CBCG

Banke su do kraja aprila odobrile kredite od ukupno 3,1 milijardu eura, što je pad od 1,7 odsto na mjesečnom nivou.

Prema podacima Centralne banke (CBCG), do kraja aprila je u odnosu na isti period prošle godine odobreno 5,3 odsto više kredita.

Odnos između kredita i depozita na kraju aprila bio je veći nego u istom periodu prošle godine i iznosio je 0,94.

Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva, 80,1 odsto.

Ukupni depoziti su u aprilu u odnosu na mart pali 1,5 odsto i iznosili su 3,3 milijarde eura.

Oročeni depoziti činili su 29,3 odsto ukupnih, a oni po viđenju 70,3 odsto. Preostalih 0,4 odsto odnosilo se na sredstva na escrow računu.

U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od jedne do tri godine, 45,7 odsto. Depoziti ročnosti od tri mjeseca do jedne godine činili su 39,7 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva na kraju aprila iznosili su 1,26 milijardi eura, što je 0,8 odsto više nego u martu.

U ročnoj strukturi depozita stanovništva, oročeni su činili 39,3 odsto, oni po viđenju 60,6 odsto, dok su sredstva na escrow računu činila 0,1 odsto.

ANKETA CBCG

Građani najviše uzimaju kredite za refinansiranje postojećih, kupovinu nepokretnosti, automobila, namještaja… pokazala je, između ostalog, anketa koju je Centralna banka sprovela u bankarskom sektoru u četvrtom kvartalu prošle godine.

Podsjetimo da su ukupni krediti 3,16 milijardi eura, od čega stanovništva blizu 1,5 milijardi.

Anketa, koja je rađena prije epidemije, pokazala je da su kreditni uslovi za stanovništvo u četvrtom kvartalu prošle godine pooštreni, a očekivano je bilo pooštravanje I u ovoj godini.

Uslovi

Tome su doprinijele mjere CBCG za potrošačke kredite, koje su počele da se primjenjuju u January.

Banke su, kako se navodi u rezultatima ankete, objasnile da su u četvrtom kvartalu prošle godine kreditni uslovi, u dijelu kamatnih marži i provizija i naknada, pri odobravanju kredita stanovništvu bili ublaženi. Sa druge strane, smanjenje ročnosti kredita djelovalo je u suprotnom smjeru.

Bankari su kazali da očekuju nastavak ublažavanja uslova u dijelu kamatnih marži.

U četvrtom kvartalu prošle u odnosu na prethodni, udio odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu bio je blago povećan, i to kod potrošačkih i ostalih kredita, dok je smanjen u dijelu zahtjeva za stambene kredite.

Tražnja

Objašnjavajući rast tražnje za kreditima u oktobru, novembru i decembru prošle godine bankari kažu da je razlog vođen više finansijskim potrebama stanovništva, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji.

Bankari su tada kazali da očekuju značajan pad tražnje stanovništva za kreditima posebno za potrošačkim i ostalim. Manji dio bankarskog sektora tada je ukazivao da bi novi Zakon o radu mogao indirektno uticati na smanjenje tražnje za kreditima stanovništva, zbog mogućnosti da se radni odnos na određeno vrijeme produžava do tri umjesto do dvije godine, kako je bilo po starom zakonu.

TURSKI BIZNISMEN

Uprkos situaciji koju je izavala pojava korona virusa, interesovanje TAV-a za koncesiju za crnogorske aerodrome je veliko i kompanija je spremna učestvovati u fazi nadmetanja, rekao je u intervjuu Vikend novinama predsjednik Poslovnog vijeća Turske i Crne Gore Naser Alim.

Poslovni savjet Turske i Crne Gore osnovan je 2008. godine. Kako ste zadovoljni odnosima država?

Alim: Kao što znate, odmah nakon što je Crna Gora proglasila nezavisnost, Crnogorsko poslovno vijeće DEIK Turska postalo je operativno. Kad sam stupio na duznost, primijetio sam da DEIK studije nijesu bile dobro poznate u Crnoj Gori. Zatim smo se posvetili sa više pozornosti komercijalnoj diplomatiji i ubrzali rad. Iako je došlo do ozbiljnog rasta komercijalne saradnje dviju zemalja u posljednje dvije-tri godine, ona još nije na potrebnom nivou. Mislim da bi ovaj volumen mogao da bude i duplo veći od volumena koji imamo zbog pozitivne političke klime, blizine i rodbinskih odnosa između Turske i Crne Gore.

U 2019. godini naš izvoz u Crnu Goru porastao je za 66 odsto u odnosu na prethodnu godinu i dostigao je oko 131,5 miliona dolara. Sve ukazuje da ćemo do 2022. godine imati obim trgovine vrijedan 250 miliona dolara.

Gdje vidite mogućnost unapređenja saradnje?

Alim: Crna Gora je zemlja zavisna o uvozu u mnogim sektorima, a prerađivačka industrija je gotovo nerazvijena. Zbog toga će ulaganje u bilo kojem sektoru industrijskih proizvoda biti veliki dobitak za crnogorsku ekonomiju.

Pored turizma, poljoprivrede, obnovljivih izvora energije i infrastrukture, vidim značajne mogućnosti ulaganja u lučkim operacijama i bankarsko-finansijskom sektoru. Ovdje bih želio razdvojiti dva sektora: posebno poljoprivrede i turizma. Ako se investicije u ovom sektoru pravilno identifikuju i podrže infrastrukturnim projektima, vrlo ozbiljne investicije doći će u Crnu Goru za maksimum dvije godine. Kao treći važan sektor mogu se smatrati hotelska i stambena izgradnja. U tom smislu započeli su vrlo ozbiljni projekti u Crnoj Gori i ozbiljni efekti će se vidjeti od jedne do dvije godine.

Turski investitori čekaju da se ostvare uslovi koji su vezani za proizvodnju u slobodnoj zoni. Naša glavna briga je privatizacija aerodroma.

Kada su u pitanju oblasti hotelijerstva i stambene gradnje, infrastrukture, građevinskog materijala, turizma, tekstila za kućne proizvode, proizvodnje bijele tehnike i energetike trebalo bi uspostaviti platforme na kojima će turski poslovni ljudi uspostaviti investicionu i komercijalnu saradnju s Crnom Gorom.

Vidljivo je da se interes Turskog poslovnog svijeta za Crnu Goru većinom temelji na pojedinim kompanijama. Iz tog razloga je korisno sprovoditi više sektorske ili opšte posjete delegacija u svrhu razvoja komercijalnih odnosa.

Da li je Crna Gora interesantna turskim kompanijama za ulaganja?

Alim: U okviru stranih direktnih investicija Crnoj Gori u 2019. godini, Turska je učestvovala sa 34,4 miliona eura i bila na osmom mjestu. Prema posljednjim podacima broj kompanija koje su otvorili Turci u Crnoj Gori je više od 3.100. Međutim, samo 350-400 aktivno radi.

Naglašavam, Crna Gora može biti važan fokus investicione destinacije za turske firme i investitore. U posljednje dvije godine turski investitori usmjeravaju pažnju prema Crnoj Gori. Trenutni interes koncentrisan je za stanovanje, turizam i maloprodaju. Vjerujem da ćemo narednih godina vidjeti ogromna ulaganja u sektore vazduhoplovstva, bankarstva, poljoprivrede i infrastrukture.

Turski TAV jedna je od kompanija koji želi koncesiju na crnogorske aerodrome. Odluka je na Vladi Crne Gore, ali da li nam možete reći koliko je TAV ozbiljna kompanija i da li je prepoznata u svijetu avio-industrije?

Alim: TAV je globalni brend u aerodromskim operacijama koji radi sa 15 aerodroma u osam država i opslužuje 89 miliona putnika godišnje. Zajedno sa ADP-om (Aeroports de Paris je glavni akcionar od TAV Holdinga), rade sa 27 aerodroma i opslužuju oko 220 miliona putnika godišnje. TAV posjeduje veliko znanje o projektima koncesije, radu s vladama i vlastima, razumijevanju njihovih potreba i pružanju rješenja ključ u ruke u oblastima dizajniranja, finansiranja, izgradnje, poslovanja i promocije aerodroma u svim njihovim projektima širom svijeta. Uprkos situaciji koju je izazvala pojava korona virusa, interesovanje TAV-a za projekt u Crnoj Gori je vrlo veliko i kompanija je spremna učestvovati u fazi nadmetanja. Vazduhoplovne luke TAV-a već rade na aerodromima u Skoplju i na Ohridu, zatim u sjevernoj Evropi i na zagrebačkoj vazduhoplovnoj luci.

Da li je turskim državljanima Crna Gora interesantna kao turistička destinacija?

Alim: Mi Turci smo stvorili ozbiljan turistički potencijal posebno u posljednjih 10 godina širom svijeta. Kako se nivo blagostanja naše zemlje povećava, mislim da će tako i turski turisti sve više biti zainteresovani, kao i da će preferirati turističke centre, posebno u sigurnim područjima. Međutim, ovdje moramo razmotriti dva važna faktora. Jednostavnost prevoza i broj letova trebalo bi biti dovoljni da dovedu ove turiste. Smještaj i prevoz moraju ispuniti očekivanja turskih turista. Istovremeno, sugerisao sam da je potrebno i da turisti iz Crne Gore dolaze u Tursku i to međusobnim čarter letovima i ovome pitanju ćemo posvetiti dodatnu pažnju.

Klinički centar je nedavno od vas dobio vri jednu donaciju. Zašto ste baš Crnu Goru odabrali za donaciju?

Alim: Ja sam veliki poštovalac Crne Gore i predsjedavajući tursko-crnogorskim poslovnim savjetom koji djeluje u okviru Odbora za ekonomske odnose Turske sa inostranstvom (DEIK), osjetio sam ne samo moralnu potrebu već i dužnost da pomognem zdravstvenom sistemu Crne Gore u ovim veoma izazovnim trenucima. Uvjeren sam da svaki pojedinac i kompanija koji imaju osjećaj odgovornosti treba da pomognu u skladu sa mogućnostima. Srećan sam što će savremena medicinska oprema koju sam uputio biti na raspolaganju KC Crne Gore, čime će dodatno biti unaprijeđen nivo zdravstvene zaštite u vašoj zemlji. Zadovoljstvo mi je što sam sličnu donaciju mogao uputiti i Sjevernoj Makedoniji, iz koje potičem, kao i Kosovu gdje imam puno prijatelja. Isto tako, čestitam Vladi i građanima Crne Gore na velikom uspjehu u borbi protiv zajedničkog nevidljivog neprijatelja.

Turski investitori čuli o sjeveru, ali nema konkretnih projekata

Da li je sjever Crne Gore interesantan za ulaganje turskim kompanijama?

Alim: Mislim da su turski investitori dosta čuli o sjeveru Crne Gore, ali nije napravljena dobra prezentacija sa konkretnim projektima. Kao što i vi znate, investitori traže dvije stvari; da projekt ima brzo razdoblje povrata i dovoljno osoblja u regiji. Mi smo se pripremali po tom pitanju i pred koronom. Počeli smo sa izradom foruma s konkretnim projektima, a radimo zajedno sa ambasadom Ankare i Generalnim konzulatom Istanbula na promociji sjeverne regije. Nismo odustali od ovoga. Nakon povratka u normalu, mi ćemo predstaviti investitorima ovaj projekat.

CBCG

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 282,2 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 101,5 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u aprilu je iznosila 180,7 miliona eura, što je 78,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

„Ukupan priliv stranih direktnih investicija porastao je 31,9 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat povećanja priliva od interkompanijskog duga“, navodi se u Biltenu CBCG.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 8,8 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 92,7 miliona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 95,8 miliona eura, što čini 34 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 31,7 miliona eura, a u preduzeća i banke 64,1 milion eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 176,9 miliona eura, što je 165,7 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

POVEĆAN BROJ NEZAPOSLENIH

U zemljama Zapadnog Balkana je, usljed uticaja pandemije koronavirusa, došlo do znatnog povećanja broja nezaposlenih, zbog čega bi programima ekonomske pomoći trebalo rješavati postojeće izazove tržišta rada, ocijenila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Majlinda Bregu.

„Bilo koji program ekonomske i pomoći zapošljavanju na Zapadnom Balkanu treba biti propraćen podsticajima kojima će se rješavati postojeći izazovi tržišta rada, kao što su, na primjer, podrška prelasku sa neprijavljenog na prijavljeni rad, kao i prekvalifikacija i dokvalifikacija radne snage kako bi se bolje pripremili za tržište rada koje se neprestano razvija“, navela je Bregu.

Ona je, u autorskom tekstu pod nazivom Viralno usporavanje, ocijenila da je jasno da je kriza uticala na sve ekonomske subjekte na tržištu, na radnike, poslovne subjekte i vlade i da se niko ne osjeća lagodno.

„Pandemija virusa Kovid-19 izazvala je ozbiljnu i neočekivanu vanrednu situaciju u pogledu javnog zdravlja u cijelom svijetu prepunu dramatičnih događaja, poput preduzeća koja ne mogu da se vrate normalnom poslovanju. Ili bolje rečeno, ekonomije će još dugo biti u problemima“, navela je Bregu.

Prema njenim riječima, direktan uticaj pandemije na ekonomije Zapadnog Balkana bio je značajan, iako obuzdan, u relativnom smislu, zahvaljujući pravovremenom uvođenju strogih mjera kontrole širenja virusa.

„Ali, to nije kraj i pred nama je još dug put. Ogromni troškovi višemjesečne obustave ekonomskih djelatnosti vremenom će biti još veći“, rekla je Bregu.

Prema procjenama Međunarodne organizacije rada (MOR), u drugom kvartalu Zapadni Balkan će izgubiti 11,6 odsto sati rada zbog pandemije koronavirusa. To je jednako gubitku više od 800 hiljada radnih mjesta i moglo bi skoro u potpunosti poništiti uspješno povećanje zaposlenosti koje je region bilježio od 2012. godine.

„Izolacija je donijela neizbježan skok nezaposlenosti u cijelom regionu. Iako ne daju potpunu sliku situacije, podaci javnih službi za zapošljavanje u šest ekonomija Zapadnog Balkana prikupljeni u maju pokazuju znatno povećanje broja nezaposlenih“, rekla je Bregu.

Ona je ocijenila da pandemija nosi i rizik od širenja podjela na već podvojenim tržištima rada.

„Oni koji mogu raditi od kuće uz pomoć aplikacija kao što su Zoom i Webex manje su ugroženi od radnika koji to ne mogu i kojima je zbog toga ili smanjena plata ili su dobili otkaz. Tu su i oni koji su morali lično biti na radnom mjestu, što ih je izložilo većem riziku od infekcije“, precizirala je Bregu.

Prema njenim riječima, neprijavljeni radnici nesrazmjerno su pogođeni mjerama blokade koje su uvedene u ekonomijama Zapadnog Balkana. Oni uglavnom rade na poslovima niske produktivnosti i imaju malo ili nimalo ušteđevine, koja bi im pomogla tokom krize.

„Takođe, često nijesu ni obuhvaćeni kratkoročnim mjerama ublažavanja uticaja virusa Covid-19 koje sprovode vlasti“, dodala je Bregu.

S druge strane, najteže pogođene u pogledu perspektive zaposlenja su žene, koje su i u najvećoj mjeri izložene krizi. U svijetu je 41 odsto žena zaposleno u sektorima sa visokim rizicima od gubitka radnih mjesta.

„Od ugostiteljstva i hotelijerstva, preko cijele industrije turizma, do sektora zdravstvene njege, cijeli sektori u kojima žene čine većinu radne snage nemilosrdno su primorani da obustave rad“, navela je Bregu.

Ona je kazala da 69 odsto žena na Zapadnom Balkanu smatra pandemiju prijetnjom za njihov ili posao člana njihove porodice, dok je njih 47 odsto još i prije Kovid-19 smatralo da je nezaposlenost jedan od najvećih problema u njihovoj ekonomiji.

Njih 62 odsto nezadovoljno je i mogućnostima zapošljavanja.

„Vlasti na Zapadnom Balkanu su, generalno, sprovele brze i hrabre mjere kako u domenu javnog zdravlja, uvodeći mjere kojim se ograničava širenje virusa, tako i na ime podrške ekonomskim djelatnostima i očuvanju radnih mjesta“, smatra Bregu.

Građani u velikoj mjeri, kako je dodala, podržavaju preduzete mjere. Naime, 90 odsto njih smatra da su mjere preduzete radi zaustavljanja koronavirusa efikasne.

„Ove kratkoročne ekonomske mjere treba da budu dobro usmjerene i pomno praćene. S obzirom na ograničen fiskalni prostor, koji ne dopušta primjenu ovakvih mjera tokom dužeg vremenskog perioda, region će morati da počne da razmišlja o mjerama kojima se oprezno, ali hrabro omogućava postepeno vraćanje na normalne ekonomske uslove i djelatnosti“, zaključila je Bregu.

GOLUBOVIĆ

Kriza izazvana Kovidom 19 ukazala je da je potrebno restrukturirati ekonomiju i fokus razvoja sa usluga prenijeti na proizvodne djelatnosti, kazao je predsjednik Privredne komore Crne Gore (PKCG) Vlastimir Golubović.

On je na sjednici Skupštine PKCG dodao da se u tom pravcu definišu projekti resornih ministarstava koji će doprinijeti supstituciji visoke uvozne zavisnosti naše ekonomije domaćom proizvodnjom.

Kako se navodi u saopštenju PKCG, Golubović je upoznao Skupštinu sa elementima predstojećeg trećeg paketa mjera podrške, koji će imati razvojni karakter, uz istaknutu ulogu Investiciono razvojnog fonda i poslovnih banaka.

“U fokusu ovog paketa, koji se očekuje naredne sedmice, prema ocjeni predsjednika, najznačajnijeg za podršku ekonomiji, biće reprogramiranje postojećih kredita, nove linije za likvidnost, obrtna sredstva i razvojne projekte sa povoljnim uslovima otplate”, saopšteno je nakon sastanka.

Na današnjoj sjendici razmotrene su aktivnostima te asocijacije za vrijeme trajanja epidemije bolesti Kovid 19.

“Donijete su odluke o oslobađanju obaveze plaćanja članskog doprinosa za 2017. i 2018. godinu privrednih subjekata koji imaju do pet zaposlenih i produženju mandata potpredsjednici Privredne komore Ljiljani Filipović”, navodi se u saopštenju.

Golubović je, kako se dodaje, izrazio zadovoljstvo što su sve nadležne institucije na najbolji način odgovorile izazovu pandemije. On je posebno zahvalio zaposlenima u privredi, jer su, kako je kazao, u uslovima zdravstvenog rizika doprinosili zadovoljenju životnih potreba i nesmetanom snabdijevanju domaćeg tržišta.

“Privredna komora je za vrijeme epidemije bolesti Kovid 19 intenzivnim aktivnostima snažno doprinosila otklanjanju izazova u poslovanju crnogorskih kompanija”, ocijenjeno je na sastanku.

“Golubović je podsjetio da je kreiran online upitnik preko kojeg je više od 300 privrednika iskazalo probleme sa kojima su se suočili, dok je još 400 sličnih zahtjeva pristiglo drugim kanalima komunikacije i oni su efikasno rješavani u tijesnoj saradnji sa donosiocima odluka. Komora je formirala i Call centar koji je na raspolaganju privrednicima za otklanjanje nedoumica u radu”, navodi se u saopštenju.

PKCG je, kako je dodao, aktivno preko svojih članica doprinosila stabilnosti tržišta ključnim artiklima, te u kontinuiranoj komunikaciji sa kolegama iz Komorskog investicionog foruma, nesmetanom odvijanju transporta roba unutar regiona i uspostavljanju zelenih koridora za prioritetne namirnice.

“Komora je imala važnu ulogu u kreiranju mjera podrške ekonomiji”, istakao je Golubović. 

SEZONSKI POSLOVI

Većim zapošljavanjem domaćih radnika, nezaposlenih, studenata i učenika na sezonskim poslovima značajno bi se doprinijelo prilivu sredstava u budžet, pogotovo kada je zbog situacije sa koronavirusom znatno smanjena mogućnost angažovanja strane radne snage, ocijenjeno je na panelu Zaposlimo domaće.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, ocijenio je da je značajni izazov za turističku privredu i druge djelatnosti sezonskog karaktera obezbijediti kvalitetne sezonske radnike.

“Prethodnih nekoliko godina oko dvije trećine njih je angažovano sa tržišta rada država u regionu, najčešće iz Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH), Makedonije i Kosova”, rekao je Purišić na panelu, koji su organizovali Ministarstvo i Zavod za zapošljavanje (ZZZ).

Međutim, ove godine ta mogućnost je puno manja zbog smanjene mobilnosti radnika u regionu, usljed epidemije.

“U ovim okolnostima, očekuje se da se poslodavci orjentišu na domaće radnike, prije svega na nezaposlene sa evidencije Zavoda, studente i učenike. Aktuelni i sve izvjesniji budući poremećaji na tržištu rada ukazuju da je to najbolja odluka, koja ima pri tome i višestruke koristi za ekonomiju i standard stanovništva”, ocijenio je Purišić.

On je, kako se navodi u zajedničkom saopštenju Ministarstva i ZZZ-a, pozvao poslodavce i nezaposlene da iskoriste tu priliku i na duži rok sklope partnerstvo, na zajedničku korist.

“Takođe, pozivam ih da iskoriste resurse Zavoda kao i programe i mjere aktivne politike zapošljavanja koje omogućavaju aktivaciju domaćih radnika i osposobljavanje za obavljanje poslova koji trebaju našoj privredi”, poručio je Purišić.

Vlada i Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kako je naveo, podržavaju zapošljavanje domaćih radnika, jer se na taj način postižu puni socio-ekonomski efekti u ekonomiji.

“S jedne strane, rješava se socijalni status naših građana, smanjuje se rizik od siromaštva i isključenosti iz društva, pozitivno utiče na demografske procese i smanjuje pritisak na socijalne fondove države. S druge strane, poslodavci dobijaju sigurnost u poslovnim procesima na duži rok, zarađeni dohodak ostaje u Crnoj Gori, a društvo i ekonomija postižu optimalnije korišćenje resursa”, kazao je Purišić.

On je podsjetio da je Vlada donijela dva seta ekonomskih mjera u cilju olakšavanja života građana i pomoći privredi, zaposlenima i socijalno ugroženim građanima, a čiji je bio očuvanje radnih mjesta i stvaranje pretpostavki za brži oporavak ekonomije i standarda svakog građanina i njegove porodice.

“Izvjesno je da će usljed pandemije koronavirusa, turizam i sa njim povezane djelatnosti imati najveće gubitke, imajući u vidu da je ta privredna grana dominantno oslonjena na strane goste”, dodao je Purišić.

Direktor Zavoda, Suljo Mustafić, podsjetio je da se tržište rada mijenja i iziskuje drugačiji pristup.

“Okupili smo se s namjerom da pokušamo naći način kako da angažujemo što više domaćih radnika na sezonskim poslovima, tokom ove sezone. Važno je da im slobodna radna mjesta, prije svega, učinimo dostupnim«, smatra Mustafić.

Od početka godine do danas raspisano je 3,12 hiljada oglasa za sezonsko zapošljavanje, a oko 2,5 hiljade radnika na tim poslovima.

“Zato i ja šaljem apel i nezaposlenima i poslodavcima. Nezaposlenima da iskoriste šansu, da redovno prate oglase koje objavljujemo na sajtu i u sredstvima informisanja, i da se prijave se za sezonski rad. Važno je da osjete kako funkciniše tržište. Osim zarađenog novca mogu steći radno iskustvo i korisne radne navike«, rekao je Mustafić.

On je dodao da u uslovima opšte neizvjesnosti treba razumjeti i zabrinutost poslodavaca.

“Ipak ih pozivam da povjerenje ukažu prvenstveno domaćim radnicima. U Zavodu imaju pouzdanog partnera. Stavljamo na raspolaganje i znanje i kapacitete kako bi, u najvećoj mogućoj mjeri, zajedno obezbijedili kvalitetne radnike«, rekao je Mustafić.

Prema njegovim riječima, veće radno angažovanje domaće radne snage u sezoni doprinijeće prilivu sredstava u budžet, što je svima veoma bitno.

»Crna Gora bi trebalo, u cilju očuvanja radnih mjesta, po uzoru na prakse turistički razvijenih zemalja iz okruženja da uvede kategoriju ‘stalnog sezonca’. Ta svojevrsna podrška sezonskim radnicima omogućila bi njihovo vezivanje za poslodavce tokom cijele godine, što bi bio snažan stimulans da ostanu u državi«, ocijenio je Mustafić.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Damir Davidović, podsjetio je da i pored velikog broja nezaposlenih ima i dosta upražnjenih slobodnih radnih mjesta.

»Domaća radna snaga je sistemski nosilac određene privredne grane. Zato je ovo i upozorenje i prilika da se svi okrenemo domaćim radnicima i da im ukažemo povjerenje. Vjerujem da ćemo kao dominantno turistička destinacija, u granicama realnog, znati da iskoristimo šansu ovolj ljeta«, naveo je Davidović.

Panel je, kako je saopšteno iz ZZZ-a, bio prilika za konstruktivnu razmjenu mišljenja o modelima saradnje i mogućnostima za obezbješenje kvalitetnog kadra izemđu predstavnika Privredne komore (PKCG), Unije poslodavaca (UPCG), Saveza sindikata (SSCG), Unije slobodnih sindikata (USCG), ali i poslodavaca iz primorskih opština u Crnoj Gori.

DMOHOVSKI U PKCG

Interesovanje poljskih turista i turoperatora za Crnu Goru je veoma veliko i neophodno je što skorije otvoriti granice za posjetioce iz te zemlje, saopštio je ambasador Poljske Artur Dmohovski na sastanku sa predsjednikom PKCG Vlastrimirom Golubovićem.

Dmohovski i Golubović su razgovarali razgovarao o mogućnostima unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje, a fokus je bio na turizmu u uslovima korona krize.

Iz PKCG su saopštili da je ambasador naglasio veoma veliko interesovanje poljskih turista i turoperatora za Crnu Goru i dodao da je neophodno što skorije otvoriti granice za posjetioce iz ove države.

“U 2019. godini zabilježen je rekordan broj turista iz Poljske u Crnoj Gori. Oni veoma cijene ljepote vaše zemlje i mora. Korona kriza može biti i šansa za crnogorski turizam jer milioni Poljaka, koji obično ljetuju u Francuskoj, Italiji, Španiji, sada traži alternativnu destinaciju”, rekao je ambasador Dmohovski.

On je naglasio da je epidemiološka situacija u Poljskoj veoma dobra, sa 30 oboljelih na 100.000 stanovnika. Samo u jednoj regiji Poljske se bilježi značajan broj slučajeva, dok su ostale regije maltene Corona Free.

Predsjednik Komore Golubović izrazio je očekivanje da će uskoro biti povoljnih vijesti za dolazak poljskih turista u Crnu Goru.

“Iskreno se nadam da će se ubrzo stvoriti uslovi da već 1. jula krenu prvi letovi iz Poljske za Crnu Goru”, kazao je Golubović.

Ambasador je naglasio da je poljska ekonomija najmanje pogođena krizom u EU. Privrednici i investitori iz ove države žele da se upoznaju sa privrednim potencijalima Crne Gore i mogućnostima uspostavljanja partnerstava na konkretnim projektima.

Predsjednik Golubović smatra da prostora za saradnju ima naročito u energetici, drvopreradi i agraru, te prenošenju poljskog know-how u ovim oblastima. Kriza je, naglasio je on, ukazala da je potrebno reformisati ekonomiju i sa usluga fokus prenijeti na proizvodne djelatnosti.

“Diversifikacija je neophodna crnogorskoj ekonomiji i otvoriće brojne prilike za saradnju sa poljskim privrednicima”, saglasio se ambasador.

Sagovornici su ocijenili da bi tokom 2021. godine trebalo oranizovati poslovni forum sa bilateralnim susretima privrednika dvije zemlje, a da mogućnost uspostavljanja kontakta postoji i na planiranom multilateralnom skupu članova Višegradske grupe i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.

Golubović je pozvao ambasadora Poljske da učestvuje u radu 10. jubilarne Konferencije o ekonomiji u organizaciji Privredne komore, koja je planirana za 15. decembar 2020. godine.

U CG 3.100 TURSKIH FIRMI

Predsjednik Poslovnog vijeća Turske i Crne Gore pri Odboru za međunarodne ekonomske odnose (DEIK) Naser Alim je kazao da pandemija koronavirusa nije uzrokovala pad investicija u Crnoj Gori.

Alim je u razgovoru za Anadoliju potvrdio da investicije zbog novonastale situacije kasne, ali da to ne znači da su umanjene.

Govoreći o trgovinskim odnosima između Crne Gore i Republike Turske Alim je kazao da su ti odnosi u proteklih nekoliko godina dosta unaprijeđeni.

“Međutim, još uvijek nismo dostigli nivo na kojem bi se trebali odvijati naši odnosi. Politička situacija, geografska blizina i srodstvo između ove dvije zemlje zaslužuje duplo bolji odnos“, ocijenio je Alim.

On je istakao da je izvoz za Crnu Goru u 2019. godini porastao za 66 posto, te da je dostigao nivo od 131,5 miliona dolara, dok je u vanjsko-trgovinskoj razmjeni zabilježen rast od 54,6 posto, čime je postignut nivo od 144,4 miliona dolara.

Alim je napomenuo da je u okviru Mješovite komisije za ekonomsku saradnju bio postavljen cilj obima trgovinske razmjene od 130 miliona dolara.

“To je pokazatelj da vrlo lako možemo postići cilj za 2020.godinu koji iznosi 165 miliona dolara, ova činjenica ujedno budi nadu u nama da se može ostvariti i cilj za 2022.godinu koji iznosi 250 miliona dolara“, rekao je Alim.

Istakao je da u Crnoj Gori nije razvijena prerađivačka industrija i dodao da svaka investicija na tom polju može omogućiti veliki broj radnih mjesta.

Alim je kazao da između Crne Gore i Turske postoje razni sektori koji imaju potencijal za razvoj, ali da posebnu pažnju plijeni turizam, poljoprivreda i izgradnja hotela i stambenih objekata.

Govoreći da su turske investicije u Crnoj Gori uglavnom individualnog i preduzetničkog karaktera, Alim je kazao da kao DEIK pokušavaju predstaviti Crnu Goru u pravom svjetlu.

“Turske investicije u Crnoj Gori u 2019. godini iznosile su 34,4 miliona eura, što nas svrstava na osmo mjesto po stranim direktnim investicijama. Treba napomenuti da je 2018. godina po pitanju investiranja u Crnoj Gori bila važna godina za našu zemlju. Zauzeli smo peto mjesto po stranim direktnim investicijama u Crnoj Gori“, kazao je Alim.

Poručio je da u Crnoj Gori djeluje 3.100 turskih firmi koje su usmjerene od strane Poslovnog vijeće Turske i Crne Gore pri DEIK-u koje djeluje od 2006. godine, odnosno od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Alim je rekao da su trgovinski odnosi između Turske i Crne Gore nastavljeni i tokom pandemije.

“Iako je tokom aprila i maja zabilježen pad, kasnijim sastancima, koji nažalost nisu bili uživo, dali smo sve od sebe kako trgovačke djelatnosti ne bi stale“, istakao je Alim, te dodao:

“Proizvodnja u vrijeme pandemije je usporena, ali nije stala u potpunosti. Mi smo se potrudili da lanac opskrbe ni u Turskoj, a ni u svijetu ne bude prekinut. Možemo reći da smo jedna od rijetkih zemalja u ovom dijelu svijeta koja ja to uspjela.“

On je napomenuo da je Crna Gora posljednja zemlja u Evropi na koju se proširio koronavirus te je ocijenio da bi sektor turizma ubrzo mogao da se oporavi.

“Pandemija je usporila investicije, međutim, nije ih umanjila. Turske investicije u Crnoj Gori će rasti. Turska firma TAV se uveliko priprema za tender aerodroma. Ostali veliki projekti nisu otkazani, štaviše bilo je govora o novim projektima. Nalazimo se u fazi informativnih sastanaka“, poručio je Alim.

On je na kraju istakao da je Turska tokom pandemije poslala pomoć u preko 100 zemalja, a da je DEIK uputio pomoć u Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i na Kosovo.

“Ovo je vrijeme kada trebamo da dijelimo, a ne da zarađujemo“, zaključio je Alim.

SNP SAOPŠTIO

Socijalistička narodna partija (SNP) saopštila je da je posljednji trenutak da se vlast ozbiljno pozabavi penzionim zakonom.

“Najava ponovnog odlaganja usvajanja penzionog zakona još jedna je demonstracija neodgovornosti i neozbiljnosti aktuelne vlasti. Socijalistička narodna partija Crne Gore podsjeća da je usvajanje novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju programom rada Vlade bilo predviđeno za kraj juna ove godine”, navode iz SNP-a.

Izjava ministra finansija da zakon ima veliki fiskalni uticaj i da bi povećao budžetske rashode, kako su kazali, ponovo je stavila na dnevni red pitanje za koje se smatralo da je riješeno i da će se konačno stvoriti uslovi za povoljniji odlazak u penziju naših građana.

“Pomenuti zakon predviđa da se ubuduće u koeficijent za obračun penzije ne računa četvrtina najgorih godina staža po primanjima, kao i da se minimalna penzija poveća sa 128 na 145 eura, kao i da granica za odlazak u starosnu penziju za žene bude 64, a za muškarce 66 godina, što bi bilo godinu manje od prvobitnog predloga Vlade. Tekst predloga zakona usaglašen je krajem 2018. godine, a od tada dvanaest hiljada korisnika minimalne penzije čeka njegovo usvajanje, kao i dvije hiljade radnika koji su u međuvremenu ispunili uslov za penziju. Ne treba zanemariti činjenicu da u cijelom ovom periodu oni gube 20 eura mjesečno, što nije zanemarljiv iznos kada znamo u kakvoj se finansijskoj situaciji nalazi dobar dio naših penzionera”, kazali su iz SNP-a.

Poznato je, kažu, i da veliki broj radnika odlaže odlazak u penziju nadajući se boljim uslovima za obračun koeficijenata.

“Međutim, sudeći prema trenutnom stavu vladajuće većine, oni će nastaviti da čekaju neka bolja vremena za odlazak u penziju jer vlast očigledno nema namjeru da ispuni obećanja koja godinama daje građanima. Socijalistička narodna partija je svojevremeno uspjela da vrati osam nepravedno oduzetih penzija našim sugrađanima, a naknadno još dvije. Ističemo da je poslednji trenutak da se vlast ozbiljno pozabavi ovim pitanjem, da prestane da vara naše najstarije sugrađane i da učini sve što je potrebno kako bi im se obezbijedilo ono na šta imaju pravo. Naši penzioneri ne traže ništa više od onoga za šta su pošteno radili cijelog života, a jednostavnom uporednom analizom sa državama regiona vidjeće se da su sve naše komšije radile na poboljšanju položaja penzionera više nego što smo to mi činili, tako da i u ovom segmentu priča o liderstvu u regionu pada u vodu”, istakli su iz SNP-a.