U CGES-U OČEKUJU

S obzirom na trenutna kretanja na tržištu električne energije, očekivanja su da će Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), zahvaljujući podmorskom kablu, premašiti projekcije i planiranih šest miliona eura prihoda, saopštio je Vladimir Bojičić, koordinator za prioritetne projekte u toj kompaniji.

On je u Jutarnjem programu RTCG saopštio da su sve aktivnosti kompanije bile usmjerene na obezbjeđivanju urednog i kvalitetnog napajanja električnom energijom.

Govoreći o efektima i benefitima podmorskog kabla, čija je komercijalna upotreba počela krajem prošle godine, Bojičić je rekao da oni mogu biti direktni i indirektni.

“Direktni, koji se mogu odmah izmjeriti i mjerljivi su ovih dana, a to su efekti i prihodi koje ostvaruje CGES po osnovu alokacije prekograničnih kapaciteta. Mi smo krajem 2019. preko lokalne aukcijske kuće u Crnoj Gori prodali, odnosno alocirali prekogranične kapacitete na aukciji i tom prilikom smo prihodovali tri miliona eura. Alocirali smo 70 MW snage, što je trećina našeg dijela kapaciteta”, rekao je Bojičić.

Drugi dio su, kaže, indirektni benefiti po pogledu kvaliteta snabdijevanja električnom energijom.

“Već smo te efekte osjetili tokom 2019. kad se primorje snabdijevalo tokom sezone preko TS Lastva, koja je tada postala glavno čvorište”, rekao je Bojičić.

“Po našem biznis planu i projekcijama očekivanja su da ćemo prihodovati nekih šest mliona eura. Međutim, definitivno, kako trenutno situacija stoji na osnovu kretanja na tržištu električne energije, realna su očekivanja da ćemo premašiti te projekcije”, rekao je Bojičić.

Cijene goriva neće se mijenjati u naredne dvije sedmice, saopštilo je Ministarstvo ekonomije.

UPRAVA CARINA

Uprava carina uvela je novi informativni servis prilagođen svim uređajima, putem kojeg se fizička lica mogu na lak i brz način informisati o carinskim procedurama.

Portal je dostupan na linku

“Fizička lica biće u mogućnosti da se informišu o carinskim procedurama u oblasti trgovine putem interneta i plaćanju carinskog duga po tom osnovu. Na info portalu je dostupan carinski kalkulator putem kojeg fizička lica mogu brzo i jednostavno izračunati iznos carinskih dažbina za robu koju su poručili putem interneta”, saopštili su iz Uprave carina.

U dijelu informacije za putnike su postavljene najbitnije informacije u pogledu unosa i iznosa gotovog novca, unosa ljekova, iznošenja kulturnih dobara i umjetnina, unosa hrane, bilja i biljnih proizvoda, životinja i kućnih ljubimaca, oružja i municije , kao i informacije o zabrani prometa CITES vrstama bez dozvole.

Takođe, dostupne su informacije o robi koja može biti predmet oslobođenja od plaćanja carine i PDV-a i uslovima za ostvarivanje ovih oslobođenja.

Posjetioci portala će takođe imati mogućnost uvida u odgovore na najčešće postavljena pitanja (FAQs) koje pripremaju nadležne organizacione jedinice Uprave carina, a koje će se redovno ažurirati.

Cijene goriva neće se mijenjati u naredne dvije sedmice, saopštilo je Ministarstvo ekonomije.

ZA AUTOPUT

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva će do kraja prve nedjelje februara raspisati tender za dostavljanje ponuda za zakup crnogorskih aerodroma, saopštio je resorni ministar Osman Nurković.

On je kazao da je na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija stiglo sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači.

“Sljedeći korak je priprema tenderske dokumentacije i poziv odabranim da dostave ponude. Cijeli taj prostupak bi trebalo da se završi do kraja prve nedjelje u februaru, odnosno u narednih 15 do 20 dana”, rekao je Nurković na radnom doručku sa novinarima.

Kompanije Incheon International Airport Corporation, GMR Airports Limited, Groupe ADP Consorcium – TAV Havanlimanlari holding i Aeroports de Paris International i Corporation America Airports ispunile su pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore.

Nurković je rekao da će rok za dostavljanje ponuda biti 60 dana, ali da postoji mogućnost da se on produži.

“Ali da ne prejudiciramo, to će zavisiti od ponuđača“, naveo je Nurković.

Na pitanje da li bi se potpisivanje ugovora moglo očekivati u maju, Nurković je odgovorii da ne bi, ali da bi se mogao očekivati odabir najpovoljnije ponude i pregovori oko ugovora, koji su, kako kaže, kompleksna dokumenta.

On je rekao da su kompanije koje su ispunile uslove za dodjelu koncesija renomirane i da očekuje dobru trku, takmičenje između njih i odlične ponude, koje će prevazići prvobtno postavljene uslove.

Na pitanje da li očekuje da će ugovor u krajnjem biti potpisan, Nurković je odgovorio da ne vidi razlog da se dogovor ne postigne.

“To je, ipak, dug period od 30 godina i ne bismo da ostavimo nijednu dilemu niti bilo kakvu mogućnost da se ne ispoštuje taj ugovor“, dodao je Nurković.

On je ponovio da se prilikom davanja koncesija ne prodaje imovina, jer sve što se bude investiralo u aerodrome za 30 godine ostaje u vlasništvu države.

Nurković je optimista da će se posao završiti u ovoj godini, a u slučaju da se desi da budžet ne prihoduje novac od jednokratne uplate za koncesionu naknadu, on je kazao da “ćemo morati da živimo i bez toga”.

Kada je u pitanju izgradnja prve dionice auto-puta Bar-Boljare, Nurković je saopštio da je najveći dio fizičkih radova završen i da predstije tri vrste poslova – asfaltiranje i elektro i mašinske instalacije. 

“To su dosta obimni radovi koji se možda ovako neće vidjeti, kao most Moračica, ali su začajni. Imamo ugovoreni rok do 30. septembra i ja se nadam da će, što se tiče fizičkog obima radova, to sigurno biti završeno. Jedino što je zebnja je da se tehnički pregled i upotrebna dozvola možda u tom trenutku ne mogu obezbijediti“, rekao je Nurković.

On je dodao i da Ministarstvo pregovara u vezi izgradnje druge dionice i da se nada da će do kraja godine moći da se nađe partner i krene u realizaciju.

“Mi smo aplicirali kod Evropske komisije (EK) za grant sredstva u iznosu od 20 odsto od predračunske vrijednosti. Radi se idejni projekat za tu dionicu. Dobili smo grant sredstva u iznosu od tri miliona i Komisija koja nam je dodijelila ta sredstva, odabrala je projektanta, pa očekujemo do aprila ili maja da se završi taj dio projektne dokumentacije i dobije odgovor od EK za dodjelu sredstava“, objasnio je Nurković.

Ako bi EK dodijelila ta sredstva, od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) bi se obezbijedilo 20 odsto, a onda tražio model saradnje za preostalih 60 odsto.

Nurković je rekao da će se, nakon izgradnje svih dionica, umjesto dosadašnjih devet sati putovanja do Beograda, vrijeme skratiti na tri i po do četiri sata.

„Putartina za auto-put će najvjerovatnije iznositi od 3,5 do četiri eura”, precizirao je Nurković.

Kada je u pitanju Montenegro Airlines (MA), on je kazao da je počela primjena zakona koji treba da obezbijedi sanaciju nacionalne avio-kompanije i da su u tom aktu tačno definisan rokovi i iznosi koji treba da se isplate.

On je ponovio da je zakon bio neophodan kako bi se kompanija sačuvala.

Govoreći o višku radnika u MA, Nurković je rekao da ima viška, posebno u administraciji.

Nurkoviće se osvrnuo i na Luku Bar i njenu eventualnu privatizaciju i rekao da je planirano za naredni period da se investira oko 60 miliona eura u to preduzeće.

“Postoji značajno interesovanje stranih partnera za Luku Bar. U ovoj godini nijesmo donijeli odluku o njenoj privatizaicji, ali ako bude postojalo konkretno interesovanje i neki zajednički posao u vidu možda privatno-javnog partnerstva, moguće da će se u tom pravcu voditi razgovori“, objasnio je Nurković.

On je zaključio i da treba tražiti rješenje situacije i u poslovanju pomorskih kompanija, Crnogorske i Barske plovidbe, u smislu njihovog spajanja i racionalizacije troškova.

PODACI CBCG

U Crnu Goru su prošle godine kapital ulagali strani investitori iz 60-ak zemalja. Uskoro će se znati koliko su bile ukupne strane investicije za 12 mjeseci, a posljednji podatak zaključno sa oktobrom pokazuje da je priliv bio 290 miliona eura, a da se iz zemlje odlilo blizu 362 miliona eura, što znači da je bruto 652 miliona, piše Pobjeda.

Na prvom mjestu po ulaganjima je, kako kažu iz Centralne banke, Azerbejdžan, ali ne navode cifru jer se radi samo o jednoj kompaniji pa bi otkrivanje detalja zadiralo u prostor poslovne tajne.

“Najveći priliv SDI u periodu januar-oktobar 2019. godine bio je iz Azerbejdžana. Radi se o individualnom podatku i shodno zakonskim odredbama, kao takav, spada u grupu povjerljivih podataka”, objasnili su za Pobjedu iz CBCG.

Podsjetimo da je investicija iz ove zemlje Portonovi Azmont u Kumboru.

Vrata ovog rizorta, jednog od najprestižnijih projekata rezidencijalnog tipa u ovom dijelu Evrope koji je vrijedan oko milijardu eura, otvorena su 31. jula prošle godine.

Na drugom mjestu po ulaganjima u našu zemlju su, kako pokazuju podaci CBCG, investitori iz Ruske Federacije sa 58,2 miliona, na trećem Mađarske sa 54,2 miliona eura.

Slijede Ujedinjeni Arapski Emirati sa 35,4 miliona, Djevičanska Ostrva 34,9 miliona, Švajcarska 33,1 milion, Bosne i Hercegovine 33,1 milion, Njemačke 31,6 miliona, Holandije 30,7 miliona, Turske 25,9 miliona eura…

Ko je najviše uložio u domaća preduzeća i banke nije poznato jer u dokumentima CBCG pored najveće cifre od preko 58 miliona eura stoji “ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke”.

Na drugom mjestu po investicijama u ovoj kategoriji je BiH sa 29,3 miliona, potom Švajcarska 9,8 miliona, Ujedinjeni Arapski Emirati 8,7 miliona, Njemačka 7,2 miliona eura…

Po kupovini nekretnina u našoj zemlji prednjače Rusi sa blizu 33 miliona eura, na drugom mjestu su Srbi sa 14,7 miliona, Turci na trećem sa 10,3 miliona, SAD devet, Njemci 8,1 milion…

Po interkompanijskom dugu, investiciji koja ne uvećava osnovni kapital, prednjače “ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke” sa 88,4 miliona eura.

Na drugom mjestu je Rusija sa 24 miliona, Holandija 18,5 miliona, Švajcarska 17 miliona, UAE14 miliona eura..

Od 362 miliona eura, koliko se zaključno sa oktobrom odlilo, najviše je u Italiju.

“Najveći odliv stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar 2019. godine bio je prema Italiji, Srbiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Francuskoj i Velikoj Britaniji”, kazali su iz CBCG, ali nijesu naveli detalje, odnosno pojedinačno koliko se u koju zemlju odlilo novca.

Iz Centralne banke kažu da se radi o preliminarnim podacima, koji pokazuju da su u periodu januar-oktobar 2019. povećane strane investicije u odnosu na isti period 2018.

“Ukupan priliv SDI iznosio je 651.8 miliona eura, stoje rast od 2,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, neto priliv stranih direktnih investicija, kad se od ukupne cifre odbije odliv, iznosio je 290 miliona eura, što je za 14.8 odsto više u odnosu na isti period 2018. godine”, objašnjavaju iz CBCG.

U formi vlasničkih ulaganja ostvarenje priliv od 368,5 miliona eura, što čini 56,5 odsto ukupnog priliva.

“U strukturi vlasničkih ulaganja 223,9 miliona eura se odnosilo na investicije u kompanije i banke, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 144,6 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 262 miliona eura ili 40,2 odsto ukupnog. Ukupan odliv stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar 2019. iznosio je 361,8 milion eura”, pojasnili su iz CBCG.

Podsjetimo daje ukupan priliv SDI, odnosno samo ono stoje uloženo u našu zemlju, ne računajući odliv, za deset godina bio ukupno 4,17 milijardi eura.

U prošloj godini do oktobra 290 miliona, 2018. godine 328 miliona, godinu ranije 482 miliona, 2016. – 371 milion, godinu ranije 619 miliona, 2014. -354 miliona, 2013. – 324 miliona, godinu ranije 461 milion, 2010. – 552 miliona eura.

Najbolja godina po ulaganjima bila je 2009. kada je priliv bio čak više od milijarde eura.

Sa svih adresa u državi se ističe zadovoljstvo stranim investicijama uz ocjenu da se mora dodamo poboljšavati ambijent za ulaganja kako stranih tako i domaćih investitora.

Analitičari to ne poriču, ali upozoravaju da moramo biti i oprezni i da se ne smijemo oslanjati samo na njih.

Moramo, ističu oni, biti spremni za trenutak u slučaju da strane investicije splasnu.

To, kako ocjenjuju, znači da moramo razviti sopstvenu konkurentnost do te mjere da nam eventualno naglo smanjenje investicija ne ugrozi ekonomiju.

Oni kažu da donosioci odluka kretanje stranih investicija moraju imati u fokusu.

Ne smije se zaboraviti, kako navode, da priliv investicija, „pegla” veliki dio visokog odliva po osnovu uvoza, odnosno velikog spoljno – trgovinskog deficita.

Analitičari smatraju i da bi trebalo naći način da se profit stranih kompanija zadrži u zemlji.

PLANOVI KOMPANIJE

Tradicionalno dobra pogonska spremnost i pouzdanost energetskih objekata u sastavu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) doprinijeli su da prošlu godinu možemo svrstati u red uspješnih poslovnih godina u našoj kompaniji, kazao je predsjednik Odbora EPCG Đoko Krivokapić.

On je u intervjuu za list Elektroprivreda rekao da takvi rezultati predstavljaju odličnu osnovu za usvajanje i uspješnu realizaciju Plana investicionih ulaganja za period između 2020. i 2024. godine.

“Planom je predviđena, osim rekonstrukcije i modernizacije postojećih objekata, i izgradnja novih izvora električne energije. Razvojni prioritet u narednom periodu biće povećanje proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije, prije svega, solarnih i vjetro elektrana”, istakao je Krivokapić.

Kako je ukazao, Planom investicija do 2024. godine definisana je i izgradnja hidroelektrane Komarnica, vrijedne oko 300 miliona eura.

On je dodao i da je u planu početak izgradnje HE Kruševo.

Govoreći o stabilnosti elektroenergetskog sistema, Krivokapić je naglasio da značajno zavisi od poslovanja termoenergetskog kompleksa koji čine Termoelektrana i Rudnik uglja Pljevlja.

Prema njegovim riječima, spajanje ta dva objekta u jedan kompleks pokazalo se kao ispravna odluka u relativno kratkom periodu poslovanja.

Značajno mjesto u investicionom planu, kako je dodao, predstavlja i ekološka rekonstrukcija Termoelektrane, čija je ugovorena vrijednost 45 miliona eura.

On je istakao i da neće izostati ni kapitalna ulaganja u revitalizaciju i modernizaciju postojećih elektrana.

Predsjednik Odbora direktora EPCG je naveo da ulaganja u narednoj deceniji, veća od 700 miliona eura, predstavljaju dobru osnovu za uspj ešan i ubrzan razvoj ove privredne grane u Crnoj Gori.

“Namjera je da se obezbijedi visoka pogonska spremnost i pouzdanost u radu tih proizvodnih kapaciteta sa ciljem što sigurnijeg snabdijevanja svih potrošača električne energije u Crnoj Gori. Ulaganja u postojeće kapacitete uveliko su počela, a biće nastavljena i tokom naredne 2020. godine”, zaključio je Krivokapić.

BUDI ODGOVORAN

U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice je evidentirano 16 primjedbi, na osnovu kojih je izrečena jedna novčana kazna od 200 eura.

Inspektori su sa 200 eura kaznili podgorički restoran Pod volat, jer su inspekcijskim nadzorom utvrdili da neki zaposleni nijesu obavili obavezni zdravstveni pregled.

Inspektori su naložili uklanjanje nepravilnosti koje su utvrđene kontrolom kolašinskog restorana Planinar, prijavljenog za neredovnu isplatu zarada, neplaćene godišnje odmore, upotrebu zvučnih kamera i odbijanje transformacije radnog odnosa sa ugovora na određeno na ugovor na neodređeno za one koji ispunjavaju zakonske uslove.

Inspektori nijesu mogli obaviti kontrole tepih servisa Sunđer Bob u Podgorici i neimenovane krojačke radnje u tom gradu, jer se objekti ne nalaze na navedenim adresama.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole Centra Rogošić, picerija Bodiko i Kolibri i palačinkarnice Školijera u Podgorici, tapetarski radova “Nakićenović” u Herceg Novom, Final tradea u Baru, benzinske pumpe Jugopetrol u Budvi i etno sela Jela komerc u Rožajama.

Građani su se žalili i na nepropisno parkiranje i emitovanje štetnih gasova i materija u vazduh.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave (PU) na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

SAJAM POLJOPRIVREDE U BERLINU

Realizacija IPARD programa kroz koji poljoprivredni proizvođači i prerađivači dobijaju bespovratnu podršku za investicije u unapređenje proizvodnje, značajan je podsticaj ubrzanom razvoju poljoprivrede zemalja zapadnog Balkana, zaključeno je na okruglom stolu koji je održan u okviru Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu i najvećeg sajma poljoprivrede “Zelena nedjelja” u Berlinu, a kojem su prisustvovali i predstavnici crnogorskog Ministarstva poljoprivrede.

Skup na temu “Da li IPARD daje rezultate – šta treba učiniti bolje?”, kako se ističe u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, bio je prilika da se razmijene iskustva u primjeni programa i sagledaju mogućnosti u pravcu unapređenja programa.

Državni sekretar u Ministarstvu Đuro Žugić ocijenio je da se IPARD II program podrške poljoprivrednicima u Crnoj Gori realizuje uspješno već dvije godine.

On je kazao da je interesovanje proizvođača, i u dijelu primarne proizvodnje i prerade, izuzetno veliko, što pokazuje podatak od oko 500 prijava na tri do sada objavljena javna poziva. Slično interesovanje, kako je dodao, očekuje se i na četvrti javni poziv koji se planira u februaru.

“Sadašnjih više od 260 potpisanih ugovora o podršci za crnogorsku poljoprivredu je veoma značajno. Rezultati ove podrške su već vidljivi na terenu”, ocijenio je Žugić.

Imajući u vidu da je zahtjevna administrativna procedura prilikom prijavljivanja na javne pozive ključni izazov poljoprivrednim proizvođačima, Žugić je istakao da je u pripremi novog IPARD III programa potrebno razmotriti mogućnosti pojednostavljivanja tih procedura.

Zajednički cilj je da što više poljoprivrednih proizvođača brže i efikasnije dobije i maksimalno iskoristi raspoloživa bespovratna sredstva

Predstavnici Evropske komisije istakli su da su zadovoljni sprovođenjem IPARD programa, kao i da će pružiti svaki vid podrške, kako bi finansijska sredstva maksimalno bila iskorišćena i nastavilo se jačanje poljoprivrede u zemljama zapadnog Balkana.

Okruglom stolu su prisustvovali i ministri poljoprivrede Hrvatske i Mađarske, kao i državni sekretari Italije i Slovenije. U svojim izlaganjima naglasili su da će nastaviti da pružaju podršku zemljama koje su u procesu pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.

Na marginama Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu, Žugić se susreo i sa ministarkom za hranu i poljoprivredu SR Njemačke Julijom Klokner. 

Sastanak na ovu temu organizovalo je Savezno ministarstvo za hranu i poljoprivredu Njemačke i Stalna radna grupa za regionalni ruralni razvoj jugoistočne Evrope (SWG).

MONTENEGROBERZA

Ukupan promet na Montenegroberzi u decembru prošle godine je iznosio 4,63 miliona eura i bio je oko 77 odsto manji nego u novembru.

„U poređenju sa decembrom 2018. godine, promet je veći 209 odsto. Prosječan dnevni promet iznosio je 210,49 hiljada eura, a veći dio, oko 96 odsto, ostvaren je na slobodnom tržištu“, navodi se u Biltenu Montenegroberze.

Za 22 dana trgovanja u decembru zaključeno je 267 transakcija. Od ukupnog broja transakcija 58 odsto je zaključeno na slobodnom tržištu.

„Trgovinom akcijama 38 kompanija, ne uključujući akcije fondova, blok poslove i obveznice, ostvareno je 1,46 miliona EUR prometa ili 31 odsto ukupnog i zaključeno 245 transakcija“, dodaje se u Biltenu.

Trgovinom akcijama fondova sklopljeno je šest poslova, što je oko sedam odsto ukupnog broja i ostvaren promet od 6,41 hiljadu eura.

Oko 82 odsto od ukupnog prometa, ne uključujući akcije fondova, blok poslove i obveznice, ostvareno je trgovinom dionicama Plantaža, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Crnogorskog Telekoma, Instituta “Simo Milošević” i Luke Bar.

Najveći rast cijene u decembru, od 42 odsto, zabilježile su akcije kompanije Štamparija Obod. Dionice preduzeća Compass Barter Technologies zabilježile su najveći pad vrijednosti, od 98 odsto.

Indeks MNSE10 pao je u decembru 1,46 odsto i posljednjeg dana trgovanja imao je vrijednosti od 777,61 poen. MONEX je u decembru pao 2,12 odsto na 11.403,61 bod.

Ukupna tržišna kapitalizacija akcija posljednjeg dana decembra iznosila je 3,46 milijardi EUR i bila je oko 13,46 odsto veća u odnosu na isti period prošle godine.