omogućiti produženje moratorijuma za još tri mjeseca.

“Sa bankama i IRF-om treba razmotriti model da se svim kompanijama iz sektora turizma, koji za tim imaju potrebu omogući refinansiranje postojećih kredita sa grejs periodom od 24 mjeseca, bez troškova odobrenja kredita i sa dužim periodom otplate”, ukazano je na sjednici.

Iz Odbora su kazali da je, zbog situacije izazvane koronavirusom, u drugom kvartalu ove godine i dalje ugrožena likvidnost turističkih privrednika.

“S tim u vezi treba sagledati mogućnost da se dopuni Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja kojom će se propisati da se, osim za potraživanja nastala u martu, aprilu i maju, dodaju i potraživanja za jun, sa plaćanjem u 24 jednake rate, od 1. januara naredne godine”, naveli su iz Odbora.

Oni su kazali da je, u cilju ublažavanja uticaja COVID-19 na turističku privredu, potrebno analizirati i inicirati izmjene i dopune zakonske regulative, kao i što hitnije usvajanje Izmjena i dopuna Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji je u skupštinskoj proceduri.

“U cilju očuvanja radnih mjesta, a imajuću u vidu neizvjesnost u pogledu obima i trajanja posljedica pandemije COVID-19, potrebno je izmijeniti važeće propise i utvrditi kategoriju “stalni sezonski radnik”, naveli su iz Odbora.

Kako su kazali, potrebno je implementirati projekat „Pojednostavljenje sezonskog zapošljavanja u turizmu“ sa akcentom na zapošljavanja lokalnog stanovništva i studenata.

“Kao i projekat „Domaći ukusi“, kroz snažnije povezivanje turizma i poljoprivrede i drugih segmenata domaće proizvodnje čiji proizvodi se koriste u svim aspektima turizma”, naveli su iz Odbora.

Prema njihovim riječima, povezivanje turizma i poljoprivrede od izuzetnog je značaja za turizam i uopšte crnogorsku ekonomiju, što je posebno važno sa apekta ublažavanja negativnih posljedica uzrokovanih pojavom koronavirusa.

“Potrebno je nastaviti aktivnosti na promociji naše destinacije kao destinacije koja se uspješno izborila sa epidemijom koronavirusa koje imaju za cilj da se stvore što bolji uslovi za odvijanje sezone u ovim krajnje neizvjesnim uslovima”, naveli su iz Odbora.

Oni su kazali da je potrebno preporučiti lokalnim samoupravama i nadležnom ministarstvu da svim privrednicima u zonama lokalnih samouprava, Nacionalnih parkova i Morskog dobra, produže privremena rješenja o postavljanju privremenih objekata većih od 30 kvadratnih metara do kraja godine.

“Zbog otežanog poslovanja uzrokovanog pandemijom koronavirusa, potrebno je preporučiti lokalnim samoupravama i njihovim javnim preduzećima, da za 30 odsto umanje iznose lokalnih naknada za zakupce kupališta i privremenih objekata u zoni morskog dobra i nacionalnih parkova Crne Gore”, naveli su iz Odbora.

Odbor je, zbog negativnog uticaja pandemije koronavirusa na poslovanje, inicirao da nedjelja bude radni dan za sektor trgovine tokom odvijanja ljetnje sezone.

Odbor je usvojio informaciju o poslovanju sektora u periodu januar-maj, sa osvrtom na realizaciju paketa mjera podrške privredi za ublažavanje efekata pandemije Covid 19, a u fokusu su takođe bili izazovi i očekivanja od ovogodišnje ljetnje sezone, kao i plasman domaćih proizvoda kroz realizaciju programa Kupuj domaće i Domaći ukusi – Dobro. Bolje. Domaće.

Na sjednici, koju je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, učestvovali su potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić.

Sjednici su prisustvovali i načelnica Odjeljenja za epidemiologiju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica, izvršna direktorica „Plantaže – 13. jul” Verica Maraš i Ana Golubović iz Hipotekarne banke.

Maraš je istakla da je poslovna politika kompanije u kontinuitetu usmjerena ka dugoročnom, stabilnom rastu i razvoju, ostvarivanju dobrih poslovnih rezultata, učvršćivanju njenog liderskog položaja na regionalnom tržištu i poziciji sve značajnijeg činioca na svjetskom tržištu vina.

“Mi naša vina danas prodajemo na skoro svim kontinentima, u 43 države. U svijetu je samo osam kompanija pored nas koje su to uspjele”, rekla je Maraš.

Ona je ukazala da je vino luksuzni proizvod, izuzetno osjetljiv na krizu, što se odrazilo i na poslovne rezultate Plantaža, odnosno značajan pad prihoda u odnosu na uporedni period prošle godine.

Maraš je pozdravila mjere podrške privredi i građanima, uz očekivanje da će treći paket biti fokusiran na finansijsku podršku privredi i doprinijeti razvoju kompanija.

Medenica je istakla da je zalaganjem svih aktera društva dobijena prva bitka protiv COVID-19, ali da je riječ samo o predahu u borbi protiv ove bolesti, čija pandemija još traje.

“Operativni štab za epidemiološko praćenje sezone pripremio je predlog akta kojim će se definisati tretman eventualno oboljelih turista tokom ljetnje sezone”, kazala je Medenica.

Izvršna direktorice Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ Katarina Kažanegra rekla je da su turistički poslenici uradili mnogo kako bi privukli što više turista, izašli sa konkurentnim ponudama za inostrana tržišta i povoljnostima za domaće goste.

Ona je naglasila je da hoteli u smislu poštovanja zdravstvenih standarda spremno dočekuju turiste.

“Uradićemo sve kako bi naša destinacija bila konkurentna, ali još ne znamo sa kojim emitivnim tržištima možemo da radimo. Vrlo nam je bitno da znamo datum kada će granice biti otvorene za goste sa veoma bitnih emitivnih tržišta”, rekla je Kažanegra.

Ona je ukazala da se jačanjem bilateralnih odnosa sa državama koje još nijesu otvorene prema Crnoj Gori, kao što su Češka, Slovačka, Njemačka, Rusija i druge baltičke zemlje, mogu privući gosti sa tih područja.

“Bojim se da će Albanija preuzeti goste sa tržišta baltičkih država ukoliko ne budemo reagovali”, kazala je Kažanegra.

Golubović je upoznala članove Odbora da je Hipotekarna banka, uz podršku hotelske privrede, osmislila novi proizvod pod nazivom HB turistički kredit, koji će građanima omogućiti da ljetovanje u crnogorskim hotelima plaćaju na deset rata bez kamate i troškova.

Davidović je kazao da razumije zabrinutost privrednika, jer, kako je naveo, „u uslovima neizvjesnosti teško je prodavati turističke aranžmane“.

“Interes je Vlade da što je moguće prije otvorimo granice prema svim državama, ali moramo biti svjesni da smo tek u fazi izlaska iz krize”, rekao je Davidović i upozorio na potencijalnu opasnost od drugog talasa COVID-19.

On je naveo da se jasnije smjernice EU po tom pitanju očekuju narednih dana.

“Svi se zalažemo za čuvanje javnog zdravlja. Svjesni smo takođe da su nam potrebni precizni datumi otvaranja granica, ali pošto je riječ o pitanju javnog zdravlja, teško je sve to predvidjeti”, rekao je Davidović.

Ana Marojević, iz Fly Montenegro Ground Handling saglasila se da je javno zdravlje prioritet ali je to takođe i ublažavanje posljedica korona krize po crnogorsku ekonomiju.

Ona je ukazala da su konkurentske destinacije precizno utvrdile termine otvaranja granica.

“To moramo učiniti i mi, i to u što kraćem roku. Imamo tržište i turiste koji su zainteresovani da ljetuju u našoj zemlji, ali bojimo se da će oni usljed ove neizvjesnosti odustati od Crne Gore i odlučiti se regionalne konkurente”, kazala je Marojević.

Ona je apelovala da se iznađe održivo rješenje za zaštitu javnog zdravlja koje će uvažiti zahtjeve turističkog sektora.

U fokusu diskusije Toma Kneževića, Lipska pećina, takođe je bio apel za otvaranje granica prema najznačajnijim turističkim tržištima, ali i za korekciju cijena i to ne samo u hotelima već i u drugim ugostiteljskim sadržajima.

Isat Dragovoja iz Ulcinjske rivijere smatra da nema vremena za čekanje jer je sezona već počela.

On je kazao da je neophodno valorizovati to što smo u boljoj epidemiološkoj situaciji nego što su države koje već postižu značajne turističke posjete.

Gani Resulbegović iz Real Estate & CO pernio je iskustva Hrvatske koja bilježi zapažene rezultate u turizmu posljednjih sedmica.

Hristos Cemperas iz hotela „Maestral“ ocijenio je da je potrebna hitna akcija kako bi se iskoristila marketinška prednost Corona Free destinacije.

On je naveo da sa otvaranjem granica i dolaskom turista postoji rizik od importovanja bolesti, ali da je potrebno da se suočimo sa tim izazovom.

On je pomenuo praksu EU da se fokusira na bezbjedne aerodrome sa kojih dolaze turisti, a ne cijele države.

“U petak možemo eksperimentalno organizovati dolazak dva aviona sa turistima iz Italije i promovisati taj događaj. Jer, nama nijesu potrebne kampanje, već zadovoljni turisti koji će isticati da je Crna Gora lijepa i Corona Free destinacija”, kazao je Cemperas.

Igor Vujošević iz Hemere (Astoria grupa), smatra da treba što prije izaći sa preciznim datumom otvaranja granica kako bi se izbjegle nesagledive posljedice po turističku privredu, i da je neophodno organizovati sastanak sa premijerom Duškom Markovićem oko mjera podrške turističkom sektoru.

Jovović je kazao da Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore kontinuirano u partnerstvu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma radi na kreiranju mjera podrške ovom sektoru.

Miloš Popović iz Skijališta Crne Gore potencirao je potrebu da se produže rješenja za rad privremenih turističkih objekata na sjeveru, prvenstveno na Durmitoru.

Tu inicijativu je podržao i Rajko Malović iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom koji se založio da to bude urađeno i na primorju.

On je kazao da su 30 odsto umanjili naknade zakupcima kupališta i pozvao lokalne samouprave da i one ponude povoljnosti.

Milija Bojović je kazao da nije adekvatno marketinški valorizovana prednost Corona Free destinacije, na šta je Radak Kukavičić istakla da je naglasak kampanje „U društvu prirode“ potenciranje sigurnosti i bezbjednosti naše destinacije.

Osvrćući se na komentare kako Crna Gora nije na listi pojedinih država EU, ona je kazala da za to nije marketing ključan, već političko-ekonomski odnosi.

“Prioritet tim zemljama jesu članice EU, jer se želi najprije podstaći ekonomija Unije”, kazala je Radak Kukavičić.

Direktor Javnog preduzeća Nacionalnih parkovi Crne Gore, Elvir Klicam predstavio je povoljnosti koje Nacionalni parkovi nude posjetiocima, a među kojima su besplatne ulaznice za djecu, neograničen broj posjeta odraslih za 13,5 EUR, 50 odsto jeftijini rafting.

ODBOR

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet većinom glasova podržao je prijedlog rebalansa i odluke o zaduživanju države zbog epidemije koronavirusa. Poslanike je najviše interesovalo na čemu Vlada bazira procjene da će prihodi od turizma ove godine biti niži za 40 posto. Ministar finasija Darko Radunović kazao je da su u pitanju samo projekcije i da u ovom trenutku ne bi bilo ozbiljno tvrditi da će se one i ostvariti.

Državnoj kasi, prema sadašnjim procjenama, nedostajeće gotovo 900 miliona eura. Tu je ukalkulisan manji prihodi od investicija, ali i gubitak od 450 miliona u turizmu. Članove Odbora najviše su interesovale prognoze za turističku privredu.

“Na bazi kojih inputa je ministarstvo u rebalansu zaključilo da će prihodi od turizma da osciliraju naniže za 40 odsto”, kazao je Raško Konjević (SDP).

“Dolazimo do toga da će pad BDP-a samo po osnovu neostvarenih prihoda u turizmu biti devet odsto, a onda vlada hoće da nas ubijedi da će pad biti šest odsto”, rekao je Milutin Đukanović (DF).

“Projekcije su projekcije i u ovom trenutku nije moguće tvrdo garantovati da će to tako biti.Ja ne bi mogao vama reći da ja garntujem da će ovo ovako da bude. Ja bi bio neozbiljan čovjek ako bi to uradio”, poručio je ministar finansija Darko Radunović.

Poslanici su saglasni da bi teret krize trebalo jednako da podnesu svi,a da se posebno vodi računa o socijalno ugroženima i penzionerima.

“Mene interesuje odakle ćemo to finansirati posebno za penzije koje se finasiraju iz doprinosa.A doprinosi za pio su po rebalansu smanjeni 40 miliona”, kazao je Bori Mugoša (SD).

“Biću zadovoljan ako mi uspijemo do kraja godine da zadržimo ovaj fond zarada i isplata, biću zadovoljan ,a to ćemo sigurno moći da isplaćujemo socijalna davanja i penzije. U predloženom rebalansu nema Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju koji se prema najavama trebao naći u sazivu sadašnje Skupštine. “, naveo je Radunović.

Ministar je objasnio i zašto:

“To nije realno da razgovaramo o tome da povećamo fisklani uticaj na budžet.”

Ministar je saopštio i da je treći paket mjera još u pripremi i poručio da u uslovima ekonomske neizvjesnosti nije lako prognozirati da li će prva dionica autoputa biti završena do polovine naredne godine.

Prilog: Biljana Rovčanin

ODBOR ZA EKONOMIJU

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet većinom glasova podržao je prijedlog rebalansa i odluke o zaduživanju države zbog epidemije koronavirusa. Poslanike je najviše interesovalo na čemu Vlada bazira procjene da će prihodi od turizma ove godine biti niži za 40 posto. Ministar finasija Darko Radunović kazao je da su u pitanju samo projekcije i da u ovom trenutku ne bi bilo ozbiljno tvrditi da će se one i ostvariti.

ZA 210 VISOKOŠKOLACA

Za 210 nezaposlenih mladih sa stečenim visokim obrazovanjem i radnim iskustvom minimum devet mjeseci, danas je počeo Program “Stop sivoj ekonomiji”, koji će trajati do 15.januara naredne godine.

“Za pružanje tehničke podrške i pomoći službenicima u Poreskoj upravi je angažovano 84 visokoškolaca, dok će se u Upravi za inspekcijske poslove osposobiti njih 64. Takođe, u Upravi policije projektno će raditi 44 učesnika, u Upravi carina – 14 a u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, koje je ove godine prvi put programski partner, njih četvoro. Mjesečna zarada, u neto iznosu, biće im 300 eura. Nosilac Programa i ove godine je Ministarstvo rada i socijalnog staranja a Zavod je za tu namjenu opredijelio 750.000 eura”, precizirao je direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić.

On je dodao da Program, prepoznat kao primjer izuzetno dobre prakse ne samo u Crnoj Gori već i šire, ispunjava zacrtane ciljeve – veće zapošljavanje mladih i smanjenje neformalnog poslovanja.

“Benefiti od ovakvog vida saradnje, Zavoda sa različitim institucijama, pokazali su se višestruki. Mladi sa diplomom fakulteta, kroz rad, stiču iskustva i usvajaju praktična znanja. Istovremeno, oni doprinose sprečavanju neformalnog poslovanja i od velike su pomoći kao asistenti službenicima. Angažujući, i ove godine, ove mlade ljude vjerujem da ćemo doprinijeti podizanju svijesti da je neformalno poslovanje – društveno neprihvatljivo ponašanje. Na ovaj način pokušaćemo da utičemo i na smanjenje neregularnosti i povećanje budžetskih prihoda Crne Gore”, kazao je Mustafić.

Podsjetio je da je, prethodne četiri godine, kroz ovaj Program bilo uključeno 615 mladih visokoškolaca.

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša pozdravio je saradnju uspostavljenu sa Zavodom na realizaciji projekta “Stop sivoj ekonomiji” i istakao značaj koji on ima za unapređenje kapacitata ljudskih resursa u Poreskoj upravi.

“Tokom prethodne četiri godine 70 lica po okončanju programa nastavilo je s radom u Poreskoj upravi, od čega je čak 30 zasnovalo radni odnos na neodređeno, dok je 40 lica angažovano po osnovu ugovora o radu. Upravo taj podatak je najbolja preporuka , za mlade, da se upoznaju sa radnim procesima u Poreskoj upravi, ali i za instituciju koja zauzima važno mjesto u sistemu državne uprave”, saopštio je Mugoša.

Po riječima direktora Uprave za inspekcijske poslove Alije Košute Program je prilika za mlade da osjete rad u javnom sektoru.

“Polaznici će aktivnosti obavljati u tržišnoj, turističkoj, inspekciji rada, zdravstveno – santarnoj, ekološkoj i šumarskoj inspekciji kao i u Menadžmentu uprave”, kazao je Košuta.

“Važno je da u perspekttivi doprinos, na rješavanju i procesuiranju krivičnih djela i prekršaja iz oblasti sive ekonomije, daju kako profesionalci sa dugogodišnjim iskustvom tako i mlade kolege koje imaju svježi uvid na načine prevazilaženja problema”, istakao je pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković.

“Uprava carina je prošle godine za 10 visokoškolaca omogućila da kroz rad u organizacionim jedinicama i rad na terenu u praksi primijene stečena znanja i na kraju angažovanja dobiju potvrdu o osposobljenosti. Nakon okončanja Programa devet učesnika je angažovano po odgovarajućem ugovoru na period od godinu dana a jedno lice je dobilo stalno zaposlenje”, kazala je pomoćnica direktora Uprave carine Ana Raičević i izrazila očekivanje da će, uz podršku 14 novozaposlenih mladih visokoškolaca, postići još bolji napredak u sprovođenju osnovnih nadležnosti institucije.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je ove godine prvi put projektni partner.

“Uvjeren sam da ćemo, zajedno sa ovim mladim ljudima, još snažnije doprinijeti ostvarenju glavnih ciljeva – a to je dalja stimulacija zapošljavanja i suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada, kao i dalji razvoj i jačanje ljudskih resursa u našim institucijama kroz ovakve projekte”, zaključio je generalni direktor Direktorata za drumski saobraćaj u Ministarsvu Dalibor Milošević.

RAST NEZAPOSLENOSTI

Epidemija Kovid-19 dovela je do povećanja nezaposlenosti u Crnoj Gori za skoro 19 odsto, među kojima, kazao je Dnevnim novinama pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u Sektoru za evidencije i istraživanja u oblasti zapošljavanja Goran Bubanja, prednjače srednjoškolci i žene.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore 27.maja nalazilo se 42.153 nezaposlenih lica, od čega je žena bilo 24.393 ili 57,87 odsto.

“Sa I i II stepenom stručne spreme, odnosno nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici registrovano je 15.059 osoba ili 35,72 odsto od čega žena 9.111 ili 60,50 odsto, srednjoškolaca (III, IV i V sss) je bilo 20.668 ili 49,03 odsto od čega žena 11.338 ili 54,86 odsto, a visokoškolaca 6.426 ili 15,24 odsto među kojima je žena bilo 3.944 ili 61,38 odsto”, precizirao je za Dnevne novine pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u Sektoru za evidencije i istraživanja u oblasti zapošljavanja Goran Bubanja.

Na dan uvođenja mjera za suzbijanje epidemije novog korona virusa 15. marta, ističe, na evidenciji Zavoda je bilo registrovano 35.466 nezaposlenih lica.

“Od toga žena je bilo 20.541 ili 57,91 odsto, tako da je došlo do povećanja nezaposlenosti za 6.687 lica ili 18,85 odsto”, kazao je Bubanja.

Najveći broj nezaposlenih je, kako je rekao, iz grupe zanimanja ugostiteljstva i turizma 2.975 ili 7,06 odsto, od čega je žena 1.743 ili 58,59 odsto.

“U grupi dominiraju zanimanja sa srednjom stručnom spremom (83,20 odsto), zatim iz grupe trgovci 2.849 ili 6,76 odsto, od čega žena 2.245 ili 78,80 odsto u kojoj takođe dominiranu zanimanja sa srednjom stručnom spremom (94,91 odsto). Slijede ekonomisti 2.415 ili 5,73 odsto, među kojima je žena 1.666 ili 68,99 odsto, dok je učešće zanimanja sa srednjom stručnom spremom 58 odsto, a visokom 35,82 odsto”, pojasnio je Bubanja.

Nezaposlenih osoba iz grupe društveno-humanističkih zanimanja na evidenciji je 1.907 ili 4,52 odsto, među kojima je žena 1.256 ili 65,86 odsto, kazao je Bubanja i dodao da je učešće srednjoškolaca 75,67 odsto, a visokoškolaca 24,28 odsto.

“Mehaničara i mašinista na Birou rada je 1.410 ili 3,34 odsto, među kojima je 91 žena ili 6,45, a učešće srednjoškolaca 95,82 odsto. Vaspitači i nastavnici društveno-humanističke oblasti 1.075 ili 2,55 odsto, od čega je žena bilo 857 ili 79,72 odsto, a visokoškolaca čak 80,47 odsto”, objasnio je Bubanja.

Na evidenciji Zavoda, kaže Bubanja, nalaze se 23 doktora medicine, među kojima je 10 žena ili 43,48 odsto.

“Najveći broj njih, 16 ili 69,56 odsto, traži zaposlenje do šest mjeseci. Od šest do devet mjeseci zaposlenje traži jedna osoba, kao i od devet do 12 mjeseci, dok od jedne do tri godine posao traži pet osoba”, kazao je Bubanja.

Sa srednjom stručnom spremom zaposlenje traži 494 medicinara medicinske sestre, medicinski i zdravstveni tehničari, od čega je 391 žena ili 79,15 odsto.

“Posmatrano prema dužini traženja zaposlenja najviše njih zaposlenje traži do šest mjeseci 218 lica ili 44,13 odsto i od jedne do tri godine 123 ili 24,9 odsto. Kada vrijeme traženja zaposlenja posmatramo po stručnoj spremi, dolazimo do zaključka da su visokoškolci u najpovoljnijem položaju, obzirom da su oni u prosjeku najkraće na evidenciji nezaposlenih”, rekao je Bubanja.

Visokoškolci, odnosno njih 65,58 odsto su, kaže, na evidenciji Zavoda kraće od godinu.

“Kod srednjoškolaca je taj postotak nešto niži 45,70 odsto, dok su lica sa I I II stepenom stručne spreme u prosjeku najduže na evidenciji nezaposlenih, odnosno njih 72,62 odsto su na evidenciji duže od godinu dana”, precizirao je Bubanja.

Ako posmatramo dominantne grupe zanimanja na evidenciji nezaposlenih, možemo reći, dodaje Bubanja, da nezaposlena lica iz grupe zanimanja vaspitači i nastavnici društveno humanističke oblasti (u njihovoj strukturi visokoškolska zanimanja učestvuju sa 80,47 odsto) na evidenciji nezaposlenih su kraće od godinu dana u procentu 59,07 odsto.

“Slijede nezaposleni sa zanimanjima iz grupe društveno humanistička zanimanja (u njihovoj strukturi visokoškolska zanimanja učestvuju sa 75,67%) na evidenciji su kraće od godinu u procentu 57,52 odsto. Dio ekonomista (u njihovoj strukturi nezaposleni sa završenom srednjom školom učestvuju sa 58%, visokom 35,82%) koji su na evidenciji nezaposlenih kraće od godinu dana iznosi 56,56”, rekao je Bubanja.

Slijede, dodaje, grupe zanimanja u čijoj su strukturi srednjoškolska zanimanja zastupljena sa preko 80 odsto nezaposleni sa zanimanjima ugostiteljstva i turizma na evidenciji su kraće od godinu u procentu 53,11 odsto, trgovci 43,16 i mehaničari i mašinisti 37,16 odsto.

SNP SAOPŠTIO

Najavljujući treći paket mjera pomoći privredi, ministarka ekonomije Dragica Sekulić propustila je da kaže da se na njega čeka već mjesecima, te da su prva dva paketa bila nedovoljna da u potrebnoj mjeri pomognu ugroženim sektorima i preduzetnicima, ocijenjeno je iz Socijalističke narodne partije (SNP).

Sekulićka je ranije ocijenila da kriza nastala usljed epidemije nije ugrozila stabilnost crnogorskog ekonomskog sistema.

“Svjetska pandemija smrtonosnog korona virusa i nezabilježena kriza koju je ona izazvala bili su potrebni crnogorskim zvaničnicima da shvate da turizam nije dovoljan za opstanak države, već da je potrebno pokrenuti i neke druge grane privrede. Tako je ministarka ekonomije najavila da će se ubuduće ulagati i u poljoproprivredu i industriju, kako bi se obezbijedila održivost crnogorske ekonomije”, navode iz SNP-a. 

Kakvo je stanje u državi, navode iz SNP-a, poznato je svakom građaninu, “osim pripadnicima vlasti koji odavno ne dijele našu surovu stvarnost”.

“Preko 40.000 nezaposlenih na biroima rada, desetine hiljade ljudi koji rade za platu od 250 eura, ogroman broj penzionera čije penzije ne prelaze 200 eura, minimalna zarada koja je do skoro bila najniža u regionu, prosječna zarada koja je godinama unazad na istom nivou, propala preduzeća i fabrike, javni dug koji je prešao granicu od 80 odsto BDP-a čime smo zašli u opasnu zonu zaduženja, izvoz koji se ne može porediti sa uvozom, auto-put čija izgradnja uveliko kasni i ne vidi se njen završetak, su karakteristike naše sadašnjice. I nije to posledica pandemije korona virusa, već tridesetogišnje vladavine DPS-a koja je opustošila Crnu Goru teže od bilo kakve pošasti”, saopštio je SNP.

Dvolična najava vlastodržaca da će se raditi na pokretanju proizvodnje i smanjenju zavisnosti od turizma, ističu iz SNP-a, “predstavlja klasičnu zamjenu tezu i pokušaj ubjeđivanja građana da su svi naši problemi posledica globalnog problema koji je uzdrmao svijet, a ne akumuliran zbir grešaka, propusta, nerada i nepočinstava vlasti”.

RADULOVIĆ

S početkom operativnog rada Crnogorske berze električne energije, koji je planiran za kraj ove godine, stvoriće se suštinski uslovi za bolje i konkurentnije tržište u Crnoj Gori, saopštili su njeni predstavnici.

PR i tehnička sekretarka Crnogorske berze električne energije Dragana Radulović kazala je za list Elektroprivreda, da bi trgovina trebalo da počne krajem ove godine.

„Pregovori sa Nord Pool-om uspješno se privode kraju pa se očekuje da svi potrebni ugovori o strateškom partnerstvu sa tom norveškom kompanijom budu potpisani tokom drugog kvartala ove godine“, rekla je Radulović.

Saradnja, kako je objasnila, uključuje podršku za uspostavljanje procesa i procedura potrebnih za funkcionisanje nacionalnog dan-unaprijed tržišta u Crnoj Gori, povezivanje tržišta sa susjednim zemljama i procese kliringa i finansijskog poravnanja.

Početku operativnog rada berze, prethodiće testna faza.

Ona je kazala da je, uzimajući u obzir uporednu praksu iz regiona, prije svega primjere hrvatske berze (CROPEX) i srbijanske (SEEPEX), opravdano očekivati visok stepen interesovanja trgovaca i za crnogorsku berzu.

„Interesovanje za učešće na berzi postoji, naročito zbog činjenice da je podmorski kabl omogućio fizičko spajanje našeg tržišta sa evropskim, najviše od trgovaca koji su već prisutni u regionu. Međutim, postoji i zainteresovanost trgovaca koji do sada nikada nijesu radili sa ove strane Jadrana“, rekla je Radulović.

U prilog tome, kako je navela, govori i interesovanje koje iskazuju trgovci kompanija iz regiona, ali i iz čitave Evrope.

„Smatramo da će se početkom operativnog rada stvoriti suštinski uslovi za bolje i konkurentnije tržište u Crnoj Gori, ali je to samo početak“, dodala je Radulović.

Ona smatra da podmorski kabl iz perspektive Crnogorske berze električne energije, ne predstavlja samo fizičko energetsko spajanje Crne Gore i Italije, već daleko više od toga.

„Italijansko tržište je spojeno sa internim evropskim tržištem te spajanje Crne Gore sa njim zapravo predstavlja spajanje crnogorskog tržišta sa evropskim. To predstavlja proširenje ponude i potražnje, odnosno izlazak crnogorskih ponuda na znatno veće tržište od lokalnog“, rekla je Radulović.

Ona je saopštila da se paralelno sa pregovorima radilo i na izmjeni zakonske regulative koja reguliše berzu kao novi energetski subjekat.

Berzanski tip tržišta koji se planira uvesti u Crnoj Gori omogućiće transparentni pregled tržišta i nove opcije za trgovinu.

„Svako organizovano tržište ima svoju cijenu i jasno je određena prosječna cijena energije na njemu i za koji vremenski period. Ta cijena, za određeni proizvod, ista je za sve učesnike na tržištu, poznata je svim učesnicima i tijelima za nadzor tržišta kako bi sve teklo na konkurentan i nepristrasan način za sve“, rekla je Radulović.

Osim transparentnosti, korisniku se, kako je navela, daje mogućnost da sam kreira svoj proizvod, time što će u početnoj fazi osim standardnih proizvoda bazne i vršne energije moći da kupuje satne profile koji njemu odgovaraju najviše.

„U kasnijoj fazi, plan je da se zajedno sa ostatkom evropskih tržišta krene na 15-ominutne profile, kao i na otvaranje tržišta unutar dnevne kupovine, koje bi dalo dodatne fleksibilne opcije svim igračima na tržištu da na taj način optimizuju svoju poziciju“, objasnila je Radulović.

Ona smatra da će osnivanje berze podstaći razvoj konkurentnog, transparentnog i pouzdanog tržišta električne energije.

„Tržište će biti anonimno, niko neće znati s kim trguje pa tako neće moći ni da utiče na cijenu koja će, u svakom datom trenutku, biti realna. Izvještavanje o trgovanim količinama biće svakodnevno, a na berzi će energiju moći da nabave i postojeći snabdjevači i oni koji će se tek pojaviti u budućnosti, a kupovaće od satnih količina energije do godišnjih profila“, dodala je Radulović.

Ona je navela da bi se realizacijom planova koji se odnose na spajanje tržišta sa Italijom napravio prvi korak ka spajanju tržišta sa evropskim.

„U toj situaciji može se reći da postoji apsolutno konkurentno tržište bez barijera za trgovinu u kompletnoj Evropi posredstvom nacionalne berze, a uređenje sistema je takvo da je cijena transparentna i dostupna svima na uvid“, kazala je Radulović.

Ona je podsjetila da je tržište električne energije Crne Gore malo i da se puna likvidnost berze očekuje u povezivanju sa regionalnim tržištima.

Radulović je, na pitanje da prokomentariše zašto se ovoliko dugo čekalo da berzansko tržište električne energije u Crnoj Gori profunkcioniše, s obzirom na to da su ugovor o osnivanju Crnogorske berze električne energije potpisali sredinom 2017. godine predstavnici Elektroprivrede (EPCG), Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), odgovorila da je za početak operativnog rada berze, potrebno ispuniti i neke preduslove.

„Ovo se prvenstveno odnosi na zakonodavni okvir koji treba da definiše šta zapravo predstavlja berza električne energije te na taj način da se postavi osnov za dalje uređenje kroz set podzakonskih akata“, poručila je Radulović.

Osim toga, kako je navela, neophodna je i tehnička, kao i implementacija sistema za finansijsko poravnanje, obračun poreza na dodatu vrijednost (PDV), uređenje nadzora kompletnog sistema, kao i postavljanje pravnog okvira za strateško partnerstvo sa potencijalnim partnerom.

„Svi ovi koraci se u našem slučaju rade tako da budu kompatibilni sa evropskim sistemima, kako bi se povezivanje našeg tržišta sa evropskim, posredstvom kabla sa Italijom, realizovalo što prije i samim tim otvorilo nove tržišne mogućnosti, sa istim uslovima za sve“, zaključila je Radulović.

MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je građanima bjelopoljskog kraja prilikom posjete gradilištima budućeg turističkog kompleksa Đalovića pećine da će projekat vrijedan više od 19 miliona eura učiniti ovaj dio Crne Gore poznatim širom svijeta i stvoriti nove prilike za zapošljavanje i razvoj.

“Počinjemo samo jedan u nizu projekata koji su vezani za valorizaciju Đalovića pećine, državnog projekta koji je vrijedan više od 19 miliona eura”, rekao je premijer na svečanosti polaganja kamena temeljca mosta preko rijeke Bistrice.

Predsjednik Vlade je podsjetio da je u toku rekonstrukcija puta Bistrica – Gubavač, dužine devet km i vrijednosti pet miliona eura i da su ugovoreni radovi na izradi visitoring centra sa pratećim projektima koji uključuju i regulaciju korita rijeke Bistrice.

“Istovremeno smo u potpunosti ugovorili radove na uređenju Đalovića pećine, vrijedne oko 4,5 miliona eura. Odlično teče i u rokovima koje smo planirali postavljanje žičare od Manastira Podvrh prema Đalovića pećini, finiširaju se zadnji radovi na putu Bistrica – Manastir Podvrh, ubrzo očekujemo asfaltiranje. 15. maja 2018. godine smo rekli da ćemo ove projekte započeti i da ćemo ih završiti. Danas sam sa zadovoljstvom među vama da potvrdim da smo ono što smo obećali ispunili”, rekao je Marković.

U Bistricu će se, kako je najavio, dolaziti radi posjete Đalovića pećini.

“To je prilika za svakoga, za svaku porodicu i za agilno rukovodstvo opštine da na bazi toga podstiče druge djelatnosti, da mladi ljudi ovdje dobijaju posao i ostaju, da ne idu van Bijelog Polja i van Crne Gore. Ova Vlada je, kao što vidite, posvećena razvoju Sjevernog regiona, ne samo proklamacijom i papirima nego i konkretnim aktivnostima”, kazao Marković.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović zahvalio SE Vladi na posevećenosti razvoju Sjevernog regiona rekavši da se to vidi na djelima.

“uvijek su vlade pomagale, uvijek smo imali podršku države, ali, iskreno, nikad kao u ove četiri godine. Strateško opredjeljenje Vlade se pokazalo i mi već vidimo rezultate”, kazao je Smolović.

Najstariji žitelj Bistrice, 93-ogodišnji učitelj u penziji, Milisav Đurović, zahvalio se premijeru u ime mještana, navodeći da je Bistrica postala veliko gradilište, da je na gradilištima turističkog kompleksa Đalovića pećine već zaposleno gotovo 100 građana Bistrice, i da će nakon završetka radova i otvaranja kompleksa biti otvorene nove razvojne mogućnosti.