TRZISTE RADA

Poslodavci su ove godine oglasili ukupno 28.232 slobodna radna mjesta, stoje u odnosu na isti period prethodne godine, kada je oglaseno 26.312, vise za 1.920 ili 7,3 odsto.

Kako je Pobjedi kazao pomocnik direktora Sektora za evidencije i istrazivanja u oblasti zaposljavanja Goran Bubanja najvisa traznja je bila za srednjoskolskim zanimanjima sa zavrsenim trecim i cetvrtim stepenom strucne spreme -12.479 ili 44,2 odsto, zatim za zanimanja prvog i drugog stepena strucne spreme -11.259 ili 39,9 odsto i za visokoskolcima 4.494 ili 15,92 odsto.

“Najvise su trazena zanimanja iz oblasti ugostiteljstva i turizma-kelneri i konobari, sobarice, kuvari, serviri, recepcioneri, zatim gradevinski radnici, trgovci…”, kazao je on za Pobjedu.

STATISTIKA

Sto se tice ukupnog broj nezaposlenih manje ih je za 16,5 odsto nego prosle godine.

“Na evidenciji Zavoda nalazi se ukupno 34.247 nezaposlenih, sto je u odnosu na isti period prosle godine, kada ih je bilo 41.013, manje za 6.766 ili 16,5 odsto. Najvise je srednjoskolaca sa zavrsenim trecim i cetvrtim stepenom strucne spreme -16.395 ili 47,9 odsto, zatim lica sa zavrsenim prvim i drugim stepenom strucne spreme 13.217 ili 38,6 odsto i visokoskolaca 4.635 ili 13,5 odsto. Medu visokoskolcima na evidenciji je i 195 magistara ili mastera i 15 doktora nauka”, kazao je Bubanja.

Uporedivanjem ponude nezaposlenih na evidenciji Zavoda i traznje poslodavaca, kako navodi nas sagovornik, dolazi se do zakljucka da kod vecine zanimanja ponuda u znacajnoj mjeri prevazilazi prijavljenu traznju.

DEFICIT

Deficitarno zanimanje moze se definisati kao ono zanimanje koje poslodavci ne mogu obezbijediti onda kada im je potrebno (vremenska dimenzija, posebno kod sezonskog zaposljavanja); u broju koji im je potreban (kvantitet), u okviru zanimanja nedostatak od poslodavaca trazenih znanja i vjestina za obezbjedivanje odgovarajuceg kvaliteta proizvoda ili usluga (kvalitet) objasnio je Bubanja.

Takode, ukazuje i na teritorij alnu dimenziju, odnosno da neka zanimanja mogu biti deficitarna u odredenom dijelu drzave (primorski region), a da u drugim djelovima budu suficitarna.

“NAPLATA PRIHODA”

Nemam namjeru da Poreskoj upravi dostavim informacije o svojim prihodima, jer nijesam PDV obveznik, kazao je vjestak ekonomske struke Milenko Popovic za Pobjedu, navodeci da je od PU dobio poziv da dostavi te informacije.

Kazao je da PU po maticnom broju moze imati uvid u sve njegove prihode, te ne vidi potrebu da ih licno dostavlja.

“Mi ne mozemo biti obveznici necega sto ne mozemo da naplatimo, jer da smo PDV obveznici ispostavljali bismo troskovnik uvecan za PDV. Postoje zvanicna tumacenja u kojima je izricito navedeno da se PDV ne odnosi na vjestake, jer je rijec o povremenom poslu”, kazao je Popovic, dodajuci da smatra da je u pitanju ili greska ili neciji hir.

Zakon

Na pitanje da li u slucaju da njihov godisnji promet premasi 18 hiljada eura i vjestaci postaju poreski obveznici, Popovic odgovara da taj iznos nema nikakvog znacaja, imajuci u vidu da njihovu djelatnost regulise Zakon o sudskim vjestacima, te da poreske obaveze izmiruju u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak fizickih lica.

On navodi da vjestaci ispostavljaju sudovima troskovnik, koji im isplacuju neto iznos nakon sto se odbije devet odsto poreza i 15 odsto prireza na visinu obracunatog poreza.

Objasnjava da se njihov aranzman poreski tretira kao ugovor o djelu.

Isto ovo navedeno je u poreskoj praksi na internet stranici Poreske uprave.

Prihod koji ostvari fizicko lice koje djelatnost vjestaka obavlja povremeno, ima tretman prihoda od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda. Sagiasno odredbama clana 48. stav 5. Zakona o porezu na dohodak fizickih lica, porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti obracunava, obustavlja i uplacuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od devet odsto na poresku osnovicu koja predstavlja razliku izmedu ostvarenih prihoda i rashoda iz clana 20 stav 2 Zakona. Na teret isplatioca se sagiasno odredbama clana 7 stav 2 Zakona o finansiranju lokalne samouprave obracunava i placa prirez porezu na dohodak fizickih lica po stopi utvrdenoj odlukom jedinice lokalne samouprave na osnovicu koju cini obracunati porez na dohodak stoji u poreskoj praksi za septembar prosle godine.

Naplata

Da sudski vjestaci ne mogu biti PDV obveznici, smatra i vjestak za telekomunikacije Predrag Boljevic, koji je, kako je kazao, za posljednjih pet godina prihodovao 84,5 hiljada eura.

Na pitanje da li su vjestaci utajili porez, Boljevic odgovara odrecno objasnjavajuci da bi utaja bila da su vjestaci PDV naplatili, ali ga nijesu proslijedili PU. Navodi da vjestaci nijesu naplacivali PDV, jer nemaju zakonsku mogucnost da to ucine.

“Sve i da su vjestaci naplatili PDV, naplatili bi ga od drzave i vratili drzavi, pa bi ovom transakcijom, kojih tokom godine ima na hiljade, jedinu korist imale banke koje bi naplatile proviziju”, smatra Boljevic i istice da vjestaci ne ispostavljaju fakturu, vec se njihov rad placa u skladu sa Zakonom o sudskim vjestacima, gdje je precizno navedeno ko i kako ih nagraduje.

Nakon sto vjestak podnese troskovnik sa kolicinom utrosenih sati po pojedinim stavkama, sud rjesenjem odreduje visinu nagrade.

“Neka promijene Zakon o sudskim vjestacima i neka kazu da se PDV obracunava, pa kada sudovi pocnu da ga obracunavaju, mi cemo placati”, porucio je Boljevic, koji kaze da od PU nije primio poziv da dostavi informacije o prihodima.

Bez odgovora Poreske uprave

Iz Poreske uprave Pobjeda nije dobila odgovor da li su, kako javljaju neki mediji, krenuli u provjeru prihoda sudskih vjestaka, za koje je utvrdeno da su za pet godina od sudova i tuzilastva naplatili 4,1 milion eura. Tako nijesmo uspjeli saznati ni da li prema Zakonu o PDV-u, bez obzira sto je njihova djelatnost regulisana posebnim zakonom, sudski vjestaci postaju PDV obveznici ukoliko njihov promet premasi 18 hiljada eura.

DARMANOVIC I HJONG-CAN

Potpisivanje sporazuma sa o ekonomskoj saradnji sa Republikom Korejom, doprinijelo bi jacanju privrednih veza dvije zemlje, prvenstveno kroz privlacenje korejskih investicija, kazao je ambasador te zemlje Coe Hjong-can.

Njega je u nastupnu posjetu primio ministar vanjskih poslova Srdan Darmanovic.

Darmanovic je tom prilikom ukazao na znacaj intenziviranja politickih kontakata na visokom nivou, te naglasio vaznost snazenja ekonomske saradnje.

” Sef crnogorske diplomatije je kazao da je Republika Koreja blizak partner NATO, te da Crna Gora, kao najmlada clanica Alijanse cijeni saradnju na planu bezbjednosti”, navodi se u saopstenju MVP.

Informisao je sagovornika o rezultatima Crne Gore u procesu evropske integracije, pri cemu je naglasio da nema cjelovite Evrope bez Zapadnog Balkana.

Ambasador Hjong-can je ocijenio da bi potpisivanje sporazuma o ekonomskoj saradnji doprinijelo jacanju privrednih veza dvije zemlje, prvenstveno kroz privlacenje korejskih investicija.

“Naglasio je da je njihov interes stabilan Zapadni Balkan i ekonomski razvoj, kao i jacanje globalne pozicije ovog regiona. U tom kontekstu, predlozio je da se u narednom periodu razmotre modaliteti za unapredenje saradnje u oblastima energetike, saobracaja, turizma i obrazovanja”, navodi se u saopstenju.

Tokom sastanka, pohvaljena je dosadasnja razvojna pomoc Republike Koreje, kao i saradnja na multilateralnom planu. Sagovornici su takode razmijenili misljenja o aktuelnoj situaciji u Evropi, kao i na globalnoj sceni.

NURKOVIC – HJUONG CANG

Ministar saobracaja i pomorstva Osman Nurkovic sastao se sa ambasadorom Republike Koreje Coe Hjoung-Cangom i saradnicima, a tokom sastanka bilo je rijeci o saradnji u oblasti vazdusnog i pomorskog saobracaja.

Sagovornici su se slozili da su bileteralni odnosi dvije drzave na visokom nivou, ali da ima prostora za unapredenje ekonomske saradnje.

Nurkovic je rekao da fizicka udaljenost nasih drzava ne znaci da ekonomska saradnja ne moze biti na visem nivou. Tokom sastanka bilo je rijeci o sardnji u oblasti vazdusnog i pomorskog saobracaja, te iniciranju procedure za potpisivanje sporazuma u ovim oblastima.

Republika Koreja je jedna od vodecih zemalja u brodogradnji, tako da se i u toj oblasti, u buducnosti, moze stvoriti prilika za saradnju, naglasio je ambasador.

U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori ove sedmice je 35,81 hiljada nezaposlenih, 2,3 odsto vise nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvjestaju ZZZ, porasla je sa proslosedmicnih 15,09 odsto na 15,43 odsto. Najveca stopa, 32,7 odsto, zabiljezena je u julu 2000, dok je najniza bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od pocetka godine evidentirao 11,42 hiljade novozaposlenih. Od pocetka godine oglaseno je 29,4 hiljade slobodnih radnih mjesta.

SD NAJAVIO

Tivatski odbor Socijaldemokrata (SD) pocece sjura sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu, a u vezi sa davanjem u koncesiju Aerodroma Tivat.

“Cijeneci da u ovom poslu Vlade i buduceg koncesionara jedini gubitnik moze biti opstina Tivat, a ne zeleci da ovo bude samo usko-politicka prica bilo koje partije, pa ni nase, pozivamo sve nevladine organizacije, politicke partije i sugradane da u sto vecem broju zajedno prikupimo vise nego dovoljan broj potpisa, kako bismo poslali jasnu i snaznu poruku da su Tivcani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopstile su iz SD-a.

Socijaldemokrate su na sjednici lokalnog parlamenta 27. oktobra najavile da ce od sjutra poceti sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu.

VUKSANOVIC STANKOVIC

Predsjednica Socijaldemokatske partije dr Draginja Vuksanovic Stankovic posjetila je Tivat u okviru kampanje “Crna Gora u pokretu” i istakla da je jedno od kljucnih pitanja za koje su gradani zainteresovani pitanje buducnosti Aerodroma Tivat.

“Dok je SDP bio u vlasti bilo je mnogo pokusaja od DPS da se otude aerodromi kao jedan od kljucnih resursa ove drzave. Nikada u tome nijesu uspjeli, jer smo im stavljali do znanja da ni po koju cijenu necemo dozvoliti rasprodaju aerodroma koja sustinski znaci da se novac gradana i ogroman profit ove kompanije sliva u dzepove privilegovanih”, izjavila je predsjednica SDP.

Kako je naglasila DPS je krenuo u rasprodaju aerodroma, a da niko gradane Tivta o tome nista nije pitao.

“Oni ce sklapati milionske poslove i rasprodavati aerodrome, oni ce uz to otimati i vasu zemlju i misle da vi o tome treba da cutite. Prije dvije godine pokrenuli smo peticiju da se vi gradani Tivta pitate o vasem aerodromu i prikupili veliki broj vasih potpisa. Nastavljamo sa tom akcijom i trazimo vasu podrsku da zajedno stanemo na put otudenju aerodroma. Trazimo pravo da se gradani Tivta pitaju i sami odluce o sudbini aerodroma”, navela je Vuksanovic Stankovic.

Predsjednica SDP je takode podsjetila i na poklonjene miliona eura poreskog novca vlasnicima Porto Montenegra od lokalne vlasti.

“Dok nasi penzioneri primaju mizerne penzije, dok nam je minimalna zarada najmanja u regionu, dok nam ljekari i omladina odlaze, a prosvjetari zive od ispodprosjecnih plata, nasa vlast poklanja bogatasima milione eura naseg novca. Nemamo nista protiv da se grade rizorti kao sto je Porto Montenegro, ali imamo da se vlasniku oprasta dug na ime komunalija od skoro sest miliona eura. Umjesto da se tim novcem finansiraju novi vrtici, skole, domovi zdravlja, saobracajnice, vi gradani Tivta ste odlukom nase vlasti taj vas novac dali investitorima multimilionerima”, porucila je Predsjednica SDP-a.

Vuksanovic Stankovic je takode posjetila na neispunjena obecanja o izgradnji stanova za bivse radnike “Arsenala”, kao i na valorizaciju objekta vojne kasarne u Lepetanima.

U 2018. GODINI

Ukupna finalna potrosnja naftnih derivata u Crnoj Gori u prosloj godini iznosila je 389,1 hiljada tona i bila je 8,7 odsto veca u odnosu na 2017, saopsteno je iz Monstata.

Statisticari su kazali da je u sektoru saobracaja utroseno prosle godine 268,2 hiljade tona, a u oblasti industrije 59 hiljada tona.

“U ukupnoj finalnoj potrosnji naftnih derivata u prosloj godini saobracaj je ucestvovao 68,9 odsto, industrija 15,2 odsto, a ostalo 15,9 odsto”, navodi se u saopstenju.

Uvoz naftnih derivata u Crnoj Gori u prosloj godini iznosio je 418,3 hiljade tona.

AERODROMI CG

Od pocetka godine na oba crnogorska aerodroma opsluzeno je 2.454.048 putnika, cak 190 hiljada vise nego tokom prvih 10 mjeseci prosle godine, saopstio je Danilo Orlandic, izvrsni direktor Aerodroma Crne Gore AD.

“Samo u oktobru kroz nasa oba aerodroma proslo je 190 hiljada putnika, sto je do sada nezabiljezen rast od cak 20 odsto, u odnosu na isti mjesec 2018. Godine”, kazao je Orlandic.

Na Aerodromu Podgorica opsluzeno je 106.566, a na Aerodromu Tivat 83.773 putnika.

“Navedeni podaci potvrduju nase najave tokom godine da ce 2019. godina biti rekordna i premasiti sve prethodne. Ocekujemo da ce do kraja godine na oba crnogorska aerodroma biti opsluzeno oko 2.600.000 putnika” istakao je Orlandic.

HRVATSKI PREDUZETNIK

Crnogorska vlada u svakoj prilici promovise nove sadrzaje i modele u okviru svoje ekonomske politike, saopstio je hrvatski preduzetnik Zvonko Popovic.

“Vrata vlade i premijera otvorena su za svaku dobru inicijativu, za svakog kredibilnog investitora”, kazao je to Popovic, gostujuci u emisiji Nedjeljom u dva na Hrvatskoj radio-televiziji (HRT).

On je rekao da je na jednom primjeru mogao vidjeti odnos vlasti prema investitorima u Crnoj Gori i Hrvatskoj.