RAIČKOVIĆ SAOPŠTIO

Država je od početka godine potrošila 8.996 eura na rušenje nelegalno izgrađenih objekata, kazao je u razgovoru za Vikend novine glavni urbanističko-građevinski inspektor Slađan Raičković.

On objašnjava da urbanističko-građevinska inspekcija, ukoliko subjekat nadzora ne postupi po rješenju kojim mu se naređuje rušenje bespravno sagrađenog objekta, izvršno rješenje administrativno izvršava preko drugih lica.

“Budžetska sredstva namijenjena za troškove izvršenja rješenja utroše se u malom broju. Predmetni problem bi se riješio osnivanjem firme čiji će osnivač biti Vlada sa cilj em smanj enj a troškova izvršenja, a samim tim i povećanje broja uklonjenih objekata za opredijeljenu sumu novca u budžetu za ovu namjenu. S tim u vezi Ministarstvo održivog razvoja i turizma je prošle godine predložilo osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću Zaštita prostora Crne Gore”, kazao je Raičković.

Ukupno 174 nadzora

Prema riječima Raičkovića, inspektori su od početka godine sproveli 174 inspekcijska nadzora.

“Tom prilikom vršena je kontrola prijava građenja, urbanističko-tehničkih uslova, kontrola gradnje objekata u skladu sa zakonom, kao i kontrola nelegalne gradnje. Utvrđene nepravilnosti su neusklađenost urbanističkotehničkih uslova u skladu sa planskim dokumentom, kao i građenje objekata bez podnijete prijave građenja. Takođe je konstatovano da pojedini izvođači radova nijesu imali na gradilištu kompletnu propisanu dokumentaciju”, rekao je Raičković.

Kada je riječ o prošloj godini, on navodi da je srušeno 37 nelegalnih objekata. On je rekao i da su inspektori tokom cijele godine izvršili 2.662 inspekcijska pregleda, od čega 820 u postupku redovne inspekcijske kontrole, 1.148 po podnijetim inicijativama i 694 kontrolnih inspekcijskih pregleda.

“U izvještajnom periodu, inspekcija je primila 774 prijave početka građenja. Takođe, ovoj inspekciji su dostavljene 434 prijave adaptacije. Tokom izvještajnog perioda, urbanističko-građevinska inspekcij a je na terenu postupala u 1.148 slučajeva po inicijativama koje su se ticale izgradnje objekata bez prijave početka građenja”, rekao je Raičković.

Nepravilnost u zoni Morskog dobra

Najveći broj utvrđenih nepravilnosti, kako je dodao naš sagovornik, odnosio se na građenje objekata bez prijave početka građenja, kao i na bespravno postavljanje privremenih objekata u zoni morskog dobra i nacionalnim parkovima. Naš sagovornik ističe da je izdato ukupno 2.662 zapisnika o kontroli, od čega su u 455 slučaja konstatovane nepravilnosti.

Prema podacima, utvrđeno je osam nepravilnosti kod urbanističko-tehničkih uslova, 30 u glavnom projektu, 308 kod postavljanja, odnosno građenja privremenih objekata, dok preostalih 109 čine ostale nepravilnosti.

“Od ukupnog broja 455 utvrđenih nepravilnosti urbanističko-građevinska inspekcija je u 135 slučajeva zapisnički ukazala na otklanjanje nepravilnosti, u 269 slučajeva je donijela rješenje o zabrani, u 110 slučajeva rješenje o rušenju bespravno sagrađenih objekata i u 171 slučaju rješenje o uklanjanju privremenih objekata iz područja posebne namjene”, ukazao je Raičković.

Ciljevi za ovu godinu

Urbanističko-građevinska inspekcija prošle godine je donijela i osam rješenja o prekidu postupka za uklanjanje objekata shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i jedno rješenje o obustavi postupaka.

“Inspektori su podnijeli 22 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Prekršaji su se odnosili na nepodnošenje prijave postavljanja privremenih objekata. Podneseno je i 59 krivičnih prijava koje su se odnosile na građenje objekta bez prijave početka građenja. Tokom izvještajnog perioda urbanističko-građevinska inspekcija je pristupila izvršenju 37 rješenja o rušenju, odnosno uklanjanju bespravno sagrađenih objekata”, precizirao je Raičković.

Kako dodaje, u fokusu urbanističko-građevinske inspekcije ove godine će biti vršenje inspekcijskog nadzora na terenu. Novina je i da će se na gradilištima vršiti kontrola postojanja izjave o svojstvima građevinskog proizvoda.

“Inspektori će vršiti kontrolu nelegalnih objekata kao i objekata za koje je podnijeta prijava građenja, odnosno kontrolisaće se da li se objekti grade u skladu sa revidovanim glavnim projektom na osnovu koga je odobrena gradnja po podnijetoj prijavi građenja. Inspektori će akcenat stavljati na kontrolu da li je na terenu ispoštovana pristupačnost za lica smanjene pokretljivosti”, zaključio je Raičković.

Prekršajni postupak protiv Cijevna Commerca

Glavni urbanističko-građevinski inspektor navodi da je ove godine podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupa kompaniji Cijevna Commerc zbog neposjedovanja kompletne propisane dokumentacije na gradilištu.

“Ostavljen je rok subjektu nadzora, izvođaču radova i stručnom nadzoru za otklanjanje nepravilnosti, ali se nijesu odazvali pozivu u datom roku pa su od inspektora podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka”, naveo je Raičković.

On ističe da je od početka ove godine urbanističko-građevinska inspekcija postupala shodno načelu prevencije zakona o inspekcijskom nadzoru, te je investitorima ukazivala da otklone utvrđene nepravilnosti u određenom roku.

“Investitorima koji nijesu postupili po ukazu inspektora podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka nadležnim sudovima za prekršaje koji postupci su u toku pred pomenutim sudovima”, rekao je Raičković.

MUGOŠA

Socijaldemokrate (SD) pozivaju Vladu Crne Gore da po uzoru na Odluku Vlade Hrvatske od 14. marta, nađe odgovarajući način za ograničavanje cijena za određene proizvode kojima se osigurava zaštita i zdravlje ljudi.

Poslanik i član predsjedništva SD-a Boris Mugoša podsjeća da su proizvodi, shodno navedenoj Odluci Vlade Hrvatske kao zemlje koja je članica EU, na koje se primjenjuje mjera kontrole cijena: brašno, mlijeko i mlijeko u prahu, jaja, šećer, so, riža, tjestenina, svježe meso, riba, voće i povrće, mesne konzerve, riblje konzerve, jestivo ulje, dječja hrana, dječje pelene, voda za piće, deterdžent za veš, deterdžent za suđe, sapun, sredstva za dezinfekciju vode, prostora i ruku (uključujući koncentrovani alkohol), zaštitni kombinezoni i druga zaštitna i medicinska odjeća i obuća, zaštitne naočare, zaštitne rukavice, zaštitne navlake za cipele, zaštitne maske – hirurška, FFP2, FFP3, respiratori/transportni ventilatori, lijekovi i medicinski proizvodi te posteljina za zdravstveni sistem i dr.

“Takođe, najvišom cijenom, shodno navedenoj Odluci, smatra se cijena proizvoda na dan 30. januar ove godine, kada je SZO proglasila zaraznu bolest COVID-19 uzrokovanu virusom SARS–CoV-2 javno zdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja”, kazao je Mugoša.

Vanredne okolnosti u kojima se nalazimo, kaže, zahtijevaju i vanredne mjere u interesu naših građana.

“Ovo je, vjerujemo, jedna od mjera koja nam je potrebna, jer ne smijemo dozvoliti da neko ostvaruje ekstra profit koristeći ovu izuzetno ozbiljnu situaciju”, zaključio je Mugoša.

LAKOVIĆ

Status inženjera u Crnoj Gori je u skladu sa drugim strukama u državi, ali je evidentan veliki pritisak investitora i loših izvođača na inženjere koji su u funkciji nadzora ili kao revidenti tehničke dokumentacije, saopštio je predsjednik Inženjerske komore (IKCG), Srđan Laković.

“Komora smatra da te ljude moramo da zaštitimo od neodgovornosti tih struktura i da im pomognemo da slijede struku, a da struka bude glavno mjerilo prilikom izgradnje objekata i Crne Gore“, poručio je Laković na naučno-stručnom skupu pod nazivom Građevinarstvo, nauka i praksa 2020, koji je održan u Kolašinu.

Na skupu, koji je okupio oko 250 učesnika iz regiona i Evrope, prijavljeno i 138 naučnih i stručnih radova.

Laković je rekao da je osnovni zadatak IKCG stručno usavršavanje članova.

„Komora je i ovog puta sa oduševljenjem prihvatila da bude koorganizator ovog događaja, koji je idealan spoj nauke i prakse u građevinarstvu. Slijedimo put koji smo odredili i za koji smatramo da je ispravan, a to je put stručnog usavršavanja“, naveo je Laković, prenosi PR centar.

On je kazao da će u budućnosti cilj Komore biti promovisanje inženjerske struke, kako bi zadržali mlade inženjere u Crnoj Gori.

Predsjednica Strukovne komore građevinskih inženjera Crne Gore i član Upravnog odbora IKCG, Slavka Žižak, saopštila je da će obuka inženjera u Crnoj Gori za primjenu eurokodova biti najvažnija aktivnost Komore tokom ove godine.

„Bili smo u obavezi da od 1. avgusta prošle godine pređemo na projektovanje, a samim tim na izvođenje, nadzor, reviziju pod eurokodovima. Tražili smo od nadležnog ministarstva da se to prolongira, što su nam i dozvolili“, rekla je Žižak.

Ona je saopštila da IKCG sprovodi obuke za primjenu eurokodova.

„Krajnji rok za implementaciju eurokodova je 1. avgust. Dakle, od tog datuma će se projektovati samo po eurokodovima. Htjela bih da poručim svim privrednim društvima da učestvuju u tome i da nam pomognu da taj teret ne snose samo članovi, već i da oni učestvuju u tome“, poručila je Žižak.

Ona je kazala da je primjena eurokodova državni projekat koji se mora realizovati, a IKCG je, kako je objasnila, nosilac tog zadatka.

„Nama je neophodna saradnja sa Građevinskim fakultetom i uvijek smo podržavali ovaj skup, a sada smo smatrali da treba da budemo i suorganizatori i jedan od osnovnih razloga je primjena eurokodova. To predstavlja revoluciju u projektovanju i izgradnji objekata“, ocijenila je Žižak.

Ona je poručila da bi izvođači, proizvođači građevinskih materijala, kao i ljudi iz struke trebali biti informisani o primjeni eurokodova.

Dekanica Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), Marina Rakočević, kazala je da je će taj fakultet, u saradnji sa IKCG, organizovati obuku kadra.

„Planiramo da, pored ovog skupa, organizujemo i druge skupove, konferencije, okrugle stolove, kao i obuke za svršene studente i predavanja o primjeri eurokodova koji će biti obavezni da se primjenjuju od 1. avgusta“, kazala je Rakočević.

Ona je rekla da naučno-stručni skup, koji se organizuje svake druge godine, okuplja građevinske inženjere iz Crne Gore, ali i regiona.

PKCG

U uslovima velike vjerovatnoće pojavljivanja koronavirusa u Crnoj Gori, zaštita javnog zdravlja je osnovni cilj – nema mjesta panici, već je neophodno da svi poštuju preporuke javnozdravstvenih ustanova, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG).

Sjednicu na kojoj je sagledana aktuelna epidemiološka situacija vodio je, kako je saopšteno iz PKCG, predsjednik Odbora Ranko Jovović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, generalni direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ćazim Hodžić, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić i načelnica Odjeljenja za epidemiologiju Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica.

Privredna komora, kako ističu, sprovodi dnevnu analizu situacije poteškoća u poslovanju zbog koronavirusa, a sa tom svrhom kreiran je onlajn upitnik na sajtu Komore.

“Buduće preporuke u vezi sa ovom temom kreiraće se upravo na osnovu informacija dobijenih od privrede i zato je neohodno da privrednici popunjavaju upitinik svakog puta kada naiđu na poteškoću u poslovanju, na osnovu čega će se djelovati u narednom periodu, zaključeno je na sjednici”, piše u saopštenju PKCG.

Predsjednik Odbora Ranko Jovović je pozvao privrednike da redovno, ako treba svakodnevno, popunjavaju upitnike na sajtu Privredne komore u cilju dobijanja kompletne informacije, što je jedan od izvora koji služi za kreiranje mjera Vlade, resornog ministarstva i institucija za preventivno djelovanje.

On je pojasnio da je sjednica sazvana imajući u vidu da se aktuelna
epidemiološka situacija u svijetu uslijed pojave koronavirusa, snažno reflektuje i na globalna turistička kretanja, a samim tim i na Crnu Goru, pa je neophodna pravovremena razmjena informacija unutar sektora turizma, adekvatan odgovor izazovima sa kojima se susrijećemo i preduzimanje odgovarajućih mjera u cilju obezbjeđenja zdravstvene zaštite svih građana i turista koji se nalaze u našoj zemlji.

“Svi zaposleni u hotelijerstvu dužni su da poštuju opšte mjere prevencije širenja infekcija dok je na upravama i menadžerima hotela da sprovedu određene administrativno organizacione mjere koje za cilj imaju unaprijeđenje poštovanja preporuka i njihove implementacije u praksi, kao i niz mjera koje je Institut predložio poslodavcima a koje se odnose na postupanje sa zaposlenima i njihovim eventualnim obolijevanjem”, rekao je Jovović.

Podsjetio je da su preporuke za hotelijere koje je sačinio Institut za javno zdravlje ranije proslijeđene svim članovima Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva i i postavljene na sajt Privredne komore.

Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić je informisala privrednike da su ranije održani sastanci sa hotelijerima i predstavnicima turističkih agencija u vezi sa posljedicama pandemije na ovaj sektorprivrede te predočene mjere prevencije i načina ponašanja u slučaju pojave COVID-19 koje je propisao Institut za javno zdravlje.

“Situacija se mijenja iz dana u dan, pa je NTO zato otvorila posebnu e-mail adresu booking@montenegro.travel, i pripremili obrazac putem kojeg bi predstavnici hotelskog sektora svakog petka dostavljali podatke koliki je procenat otkazivanja aranžmana, i kakve su fininasijske posljedice toga. Na osnovu tih podataka imaćemo presjek stanja u sektoru”, rekla je Radak Kukavičić.

Prema njenim riječima, hoteli u gradovima već trpe posljedice dok je situacija u primorskim opštinama drugačija jer i dalje imaju određeni stepen popunjenosti.

“Najveći izazov su mjeseci pred nama, posebno jul i avgust kada generišemo najviše prometa, jer će biti teže amortizovati eventualni pad u špicu turističke sezone, nego u predsezoni”, rekla je ona.

Naglasila je neophodnost upotrebe mjera prevencije i, ukoliko bude potrebno, brzog reagovanja kako bi se eventualni oboljeli izolovali i umanjio uticaj na Crnu Goru kao turističku destinaciju.

Informisala je Odbor da su pojedini turistički sajmovi otkazani ili odloženi, a NTO će plan marketinških aktivnosti prilagođavati situaciji koja se svakodnevno mijenja.

Načelnica Odjeljenja za epidemiologiju Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ponovila je da u Crnoj Gori do sada nije registrovan nijedan slučaj zaraze koronavirusom. Ipak, prema njenim riječima, realno je očekivati da će se to dogoditi.

Ona je predstavila smjernice i preporuke za postupanje privrednih subjekata u turizmu i pozvala privrednike da ih se pridržavaju.

“Pred velikim smo rizikom. Svi treba da budemo na istom putu i zajedničkim aktivnostima umanjimo posljedice eventualne zaraze. Zašto bismo imali ijednu žrtvu virusa ako možemo to da preduprijedimo? Nastojimo da uradimo sve što možemo kako bismo spriječili da se to dogodi”, rekla je Medenica.

Naglašava da se mjere lične i higijene objekata, među kojima i turističkih, moraju pooštriti.

Direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ćazim Hodžić afirmativno je govorio o aktivnostima nadležnih na prevenciji i pripremi za eventualno pojavljivanje korona virusa u Crnoj Gori.

“Moramo se boriti sa izazovom virusa COVID-19, nadajući se da će opasnost od njega što prije završiti. Može se desiti da ovogodišnju turističku sezonu obilježi buking u posljednji čas”, kazao je Hodžić.

Tomo Knežević (Lipska pećina) tražio je da nadležni upute subjekte koji rukovode turističkim atrakcijama o tome da li da počnu sezonu 1. aprila kako je planirano ili odlože. Pozvao je turističke poslenike da prate uputstva Instituta za javno zdravlje, da se razmisli o nižim cijenama smještaja u hotelima i privatnom smještaju tokom maja i juna, po ugledu na konkurenciju iz okruženja, te ukazao na potrebu da MORT, NTO i CBCG osmisle model podrške najugroženijim turističkim subjektima.

Predstavnica Instituta za javno zdravlje je odgovorila da je donijeta odluka o otkazivanju ekskurzija, sportskih i drugih događaja, te da je predloženo da škole obustave nastavu narednih 15 dana.

Na Kneževićevo pitanje da li će se virus vratiti na jesen i zimu, Medenica je odgovorila da je to teško predvidjeti pošto je riječ o novoj bolesti.

Nemanja Nikolić iz Hotela Hilton smatra da nije za očekivati da će zatvaranje pojedinih graničnih prelaza i otkazivanje avio linija i aranžmana spriječiti virus da uđe u Crnu Goru, te da je neophodno poštovati sve preporuke Instituta za javno zdravlje. Prema njegovom mišljenju, potrebne su što rigoroznije mjere kako bi se situacija što prije normalizovala.

“Finansijkih gubitaka će sigurno biti, ali se oni nesporno moraju staviti u drugi plan u odnosu na zdravlje nacije”, rekao je Nikolić.

Rajko Malović iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, pohvalio je napore Komore da blagovremeno informiše privredu o aktuelnoj situaciji u vezi sa korona virusom. Smatra da je, u aktuelnoj situaciji, neophodno poštovati propisane detaljne mjere ponašanja zaposlenih koji dolaze u kontakt sa strankama. Založio se za državne mjere podrške i liberalniji odnos banaka prema kreditnim obavezama turističke privrede.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović kazala je da Privredna komora očekuje da će svi poslovni subjekti popunjavati upitnik sa sajta ove asocijacije.

“Rezultati upitnika, koje ćemo objedinjavati sedmično, biće temelj za kreiranje mjera i politika usmjerenih na prevazilaženje izazova nastalih ovom globalnom pandemijom. Pozivam vas da budete aktivni i često popunjavate upitnike”, rekla je Filipović.

Milija Bojović iz TA Grand smatra da korona virus već ima posebno negativan uticaj na poslovanje turističkih i agencija koje se bave prodajom avio-karata, te sportskim turizmom.

Gani Resulbegović (Palata Venecija) smatra da je potrebno donijeti instrukcije kako da se ponašaju hotelijeri kada im u goste dođu turisti iz područja zahvaćenih virusom korona.

Ana Marojević iz Fly Montenegro, kao mjere podrške turizmu i podizanja likvidnosti, preporučila je odlaganje plaćanja poreza na dobit, te subvencije koje se odnose na poreze i doprinose zaposlenih.

“Avio dostupnost crnogorske destinacije je već ugrožena virusom, a imamo informaciju da će i Aerodromi podići cijene svojih usluga. Predlažemo da nove cijene sačekaju da prođe ljetnja sezona”, kazala je Marojević.

KASALICA

Poslodavci i zaposleni u Crnoj Gori se, povodom aktuelne situacije u vezi sa koronavirusom, moraju naći na nekoj novoj normalnosti u ekonomskom smislu, saopštila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica i dodala da institucije sistema sada moraju da se pokažu i dokažu.

“Poslodavci i zaposleni moraju se naći na nekoj novoj normalnosti u ekonomskom smislu. Sa druge strane, institucije sistema možda nijesu posljednjih 30 godina radile ono što je njihov zadatak, ali sada im je posao da se pokaži i da dokažu da su više institucije, a mnogo manje partijsko poslušničke organizacije“, rekla je Kasalica agenciji Mina-business.

Kasalica je podsjetila da je efekat velike finansijske krize iz 2008. godine kasnije stigao, ali da se u aktuelnoj situaciji to za Crnu Goru ne može reći.

“Crna Gora je visoko turistička zemlja i maksimalno posvećena uslugama. To su segmenti koji su u ovakvim iznenadnim krizama ekonomski najviše pogođeni“, poručila je Kasalica.

Prema njenim riječima, ukoliko situacija sa koronavirusom ne donese pandemiju, odnosno veliku štetu po ljudske živote, sve drugo je izmjerivo i nadoknadivo.

Komentarišući preporuku Centralne banke (CBCG) bankama da prate poslovanje svojih klijenata i da im u slučaju da upadnu u probleme izazvane pandemijom koronavirusa pomognu, tako što će rokove otplate postojećih obaveza i novih kredita uskladiti sa njihovim mogućnostima, Kasalica je kazala da je ovo sada momenat u kojem banke rade svoj posao i da im tu nikakva preporuka vrhovne monetarne institucije ne treba.

“Ono što je posao CBCG je da sagleda efekte svojih politika na ono što može da uspori sistem odnosno da izazove kontrakciju sistema, a onda im je posao da donose odluke koje su kontraciklične, odnosno one odluke koje neće usporavati ekonomiju, čak i na nižem nivou u odnosu na ono što je planirano“, zaključila je Kasalica.

Pojava koronavirusa u Kini, kao i širenje na druge zemlje, posljednjih mjeseci uzdrmala je svjetsku ekonomiju i postala najveća prijetnja tržištima u ovoj godini.

Koronavirus će, prema procjenama analitičara, ostaviti dalekosežne posljedice na svjetski turizam, trgovinu, berzanska i tržišta usluga.

KROZ REPROGRAM

Šesnaest jedinica lokalne samouprave koje su rješenjima Ministarstva finansija poreske obaveze u ukupnom iznosu od 90.032.195 eura reprogramirale na period do 20 godina u prethodnom petogodišnjem periodu izmirile su obaveze veće od 19 miliona eura, te iste sada iste iznose 70.867.893 eura, saopšteno je iz Poreske uprave Crne Gore.

Najveći iznos obaveza, kako se navodi u saopštenju, izmirile su Opština Budva – 7 miliona eura, Opština Bar – 5,4 miliona eura i Opština Nikšić – 1,6 miliona eura.

“Treba naglasiti da su zahvaljujući naporima Poreske uprave i pokazanoj odlučnosti da obezbijedi punu primjenu zakona i kod jedinica lokalne samouprave, tokom 2019. godine po prvi put sve opštine, uključujući i najveće dužnike među njima – opštine Pljevlja i Ulcinj, uspostavile dinamiku servisiranja reprogramiranih i tekućih obaveza”, kazali su iz PU.

Oni dodaju da je 69 lokalnih preduzeća i javnih ustanova koje su 11 miliona eura obaveza reprogramirale shodno Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja,  do sada su izmirili 4,3 miliona eura.

“U ovoj kategoriji ističe se sedam lokalnih preduzeća koja su u cjelosti izmirila reprogramirani dug, i to: JP “Komunalne djelatnosti” Bar, DOO “Komunalno” Andrijevica, DOO “Regionalni biznis centar” Berane, “Parking servis” Berane, “Opštinska organizacija crvenog krsta” Pljevlja, JU “Centar za kulturu ” Žabljak, JU “Ratkovićeve večeri poezije” Bijelo Polje”, navodi se u saopštenju PU.

Kod pet lokalnih preduzeća koja su kasnila s izmirivanjem obaveza, kkao dodaju, ukinuta su rješenja o reprogramu, a ista su bila i predmet mjera prinudne naplate, te je kod jednog preduzeća predloženo i pokretanje stečajnog postupka.

“Ova preduzeća obavezala su se da sprovedu planove reorganizacije i smanje broj radnih jesta u cilju servisiranja obaveza, kako bi se uspostavila dinamiku redovnog plaćanja dospjelih poreskih obaveza”, dodaju u PU.

Pojašnjavaju da opštine sa lokalnim preduzećima i javnim ustanovama predstavljaju poreske obveznike, kod kojih je, bez obzira na vitalni značaj istih za funkcionisanje lokalne samouprave, neophodno uspostaviti veći stepen poreske discipline kao i kod obveznika koji posluju u sektoru privrede.

“Među jedinicama lokalne samouprave izdavajaju se one sa izuzetno visokim stepenom poreske discipline, kao što su Glavni grad, te opštine Tivat, Herceg Novi, Kotor, Plužine, Gusinje i Petnjica koje redovno servisiraju sve dospjele obaveze”, zaključuje se u saopštenju PU. 

PORESKA UPRAVA

Poreska uprava pozvala je poreske obveznike da u najvećoj mogućoj mjeri koriste elektronske servise za podnošenje poreskih prijava, a naročito mjesečne PDV prijave, za čiju dostavu rok ističe 16. marta.

Kako navode iz PU, na te mjere su se odlučili imajući u vidu naredbu Ministarstva zdravlja o preduzimanju privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja korona virusa.

“Stručnu i tehničku podršku prilikom upotrebe servisa možete dobiti u Odsjeku za elektronske prijave putem: e-mail adrese eprijava@tax.gov.me ili putem telefona: 020 448 – 223, 020 658 084, 067 618 603 i 020 448 – 158. Poreski obveznici koji ne posjeduju digitalni certifikat neophodan za korišćenje elektronskih servisa, PDV prijavu mogu dostaviti putem pošte”, navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, imajući u vidu da su poslovne banke rad sa strankama prilagodile preporukama Instituta za javno zdravlje, to su obezbijeđeni preduslovi za nesmetano vršenje transakcija, odnosno izmirenje dospjelih poreskih obaveza u zakonskom roku.

“Shodno trenutnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji, a u cilju zaštite bezbijednosti građana, Poreska uprava će od ponedjeljka, 16. marta 2020. godine svoj rad prilagoditi shodno naredbi Ministarstva zdravlja, te preporukama Instituta za javno zdravlje i Koordinacionog tijela za zarazne bolesti, o čemu će poreski obveznici biti blagovremeno informisani”, zaključuje se u saopštenju.

ULAGAČI SE POVLAČE

Na Wall Streetu su u četvrtak berzanski indeksi potonuli gotovo deset odsto, zaronivši prvi put od finansijske krize 2008. godine u područje ‘medvjeda’, jer se ulagači panično povlače iz rizičnih investicija u strahu od posljedica koronakrize.

Dow Jones potonuo je 2.352 boda ili 9,99 odsto, na 21.200 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 9,51 odsto, na 2.480 poena, a Nasdaq indeks 9,43 odsto, na 7.201 bod, prenosi Hina.

Dow Jones zabilježio je najveći dnevni pad od ‘crnog ponedjeljka’ u oktobru 1987. godine, a svi najvažniji indeksi završili su prvi put od finansijske krize u području ‘medvjeda’, više od 20 odsto ispod svojih prethodnih rekordnih nivoa.

U samo 16 trgovinskih dana S&P 500 i Nasdaq izgubili su otprilike četvrtinu svoje vrijednosti, dok vlasti širom svijeta pokušavaju da zauzdaju brzo širenje koronavirusa i ublaže ekonomske štete.

„Ulje na vatru” dolio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Donald Trump odlukom o privremenoj zabrani putovanja iz većine Evrope u SAD u nastojanju da spriječi širenje virusa.

Premda je Trump poručio da u trgovini neće biti restrikcija, njegova odluka nanijeće velike štete nizu poslovnih sektora i dodatno usporiti svjetsku ekonomiju.

Već se zna, kako kažu analitičari, da će ekonomske štete od koronavirusa biti značajne, a s tom dodatnom mjerom, uticaj na poslovanje biće multipliciran, što će kratkoročno biti veliki ekonomski trošak.

Nakon Trumpove odluke, na evropskim berzama cijene dionica zabilježile najveći pad u istoriji. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica potonuo je 11,5 odsto, zaronivši još dublje u područje ‘medvjeda’.

Pritom je londonski FTSE indeks pao 10,87 odsto, na 5.237 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 12,24 odsto, na 9.161 bod, a pariski CAC 12,28 odsto, na 4.044 boda.

Pod najvećim pritiskom bio je evropski turistički sektor, u kojem su cijene dionica potonule više od 13 odsto, a na udaru prodaja našle su se i dionice vazduhoplovnih kompanija.

Tako se na Wall Streetu S&P indeks vazduhoplovnog sektora strmoglavio 19,6 odsto.

S&P indeks energetskog sektora potonuo je više od 12 odsto jer su cijene nafte na svjetskim tržištima pale više od osam odsto, s obzirom na to da se očekuje slabljenje potražnje za ‘crnim zlatom’, dok s druge strane, Saudijska Arabija i Rusija najavljuju povećanje proizvodnje.

Privrede su već ionako pogođene zbog poremećaja nabavnih lanaca u svijetu i slabljenja potražnje, dok se poslovni skupovi, sportski, zabavni i drugi događaji odgađaju zbog širenja koronavirusa.

„Istaknute organizacije, obrazovne institucije, pa čak i sportske lige odgađaju događaje zbog opreza. Vodeće institucije u svijetu određuju ton. Oprezni smo jer nam kažu da budemo oprezni”, kazao je direktor u firmi NovaPoint, Joseph Sroka.

Zbog toga se ulagači plaše pada ekonomske aktivnosti i recesije.

U takvim je okolnostima VIX indeks ‘straha’ Čikaške berze opcija skočio više od 20 bodova, na 75 bodova, najviši nivo od finansijske krize.

To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljeg pada cijena dionica.

Na panično povlačenje s tržišta ukazuje podatak da je na američkim berzama vlasnika zamijenilo više od 18,5 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obim u posljednjih 20 dana iznosio 12,5 milijardi.

Ulagače nijesu uspjele da umire ni podsticajne mjere centralnih banaka.

Evropska centtralna banka (ECB) najavila je novi program kupovine imovine i povoljne kredite za banke kako bi osigurala likvidnost i finansiranje privrede.

Od američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) očekuje se da naredne sedmice dodatno smanji ključne kamatne stope, iako ih je već prošle sedmice srezao 0,5 postotnih bodova.

Fed je najavio da će u finansijski sistem u kratkom roku ubrizgati 1,5 biliona USD, što predstavlja, agresivnu akciju centalne banke u cilju povećanja likvidnosti, stabilizacije finansijskih tržišta i podsticanja ekonomije.

„Svaki potez vlasti povezan sa finansijama i bankarskim sistemom biće na tržištu shvaćen kao pozitivan. Međutim, tržište traži opipljive dokaze da vlasti nastoje odbiti recesiju”, kazao je Sroka.

Oštrim padom cijena dionica u četvrtak spektakularno je okončan rekordno dugi period vladavine ‘bikova’ na svjetskim berzama, koji je trajao od finansijske krize 2008.

Zbog strahovanja od ekonomskih posljedica koronakrize, MSCI svjetski indeks, koji prati kretanja na svim najvećim svjetskim berzama, potonuo je 24 odsto u samo 20 trgovinskih dana, što je najbrži pad u istoriji iz područja ‘bikova’ u područje ‘medvjeda’.

Još polovinom februara taj indeks se kretao na rekordnim nivoima, a od tada je sa berzi izbrisano više od 15 biliona USD tržišne vrijednosti dionica.

ZBOG KORONAVIRUSA

U cilju pravovremenog planiranja i reagovanja na očekivane posljedice bolesti izazvane virusom KOVID-19, Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) je danas uputila dopis predsjedniku Socijalnog savjeta Crne Gore u kojem predlaže hitno sazivanje vanredne sjednice Savjeta.

Uz socijalne partnere – članove Savjeta, UPCG je predložila da sjednici prisustvuju i predstavnici ministarstva zdravlja, ekonomije i finansija. Sa navedenom inicijativom, UPCG je upoznala i resorne ministre.

“Pravovremeno reagovanje i zajedničko djelovanje članova Socijalnog savjeta Crne Gore i navedenih ministarstava ima za cilj kreiranje neophodnih mjera podrške održivosti preduzeća i očuvanju radnih mjesta. Zajednički interes socijalnih partnera – Vlade, sindikata i poslodavaca, je da svojim radom i dalje aktivno doprinose obezbjeđenju tačnih, blagovremenih i potpunih informacija, kao i preporuka Instituta za javno zdravlje, Fonda zdravstva i Ministarstva zdravlja, a sve u cilju pružanja pune podrške očuvanju i zaštiti zdravlja i života građana”, ističe se u saopštenju UPCG.

Kako se ističe, svjesni aktuelnosti trenutka, ta institucija očekuje da će Socijalni savjet u što kraćem roku zakazati vanrednu sjednicu u proširenom sastavu, i omogućiti dijalog koji će rezultirati usvajanjem mjera koje će odgovoriti navedenim očekivanjima, i otkloniti nedoumice oko određenih pitanja koja aktuelnim zakonodavstvom nijesu regulisana, a tiču se poslodavaca i njihovih zaposlenih.

KREDITI U ŠVAJCARCIMA

Osnovni sud je i treći put presudio da korisnici kredita u švajcarskim francima treba da plate Adiko banci i Heti aset rezolušn za sudske troškove u sporu koji su pokrenuli 2013. godine, piše Dan.

Prema presudi sudije Osnovnog suda Milene Matović, 113 klijenata treba da plate 873 hiljade eura na ime troškova parničnog postupka Adiko banci i Heti aset rezolušn, koja je umiješač na strani tužene u tom sudskom postupku.

Od toga klijenti će, ukoliko presuda postane pravosnažna, Adiko banci platiti 462,3 hiljade eura, a Heti 410,6 hiljada eura.

Na presudu Osnovnog suda punomoćnici klijenata su juče podnijeli žalbu Višem sudu, kojom traže da se presuda preinači i da tužioci, tj. Adiko banka i Heta plate sudske troškove.

Klijenti, koji su prije 15 godina uzeli kredite indeksirane u francima, tužili su 2013. pred Osnovnim sudom banku i tužbom tražili konvertovanje duga u eure i njegovo smanjenje.

Dvije godine kasnije, u Skupštini je donesen Zakon o konverziji kredita, čime je njihov tužbeni zahtjev ispunjen. Zbog toga su odustali od tužbe pred Osnovnim sudom.

Njihov predlog, međutim, punomoćnici banke nijesu prihvatili, zbog čega je sud već dva puta donosio presude u vezi sa sudskim troškovima.

Prvi put je presudio da sudske troškove plaćaju klijenti, drugi put da se podijele, dok je sada presudio da svaki klijent plati preko četiri hiljade Adiko banci i preko tri i po hiljade Heti.

Predstavnik klijenata Dragan Senić za Dan je kazao da sudske troškove treba da plati banka, jer je ona ta koja je izazvala sudski spor tako što je ponudila štetni proizvod.

Istakao je i da veliki dio klijenata nema nikakve veze sa Hetom, a presuđeno je da i njima treba da plate sudske troškove.

Žalbu su podnijeli zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede odredaba parničnog postupka.

Senić je naveo da u Zakonu o parničnom postupku jasno piše da je “stranka dužna, nezavisno od ishoda parnice, da nadoknadi protivnoj stranci troškove postupka koje je prouzrokovala svojom krivicom ili slučajem koji se njoj dogodio”, kao i da je „tuži lac koji povuče tužbu dužan da protivnoj strani nadoknadi parnične troškove, osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo odmah poslije ispunjenja zahtjeva od strane tuženog”.

Domaći i međunarodni sudovi su proteklih godina utvrdili da su ugovori o kreditima indeksiranim u francima ništavi.

Više stotina klijenata je uzelo kredite indeksirane u francima, godinama su otplaćivali pozajmicu, da bi se mnogima iznos glavnice uvećao nakon otplate većeg dijela kredita.

S obzirom na to da je velikom broju porodica time načinjena velika šteta, Skupština se uključila i donijela zakon kojim je konvertovala dug.

Senić: Sramna presuda

Ovo je sramna presuda, ocijenio je juče Senić.

“Sramna presuda, jer je za 113 klijenata, na osnovu Zakona o konverziji svakome nezakoniti dug smanjen. Povukli smo tužbu jer je zahtjev ispunjen. Nismo imali pravnog interesa da se sudimo, ali se suprotna strana protivila i nije nam ostalo ništa drugo nego da se odreknemo tužbenog zahtjeva zbog ispunjenja. Svako dalje suđenje i troškovi bi pali na naš teret. Kada je ispunjen zahtjev kroz zakon povukli smo tužbu. Nije nam ostalo ništa drugo nego da se odreknemo usled ispunjenja”, pojasnio je Senić.