MINISTARSTVO FINANSIJA

Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći u okviru Ministarstva finansija potpisao je ugovore o finansiranju 13 projekata ukupne vrijednosti 952.669 eura, za javni konkurs u oblasti naučno-istraživačke i inovativne djelatnosti koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom nauke.

Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, u okviru Sektorskog operativnog programa za oblasti zapošljavanja, obrazovanja i socijalne inkluzije 2015-2017, vrijednog 18 miliona, koji se finansira iz sredstava Evropske unije kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II), dodijeljena su sredstva za finansiranje projekata u okviru javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava “Kolaborativna grant šema za inovativne projektne ideje”.

“Osnovni cilj poziva je pružanje doprinosa u oblasti nauke i inovacija, sa svrhom uspostavljanja vitalnog naučno-istraživačkog i inovacionog okruženja. Jačanje naučno-istraživačke zajednice, posebno kroz angažman mladih istaživača, ima za svrhu podsticanje razvoja naučno-istraživačkog sistema u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

 Ideja ovog poziva je da korisnici granta kroz primjenu inovativnih projekata omoguće bolju sinergiju i razvoj naučno-tehnoloških mogućnosti, kroz povećanje istraživačkih kapaciteta, komercijalizaciju naučno-istraživačkih proizvoda, kao i povećanje mobilnosti radne snage između javnog i privatnog sektora.

“Na ovaj način, pružena je prilika istraživačima i inovatorima da istaknu važne teme i ideje u oblasti naučnih inovacija, čiji će razvoj i primjena doprinijeti jačanju cjelokupnog sistema i kreiranju društva znanja u zemlji”, saopštili su iz Ministarstva.

Na javnom pozivu, od prijavljenih 47, podržano je 13 projekata u iznosu od 952.669 eura, od čega je učešće Evropske unije 85 odsto (809.769 eura) dok iznos nacionalnog ko-finansiranja čini 15 odsto (142.900,42 eura).

“Nosioci projekata koji su podržani su:  Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS),   Čikom d.o.o,Vigoris Ecotech d.o.o. Podgorica, Fakultet za politehniku UniverzitetA Donja Gorica,   Amplitudo d.o.o. Podgorica, Univerzitet Donja Gorica, Podgorica,Defacto Consultancy d.o.o, Fakultet za informacione sisteme i tehnologije UnivezitetA Donja Gorica,NVO Asocijacija za demokratski prosperitet – ZID,       New Page d.o.o, Institut za javno zdravlje Crne Gore,NVO Natura I Fondacija biznis start centar Bar”, saopšteno je iz Ministarstva.

MARKOVIĆ

Autoput Bar-Boljare nije samo cesta, to je put ka zapadnom sistemu vrijednosti, ma koliko se to ponekad željelo prikazati suprotnim. To je prije svega put ka boljem životnom standardu svih naših građana, posebno onih na sjeveru, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

“Dakle, put ka ekonomski nezavisnom, pa time i slobodnom pojedincu – odgovornom činiocu našeg društva“, rekao je premijer Marković na konferenciji o izgradnji prve dionice autoputa koju organizuje Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). 

Premijer je kazao da je malo projekata koji su uticali na razvoj crnogorske ekonomije kao što utiče izgradnja autoputa Bar-Boljare, a vjerujem skoro nijedan koji će u tolikoj mjeri uticati na sveukupni razvoj crnogorskog društva.

Iako su nerazumijevanja i mimoilaženja oko pojedinih segmenata ovog grandioznog i kompleksnog poduhvata na dnevno-političkom nivou neizbježna, jedno je, tvrdi premijer Marković, evidentno – već po završetku prve dionice od Smokovca do Mateševa, Crna Gora će biti značajno bolje mjesto za život.

Marković je ukazao na značaj autoputa sa aspekta bezbjednosti i komfora putovanja ka sjeveru, ali i istakao da je ovaj projekat u periodu svoje realizacije ubrzao rast naše ekonomije do izuzetnih 4,7% u 2017. godini, 5,1% u 2018. i izvjesno je – oko 4% u 2019. godini.

“Jasno je da je tokom realizacije prioritetne dionice bilo izazova i da ih još uvijek ima. Tome ponajbolje svjedoči žustra polemika koju smo imali po pitanju uticaja na fiskalnu stabilnost; povodom rizika od tzv. „dužničkog ropstva“; uticaja na životnu sredinu; izazovima zaštite na radu, pa i pitanjima transparentnosti pojedinih segmenata projekta“, rekao je predsjednik Marković i dodao da nijedan ovakav projekat, pa ni crnogorski autoput, nije izolovan ni od globalnih izazova, poput ovih dana aktuelnog korona virusa.

Kako navodi, važno je razdvojiti centralnu od sporednih tema.

“Crna Gora, koja će, kao i sve članice Evropske unije, omogućiti svakom svom stanovniku brz i bezbjedan pristup ključnoj putnoj infrastrukturi. To je pitanje mobilnosti, to je preduslov za ekonomski razvoj, pa u krajnjem i pitanje građanskog i nacionalnog ponosa svih nas“, rekao je Marković.

On je posebno istakao aspekt ekonomske i društvene ravnopravnosti crnogorskog čovjeka. Jedina odgovorna reakcija na savremene izazove ravnomjernog regionalnog razvoja, uključujući i pitanje odliva stanovništva je, kazao je predsjednik Vlade, stvaranje istih ili makar približnih uslova za život na cijeloj teritoriji naše države.

“Naravno da je važno da nas potreba za boljim životom ne dovede u poziciju da se zadužimo više nego što možemo da vratimo. Kao što znate, ova Vlada je konkretnim mjerama uspjela da očuva stabilnost javnih finansija. Četvrtu godinu za redom ostvarujemo suficit tekućeg budžeta, a nova zaduženja su usmjeravana isključivo na realizaciju kapitalnog budžeta. Dakle – na škole, vrtiće, domove zdravlja, puteve i drugu fizičku i društvenu infrastrukturu“, rekao je premijer Marković i dodao da ove godine počinje snažan trend pada javnog duga.

Premijer je naglasio da nema govora o riziku od bankrotstva ili „dužničkog ropstva“, kako se često spekulisalo.

On je kazao i da računamo na već iskazanu i najavljenu podršku naših evropskih partnera, koji su konkretno pomogli pripremu neophodne tehničke dokumentacije za nastavak radova prema Andrijevici. Vjerujemo u nastavak te podrške i u narednom periodu, a posebno kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir.

“Na ovom projektu pokazujemo i spremnost na široki i otvoreni dijalog. Ne nužno zbog postizanja kompromisa ili širokih konsenzusa, jer razvoj ne može da čeka savršena rješenja. Dijalog nam je potreban kako nam se ne bi dešavale greške ili, kako bismo, ako su se već desile, iz njih izvukli pouku. Potreban je i da bi, kao društvo, razvili sposobnost da ukrštamo solidne i dobronamjerne argumente“, zaključio je Marković.

“Troškovi obavezuju Vladu na transparentnost”

Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac, rekao je da je projekat izgradnje prioritetne dionice jedan od značajnijih u istoroji Crne Gore.

“Tome svjedoči i cijena od već sada blizu milijardu eura sa dodatnim i neplaniranim troškovima, koliko će prva dionica da košta. Samo taj iznos, ali i nesporni uticaj koji ovaj projekat ima na stanje životne sredine, obavezuje Vladu na maksimalnu transparentnost i veoma pažljivo donošenje odluka kada je u pitanju raspolaganje novcem građana”, poručio je Milovac.

On je kazao da je realnost, ipak, drugačija i da je Vlada, većinu informacija koje bi omogućile neku vrstu građanske kontrole, proglasila za neku vrstu poslovne, poreske ili državne tajne.

“Tek na kraju izgradnje ove dionice saznajemo da ugovor sa kineskom kompanijom nije sadržao petlju na Smokovcu i elektrifikaciju kompletnog projekta. Tek na kraju smo saznali da će nas dodatni neplanirani dopunski radovi koštati preko 100 miliona eura”, naveo je Milovac.

Projekat je sporan i zato što je, prema njegovim riječima, neko odučio da se kredit uzme u dolarima, a ne u eurima, i zato što podizvođači na projektu nijesu birani na javnom tenderu već ih je birala kineska kompanija u dogovoru sa Ministarstvom saobraćaja.

“Građani ne znaju ko sve i po kojem osnovu koristi privilegije na račun izgradnje auto-puta, a to podrazumijeva oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost (PDV), carina i akciza. Takođe, danas ne znamo koliko je betona, željeza, goriva, radne snage i opreme ugrađeno u auto-put”, tvrdi Milovac.

On je kazao da postoje državne komisije koje nadgledaju izgradnju auto-puta, a koje su se zavjetovale na ćutanje.

“Na svaki njihov izvještaj je stavljena oznaka tajnosti. Sve je to podno tlo za korupciju, a protiv korupcije se u ovom slučaju Vlada borila tako što je stavila na sve oznaku tajnosti”, rekao je Milovac.

Posljedica takve prakse je, kako je naveo, i devastacija rijeke Tare, na koju nijesu upozorile nadležne inspekcije, već upravo civilni sektor.

Milovac je Markoviću predao odluke Vladinih institucija i tijela na koje je stavljena oznaka tanosti na ključne informacije o auto-putu, sa zahtjevom da se odmah prekine s praksom skrivanja podataka.

Marković je kazao da se u čitavi projekat izgradnje auto-puta ušlo na osnovu zakona koji je donijela Skupština, a ne u nikakvom posebnom postupku nekog drugog organa uprave ili institucije.

“Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema metar autoputa i jedna od rijetkih koja ima najlošiju putnu regionalnu povezanost sa susjedima. Kada je u pitanju zaštita Tare, lično sam više vezan za Taru nego vi kroz djelovanje MANS-a”, saopštio je Marković i dodao da nema namjeru da dozvoli da se rijeka Tara devastira.

Milovac je rekao da je rijeka Tara, od toga što je Marković privatno voli, imala jako malo koristi.

“Konstatovano je da postoje djelovi Tare koji neće moći da se vrate u pređašnje stanje uz svu volju i novac”, zaključio je Milovac.

SASTALI SE SA RADUNOVIĆEM

Članovi tima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) spremni su da i dalje podrže razvoj kapaciteta u Poreskoj upravi Crne Gore s fokusom na daljem razvoju i jačanju osnovnih funkcija uprave prihoda.

Ministar finansija Darko Radunović sastao se sa predstavnicima Odjeljenja za fiskalne poslove pri Međunarodnom monetarnom fondu, koji su prethodnih desetak dana boravili u radnoj posjeti Crnoj Gori i tom prilikom razmotrili napredak koji je Poreska uprava Crne Gore ostvarila po osnovu programa reforme koji se realizuje uz podršku pomenute institucije.

Kako je saopšđteno iz Ministarsta finansija, tim misije je dao konkretne savjete o neophodnim unapređenjima upravljanja i menadžmenta reforme.

“Članovi tima MMF-a su istakli spremnost za daljom podrškom za razvoj kapaciteta u Poreskoj upravi Crne Gore, a fokus će biti na daljem razvoju i jačanju osnovnih funkcija uprave prihoda”, navodi se u saoptenju.

Kako se dodaje u saopštenju podstakli su rukovodstvo Poreske uprave Crne Gore na nastavak inteziviranja usredsrijeđenosti na programu reforme.

“Predani smo poslu i želimo da reforma Poreske uprave bude uspješna. Preporuke i podrška koju dobijamo od vas u ovom procesu su od ključnog značaja za modernizaciju Poreske uprave”, naglasio je Radunović i na kraju se zahvalio članovima tima iz MMF-a na urađenoj analizi i procjeni stanja u Poreskoj upravi.

Sastanku su ispred MMF-a prisustvovali Korstian Kol, Stefen Vesperman, Alan Jensen, Ester de Leuv i Patrik Fauhnan, a u ime Ministarstva finansija i Poreske uprave Crne Gore, generalna direktorica Direktorata za poreski i carinski sistem Biljana Peranović i direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša.

PEROVIĆ ZA RCG

Fondu PIO i ove godine nedostajaće preko 90 miliona eura i taj novac biće nadomješten iz državne kase, kaže za Radio Crne Gore (RCG) direktor Fonda Dušan Perović.

To garantuje, dodaje, sigurnu i redovnu isplatu penzija i ostalih davanja te institucije. Za jednokratnu pomoć obezbijeđeno je 300 hiljada, ali nije izvjesno, kaže, kako će taj novac, zbog izborne godine stići do socijalno ugroženih penzionera. Perović očekuje da će novi Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju biti usvojen u prvoj polovini godine.

Budžet Fonda PIO ove godine iznosi 448 i po miliona eura i to je dovoljno, poručuje Perović za redovnu isplatu penzija.

“Taj iznos dovoljan je redovnost i sigurnost isplate penzija, što je i opredjeljenje , koja je u svojoj politici dala prioritet isplati penzija”, rekao je Perović.

Iz godine u godinu, kaže prvi čovjek Fonda, izvorni prihodi su sve viši. Napominje prije pet godina bili su na nivou 68 odsto, a prošle godine preko 77 procenata. Punjenje kase rezultat je, ističe, privrednih aktivnosti, efikasnije naplate, novih zapošljavanja. Međutim, manjka i dalje ima. Tako će deficit ove godine biti gotovo 95 miliona eura i to će biti nadomješteno iz državnog budžeta.

“Za prošlu godinu deficit je iznosio 22, 59 odsto. Ove godine je projektovan na 21 procenat”, naglasio je Perović.

Prošle godine za jednokratne pomoći za materijalno i zdravstveno ugrožene penzionere podijeljeno je 600 hiljada eura. Za 2020-tu opredjeljeno je upola manje i na osnovu procjena Saveza penzionera ti penzioneri će dobiti od 30 do 50 eura.

“Nadam se da ćemo redovnom dinamikom isplatiti ta sredstva. Problem je što je ovo izborna godina pa postoje ograničenja kod ovih isplata, ali očekujem da će pomoć stići do onih kojima je najpotrebnija”, poručio je direktor Fonda PIO.

Stambeno pitanje, procjene su, nema riješeno oko hiljadu i 200 penzonera. U minulih pet godina u stanove je uselilo 503 penzionera. I ove godine opredjeljeno je za stambenu politiku milion eura i počela je izrada projektne dokumentacije za 75 stanova u Baru. Pregovara se i sa opštinama Kotor i Plav da obezbjede plac i komunalnu infrastrukturu. U završnoj su fazi izgradnje stanovi u Mojkovcu, Bijelom Polju, Pljevljima i na Žabljaku

“Posvećeno radimo na ovom planu. I dalje imamo interesovanje i opština Podgorica i Nikšić da se grade stanovi za penzionere iako je u tim lokalnim zajednicama već podijeljeno preko 500 stanova i to u Podgorici 300 i u Nikšiću preko 200 stanova”, naveo je Perović.

Direktor Fonda PIO ocjenjuje da su tokom pregovora o Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju usvojena dobra rješenja, naročito ona o modifikovanju formule za obračun penzija i eleminisanju deset najnepovoljnijih godina. Ključno je poručuje Perović da novi zakon obezbjedi održivost penzionog fonda, te održi redovnu i sigurnu isplatu.

“Nadam se da će nova zakonska rješenja popraviti položaj postojećih, ali i budućih penzionera, ali tako da se ni jednog trenutka ne dovede u pitanje održivost penzionog fonda i redovna i sigurna isplata penzija” iskao je.

U Crnoj Gori trenutno ima skoro 115 hiljada penzionera, te gotovo 15 hiljada korisnika drugih prava. U februaru su dobili povećanje malo iznad pola procenta i to je rezultat usklađivanja troškova života i rasta prosječnih plata, naveo je direktor Fonda i dodao da će renovirani hotel u Ulcinju prve penzionere na omori rekreaciju primiti u aprilu, te da će penzioneri po povoljnim uslovima odmarati i na Žabljaku, u Igalu, Kolašinu, ali i banjama van granice Crne Gore.

PRESUDA

Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI) moraće da vrati Montenegro Airlinesu (MA) 144,5 hiljada eura, koje je aviokompanija ulagala u fond tokom osam godina, odlučila je sutkinja Borjanke Zogović.

To je samo dio iznosa koji je MA uplaćivao od 2004. do 2012. godine, imajući u vidu da je sud utvrdio da je potraživanje od 66,7 hiljada eura uplaćeno u prve četiri godine, zastarjelo, piše Pobjeda.

Zogović je odbila i dio tužbenog zahtjeva MA kojim je traženo da im CFSSI za kamate plati 168,5 hiljada eura, jer nijesu potpisali ugovor sa fondom kojim bi se precizno definisala prava i obaveze, navodi se u obrazloženju presude.

MA je zbog rješavanja stambenog pitanja svojih zaposlenih uplatio 211,3 hiljade eura, ali kako pregovori oko lokacija i cijene otkupa stanova nijesu urodili plodom, prije četiri godine je tražio uloženi novac nazad.

CFSSI taj novac nije mogao da vrati, navodeći da su sva sredstva uložena u izgradnju zgrada po Crnoj Gori.

Tokom postupka su saslušani zaposleni u MA, Vladimir Seratlić i Biljana Medojević koji su bili saglasi u stavu da su od starta dobijali neprihvatljive ponude, te da su cijene stanova bile tržišne, a ne trošovne.

Oni su kazali da su im nudili pet stanova u zgradi na Tuškom putu na sjevernoj stran, od kojih su dva bila u prizemlju, uz obavezu doplate dodatnih osam hiljada eura.

Seratlić i Medojević su naveli i da su bili uslovljeni otkupom pomoćnih objekata pa su odustali od ponude, jer stnovi nijesu odgovarali njihovim potrebama, ni visini uloženih sredstava.

MUSTAFIĆ

Delegacija Evropske unije u Crnoj Giri i Evropska komisija programom vrijednim 3,5 miliona eura pomažu buduće preduzetnike. Tim povodom predstavnici Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i Ministarstva rada i socijalnog staranja posjetili su Pljevlja i promovisali Program grantova za samozapošljavanje.

Kako je saopšteno iz ZZZCG, Mustafić je, iskazujući punu zahvalnost Delegaciji EU u Crnoj Gori i Evropskoj komisiji, podsjetio da je posrijedi prvi direktni grant koji je Zavodu obezbijedilo resorno Ministarstvo, kao krovna institucija operativne strukture.

“MRSS koordinira Programom dok je ugovaračka institucija Ministarstvo finansija odnosno Direktorat za ugovaranje i finansiranje EU pomoći. Direktna podrška je dio 18 miliona vrijednog Programa EU-CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Finansirana je od strane Evropske unije posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. Da je ovo konkretna podrška crnogorskoj privredi i preduzetništvu na državnom nivou govori podatak da su 94 nezaposlene osobe sa evidencije Zavoda, kroz prvi Javni poziv, nedavno dobile bespovratna sredstva od EU”, podsjetio je Mustafić.

On je najavio da će drugi javni poziv biti objavljen 30. marta ove godine.

“Na evidenciji Područne jedinice Pljevlja, kojoj pripadaju opštine Pljevlja i Žabljak nalazi se 2.040 nezaposlenih što daje stopu nezaposlenosti od preko 15.8 odsto. Upravo zbog velikog broja dugoročno nezaposlenih lica kojih je na evidenciji 60 odsto ali i podatka da je svaki peti nezaposleni iz kategorije mladih a svaka druga nezaposlena osoba žena – danas smo i u Pljevljima. Cilj nam je da, upravo ovoj kategoriji nezaposlenih pružimo blagovremene i detaljne informacije o ovoj vrsti podrške”, istakao je on.

Mustafić je dodao da je Zavod na usluzi svim nezaposlenim licima koji žele da pokrenu i razviju svoj biznis.

“Priliku da se prijave, vjerujem u još većem broju, imaju nezaposleni koji su na evidenciji Zavoda najmanje četiri mjeseca na dan objavljivanja Poziva”, kazao je Mustafić.

On je pozvao sve, koji su voljni da pokušaju da se otisnu u sopstvene preduzetničke vode, da apliciraju za podsticajna bespovratna sredstva iz EU.

“Za oblast zapošljavanja iz ovog programa, najveći dio je donacija EU Crnoj Gori u vrijednosti od 15 miliona, dok Vlada učestvuje sa oko 2,7 miliona eura”, precizirala je predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja Ksenija Aranitović ističući da je za različite aktivnosti u cilju povećanja zapošljivosti i otvaranja novih radnih mjesta izdvojeno 8,7 miliona eura.

Opština Pljevlja pružiće logističku podršku aplikantima angažovanjem zaposlenih pri izradi biznis planova.

“Želja nam je da što više građana iskoristi ovu dobru priliku i da svoje ideje sprovede u djelo”, poručio je potpredsjednik Opštine Pljevlja Mervan Avdović.

SAVJET CBCG

Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) usvojio je danas Radnu verziju nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu radi usaglašavanja sa Direktivom o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu (PSD2).

Savjet je na danas održanoj sjednici usvojio Izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike CBCG za decembar prošle godine, u kom je konstatovano da su aktivnosti Centralne banke u tom periodu realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada u prošloj godini.

Savjet utvrdio Radnu verziju nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu.

“Izmjene i dopune postojećeg zakona bile su neophodne radi usaglašavanja sa Direktivom o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu (PSD2). Evropska unija (EU) je usvojila ovu direktivu u cilju stvaranja uslova za sigurnija plaćanja, bolju zaštitu potrošača i podsticanje inovacija i primjene digitalne tehnologije u platnom prometu”, navodi se u saopštenju CBCG.

Kako su objasnili najvažnija novina PSD2 direktive, koja se implementira predloženim izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, odnosi se na uvođenje novih platnih usluga (usluga iniciranja plaćanja (PIS) i usluga pružanja informacija o računu (AIS)), usljed čega će se ovo tržište „otvoriti“ za nove potencijalne pružaoce platnih usluga.

“Ova direktiva omogućava da, osim banaka i ostalih dosadašnjih pružalaca platnih usluga, i treća lica (npr. fintech kompanije) mogu postati licencirani pružaoci platnih usluga, što će usloviti povećanu konkurenciju na tržištu platnih usluga, od čega će najveću korist imati korisnici platnog prometa, kroz veću transparetnost i niže cijene usluga”, kazali si iz CBCG.

Oni su rekli da će istovremeno biti obezbijeđeni visoki sigurnosni standardi i unaprijeđena zaštita korisnika platnih usluga.

“Usaglašavanjem nacionalne regulative sa pomenutom direktivom biće obezbijeđeno da pružanje platnih usluga u Crnoj Gori bude uređeno na isti način kao u državama članicama EU, što će građanima omogućiti da imaju pravo na korišćenje platnih usluga u skladu sa najvišim evropskim standardima i uslovima sigurnosti”, smatraju u CBCG.

Predloženo je da se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu primjenjuje nakon isteka godine dana od dana njegovog stupanja na snagu, kako bi se pružaocima platnih usluga ostavilo dovoljno vremena za adekvatnu pripemu, tj. obezbijeđivanje svih potrebnih pretpostavki za nesmetanu primjenu Zakona.

Navodi se da je Savjet donio Rješenje o izdavanju odobrenja za pružanje platne usluge društvu sa ograničenom odgovornošću “Moneta MNE”, sa sjedištem u Podgorici, koje će pružati platnu uslugu – izvršavanje novčanih doznaka, kroz sistem MoneyGram-a.

Savjet je razmatrao Informaciju o aktivnostima vezanim za zaštitu EUR od falsifikovanja, u kojoj su predstavljene aktivnosti koje CBCG preduzima na sprečavanja falsifikovanja, kao i otkrivanja falsifikata euro novčanica i kovanog novca.

“Značajni rezultati koje je CBCG postigla u ovom segmentu prepoznati su i u Izvještaju Evropske komisje za 2019. godinu, gdje se navodi da je „Crna Gora dostigla visok nivo usklađenosti sa pravnom tekovinom EU“ i da „Centralna banka ima neophodan kapacitet za tehničku analizu i obezbjeđuje redovne obuke za lica koja rukuju gotovinom, policiju i tužilaštvo“”, podsjetili su iz CBCG.

Oni su rekli da je u Izvještaju o nadgledanju platnih sistema za prošlu godinu, sa kojim su se danas upoznali članovi Savjeta, konstatovano da je platni sistem CBCG prošle godine radio neometano i u skladu sa terminskim rasporedom rada sistema.

“Kroz razmatranje Godišnjeg izvještaja o radu Bankarskog ombudsmana za prošlu godinu, članovi Savjeta su se bliže upoznali sa stanjem u oblasti zaštite finansijskih prava klijenata i jemaca u našem bankarskom sistemu i aktivnostima Ombudsmana na zaštiti pomenutih prava”, navodi se u saopštenju CBCG.

OSNOVNI SUD U BARU

Bivši direktor Luke Bar Zarija Franović je nezakonito smijenjen sa te pozicije 12. oktobra 2018. godine i istog dana nezakonito imenovan za savjetnika izvršnog direktora, presudio je Osnovni sud u Baru.

Sud je u postpunosti usvojio Franovićevu tužbu i poništio odluke odbora direktora Luke Bar o njegovoj smjeni, kao i odluku o njegovom imenobvanju za savjetnika novog izvršnog direktora Vladana Vučelića. Franović je u tužbi naveo da je se iz obrazloženja o njegovoj smjeni zbog “nepoštovanja i nesprovođenja odluka odbora direktora” ne vidi šta to nije poštovao, kao i da za mjesto savjetnika nije predviđen koeficijent 20. Iz Luke Bar su u odgovoru na tužbu naveli da Ffanoviću nijesu otkazali ugovor o radu, već da siu ga smijenili sa mjesta izvršnog direktora i naveli da po statutu kompanije nijesu dužni da daju obrazloženje za smjenu. Istakli su i da je Franović prihvatio mjesto savjetnika, te smatraju da tužbu treba odbiti u cjelosti.

Franović je u svjedočenju naveo da ga je bord imenovao za direktora 01. Avgusta 2017. godine, sa mogućnošću produženja još jednog mandata, a da je radni odnos sa Lukom Bar zasnovao dan kasnije. Dodao je da je odluka donesena van prostorija Luke u hotelu Sidro, kao i da ga niko nije pozvao na sjednicu odbora direktora da se izjasni o primjedbama koje su imali na njegov rad. Istakao je i da je prihvatio mjesto savjetnika po savjetu Inspekcije rada, koja ga je uputila na sudski spor.

Sud je kao svjedoke ispitao dotadašnjueg predsjedika borda Anđeka Lojpura i sekretaricu tog tijerla Vesnu Mihaljević. Lojpur je kazao da su zapisnik sa sjednice na kojoj je Franović smijenjen potpisali on i Mihaljević, a da je odluka o toj smjeni donesena na osnovu zaključaka sa prethodne i 22 ranije sjednice, koliko je održano unazad godinu, da Franović ne sprovodi odluke borda. Naveo je da ništa nije rađeno tajno, da je Franović bio upoznat sa tim, kao i Vlada, odnosno premijer Duško Marković. Istakao je da odluka ne treba da sadrži obrazloženje, jer je ono sadržano u zapisniku sa prethodne sjednice. Te je navode potvrdila Mihaljević.

Sud je konstatovao da odluka o smjeni izvršnog direktora sa obrazloženjem da ne izvršava svoje ugovorene i zakonske obaveze, mora biti temeljito obrazložena, zasnovana na odgovarajućem činjeničnom stanju i potkrijepljena pravno valjanim dokazima, kako to nalaže čl 143 Zakona o radu.

“U konkretnom slučaju odluka o razrješenju tužioca nema obrazloženje ni pravnu pouku, već je u istoj samo paušalno naveseno da se tužilac razrješava dužnosti zbog nepoštovanja i nesprovođenja odluka odbora direktora, a pri činjenici da se ne navode razlozi za razrješenje niti odluke odbora direktora koje tužilac nije ispoštovao i sproveo, ovaj sud je našao da je pobijana odluka morala biti poništena kao nezakonita”, stoji u obrazloženju presude.

Konstatuje se da bi zbog toga trebalo poništiti kao nezakonitu i odluku o imenovanju Franovića za savjetnika izvršnog direktora.

MJU UPUTILO

Ministarstvo javne uprave uputilo je danas javni poziv organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima da se uključe u početnu fazu pripreme Strategije reforme javne uprave u Crnoj Gori 2021-2025. i dostave inicijative, predloge, sugestije i komentare.

Strategijom će se na osnovu rezultata eksterne evaluacije o sprovođenju Strategije reforme javne uprave 2016-2020. definisati dalji pravci reforme javne uprave, oblasti i ciljevi reforme, indikatori uspjeha, način praćenja i sprovođenja strategije i ostala značajna pitanja.

“Akcionim planom za period 2021-2022. će se definisati aktivnosti, nadležne institucije, rokovi, indikatori, kao i potrebna budžetska sredstva, izvori finansiranja i druga pitanja od značaja za sprovođenje strategije”, kaže se u saopštenju.

Konsultacije zainteresovane javnosti, u početnoj fazi pripreme Strategije reforme javne uprave u Crnoj Gori 2021-2025, trajaće 30 dana od objavljivanja poziva.

Ministarstvo javne uprave će sve inicijative, predloge, sugestije i komentare evidentirati u Izvještaju o konsultacijama i objaviti ga na svojoj internet stranici i portalu eUprave i dostaviti učesnicima konsultovanja.

“Sve pristigle sugestije i komentari biće razmotreni prilikom pripreme Strategije reforme javne uprave u Crnoj Gori 2021-2025.”, kaže se u saopštenju.