INSPEKCIJA TVRDI

Glavna turististička inspektorka Svetlana Šljivančanin kazala je da su plaže na Crnogorskom primorju bezbjedne za turiste, jer o njima, kako je istakla, brine Morsko dobro, zakupci, ali i Turistička inspekcija.

 

Šljivančanin je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) kazala da su zaključeni ugovori između zakupaca plaža i Morskog dobra, te odobrenje za rad od sekretarijata za privredu dokaz da su plaže sigurne.

“Plaže su bezbjedne, jer o njima brinu, kako predstavnici JP Morsko dobro i zakupci, tako i Turistička inspekcija, kao kontrolni organ. Svi zakupci moraju da imaju zaključen ugovor s Morskim dobrom, zatim da imaju odobrenje za rad od sekretarijata za privredu i to su dokazi da su plaže bezbjedne i da je plažni mobilijar u skladu sa pravilnicima”, rekla je Šljivančanin.

Zakupci su, kazala je, u obavezi da poštuju obaveze iz pravilnika, a od ove godine su u obavezi da poštuju i preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) i Instituta za javno zdravlje (IJZ).

“Tu smo i mi koji svakodnevno oblazimo kupališta i kontrolišemo jesu li zakupci uskladili svoje poslovanje sa zakonskim odredbama”, rekla je Šljivančanin.

Postoje, navodi ona, kako obavezujuće mjere, tako i one koje preporučuje IJZ kad su kupališta u pitanju.

“Zakupci su u obavezi da vidno istaknu obavještenja o privremenim mjerama, prevencije i zaštite od virusa, na ulazu u kupalište, u obavezi su da njihovo osoblje nosi zaštitnu opremu, zatim su u obavezi da plažni mobilijar drže na minimum dva metra, da se oprema dezinfikuje, to je plažni mobilijar, kabine, tuševi, toaleti, rekvizit za djecu, u obavezi su da drže dezinfekciona sredstva na ulazu i izlazu sa kupališta”, rekla je Šljivančanin.

Higijenu na javnim kupalištima koja nemaju zakupaca, kazala je glavna turistička inspektorka, održava komunalno preduzeće u svakoj opštini.

UGOSTITELJI IZ BARA

Gosti su u Stari Bar pristizali sa prvim lijepim danima, no juče nije izgledalo tako. Od 60 ugostiteljskih objekata otvoreno je samo deset, ali i u otvorenim kafanama i restoranima stolice su prazne, piše Pobjeda.

Pokoji mještanin ispija kafu, ali to je daleko od očekivanog. Ugostitelji tvrde da za sada posluju u minusu i da se “neće izvući” ove godine.

Situacija ni u Sutomoru nije drugačija. Na plažama domaći gosti, ali su kafane prazne. U hotelu “Sato” popunjene su samo tri sobe i ne znaju da li će se situacija promijeniti, jer, kako kažu, sve zavisi od otvaranja granica.

U Starom Baru ugostitelji se žale, kažu da je godina dobro počela, bolje nego ikad, ali da je ovo sada nula, nema ni deset odsto prošlogodišnjeg prometa. 

Edon Feka, ugostitelj koji radi u jednoj ćevabdžinici, kazao je Pobjedi da je situacija loša.

“Ova godina je dobro počela, januar jeb  o nikad bolji, ali kakva je situacija svima tako je i nama. A što se tiče posla, kao što vidite nema ni deset odsto što je prošle godine bilo. Vikendom bude, dođu Budvani, Podgoričani, ali sve je to slabo. Prošle godine je bilo Kineza, Spanaca, Južnoamerikanaca, Amerikanaca, Francuza, Čeha, Poljaka, Slovenaca, bilo je ljudi sa svih strana… Sada nema ni najave da će doći. Srbija još nije otvorena, a bez njih je slab promet. Sad da dođu, vratila bi nam se sezona”, kazao je Feka.

Restoran “Tajana” takođe prazan. Vlasnik Dragan Asović, koji već 40 godina radi u turizmu, tvrdi da je ovo najgora godina ikada. Kaže da je u prvoj smjeni zaradio samo euro.

“Cijeli radni vijek sam radio po hotelima od Sutomora do Bara, nema objekta gdje nijesam bio šef. Kada sam pošao u penziju otvorio sam ovaj restoran, ali ove godine nema šanse da se izvučemo, ovo je najgora turistička godina od kada znam i od zemljotresa i od devalvacije i kada je bio rat… Sve je prazno. Imam dosta prijatelja sa strane kažu da je svuda teško i nema najave dolaska, sve su priče biće… Žena mi je na Korčuli, kaže i tamo je prazno, na Stradunu nema pet ljudi”, priča Asović.

I u starobarskim suvenirnicama i prodavnicama je slična situacija, s tim što još nijesu otvorene sve radnje koje posluju sezonski.

“Nema turista, nema nikoga, to su samo naši mještani, svrate i kupe po nešto”, kažu oni.

U Sutomoru slična situacija, ugostitelji se žale. U hotelu “Sato” na obali nijesu zadovoljni. Kazali su Pobjedi da su imali jednu grupu Mađara od kada su otvorili 20. juna, ali da sada imaju popunjene samo tri sobe i to sa domaćim gostima.

“Situacija se mijenja iz sata u sat. Ne možemo ništa da planiramo, sve zavisi od otvaranja granica, ali za sada ništa”, kazali su Pobjedi iz hotela “Sato”.

Za sada nemaju ni najava dolaska iz područja gdje su otvorene granice, ali se nadaju da će biti nešto.

UGOSTITELJI IZ BARA

Gosti su u Stari Bar pristizali sa prvim lijepim danima, no juče nije izgledalo tako. Od 60 ugostiteljskih objekata otvoreno je samo deset, ali i u otvorenim kafanama i restoranima stolice su prazne, piše Pobjeda.

Pokoji mještanin ispija kafu, ali to je daleko od očekivanog. Ugostitelji tvrde da za sada posluju u minusu i da se “neće izvući” ove godine.

Situacija ni u Sutomoru nije drugačija. Na plažama domaći gosti, ali su kafane prazne. U hotelu “Sato” popunjene su samo tri sobe i ne znaju da li će se situacija promijeniti, jer, kako kažu, sve zavisi od otvaranja granica.

U Starom Baru ugostitelji se žale, kažu da je godina dobro počela, bolje nego ikad, ali da je ovo sada nula, nema ni deset odsto prošlogodišnjeg prometa. 

Edon Feka, ugostitelj koji radi u jednoj ćevabdžinici, kazao je Pobjedi da je situacija loša.

“Ova godina je dobro počela, januar jeb  o nikad bolji, ali kakva je situacija svima tako je i nama. A što se tiče posla, kao što vidite nema ni deset odsto što je prošle godine bilo. Vikendom bude, dođu Budvani, Podgoričani, ali sve je to slabo. Prošle godine je bilo Kineza, Spanaca, Južnoamerikanaca, Amerikanaca, Francuza, Čeha, Poljaka, Slovenaca, bilo je ljudi sa svih strana… Sada nema ni najave da će doći. Srbija još nije otvorena, a bez njih je slab promet. Sad da dođu, vratila bi nam se sezona”, kazao je Feka.

Restoran “Tajana” takođe prazan. Vlasnik Dragan Asović, koji već 40 godina radi u turizmu, tvrdi da je ovo najgora godina ikada. Kaže da je u prvoj smjeni zaradio samo euro.

“Cijeli radni vijek sam radio po hotelima od Sutomora do Bara, nema objekta gdje nijesam bio šef. Kada sam pošao u penziju otvorio sam ovaj restoran, ali ove godine nema šanse da se izvučemo, ovo je najgora turistička godina od kada znam i od zemljotresa i od devalvacije i kada je bio rat… Sve je prazno. Imam dosta prijatelja sa strane kažu da je svuda teško i nema najave dolaska, sve su priče biće… Žena mi je na Korčuli, kaže i tamo je prazno, na Stradunu nema pet ljudi”, priča Asović.

I u starobarskim suvenirnicama i prodavnicama je slična situacija, s tim što još nijesu otvorene sve radnje koje posluju sezonski.

“Nema turista, nema nikoga, to su samo naši mještani, svrate i kupe po nešto”, kažu oni.

U Sutomoru slična situacija, ugostitelji se žale. U hotelu “Sato” na obali nijesu zadovoljni. Kazali su Pobjedi da su imali jednu grupu Mađara od kada su otvorili 20. juna, ali da sada imaju popunjene samo tri sobe i to sa domaćim gostima.

“Situacija se mijenja iz sata u sat. Ne možemo ništa da planiramo, sve zavisi od otvaranja granica, ali za sada ništa”, kazali su Pobjedi iz hotela “Sato”.

Za sada nemaju ni najava dolaska iz područja gdje su otvorene granice, ali se nadaju da će biti nešto.

CALIMS

Od početka godine nosioci dozvole za ljekove su obavijestili Agenciju za ljekove i medicinska sredstva CALIMS o nestašici devet različitih ljekova, saopšteno je Vikend novinama iz ove institucije.

 

“Kako bi se obezbijedio kontinuitet u snabdijevanju tržišta CALIMS je odobravala uvoz ljekova drugih proizvođača koji predstavljaju paralele deficitarnih ljekova, pa je na ovaj način pacijentima bila dostupna odgovarajuća terapija”, napominju iz CALIMS-a.

Takođe, kako navode, u februaru ove godine povučene su dvije serije jednog lijeka zbog postojanja sumnje u odstupanje od standarda kvaliteta.

“U skladu sa Zakonom o ljekovima, Agencija za ljekove i medicinska sredstva predlaže Upravi za inspekcijske poslove zdravstveno sanitarnoj inspekciji, obustavu, odnosno zabranu prometa i povlačenje lijeka iz prometa ukoliko lijek nije u skladu sa standardima kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti u propisanim uslovima upotrebe. U februaru 2020. godine CALIMS je nadležnoj inspekciji predložila povlačenje dvije serije jednog lijeka zbog postojanja sumnje u odstupanje od standarda kvaliteta. Napominjemo da su na tržištu bile dostupne druge serije istog lijeka za koje nije postojala sumnja u odstupanje od standarda kvaliteta i koje nijesu bile predmet povlačenja”, naveli su iz CALIMS-a.

Dodatno, kako ističu, u martu ove godine CALIMS je predložila povlačenje iz prometa svih serija lijeka koji sadrži aktivnu supstancu ulipristal acetat i indikovan je za liječenje umjerenih do teških simptoma fibroida materice.

“Povlačenje je izvršeno u skladu sa preporukom EU Komiteta za farmakovigilancu i procjenu rizika Evropske agencije za ljekove EMA, usljed započete procjene odnosa koristi i rizika od primjene ovog lijeka nakon prijave jednog novog slučaja ozbiljnog oštećenja jetre, kod pacijentkinje koja je liječena navedenim lijekom. Iz ovih razloga, na nivou EU je donesena odluka da se ljekovi koji sadrže ulipristal acetat privremeno povuku iz prometa, pa će mjera povlačenja i obustave prometa ovog lijeka i u Crnoj Gori biti na snazi do završetka započete procjene od strane EMA. Iako Crna Gora nije članica Evropske unije, CALIMS prilikom predlaganja mjera koje će se sprovesti u Crnoj Gori, u interesu javnog zdravlja, uzima u obzir najnovije, na naučnim dokazima zasnovane preporuke nadležnih autoriteta za ljekove u zemljama Evropske unije, u prvom redu Evropske Agencije za ljekove i njenog Komiteta za bezbjednost”, objašnjavaju u Agenciji za ljekove.

Montefarm: Snabdjevenost apoteka na visokom nivou

Iz JZU Apoteke Crne Gore Montefarm navode za VN da je snabdjevenost apoteka na visokom nivou, te da nema dužih nestašica ljekova.

“Snabdjevenost naših apoteka je na visokom nivou, nema dužih nestašica ljekova i njihova distribucija se obavlja svakodnevno, ne samo prema apotekama već i prema svim javnim zdravsvenim ustanovama. Pri tom napominjemo, da Montefarm javnom zdravstvenom sektoru pored ljekova, isporučuje i zaštitinu opremu, dezinfekciona sredstva i sve ostalo što je neophodno zdrastvenm radnicima kako bi nesmetano funkcionisao zdravstveni sistem u borbi protiv COVID-19”, saopštili su iz Montefarma.

CALIMS

Od početka godine nosioci dozvole za ljekove su obavijestili Agenciju za ljekove i medicinska sredstva CALIMS o nestašici devet različitih ljekova, saopšteno je Vikend novinama iz ove institucije.

 

“Kako bi se obezbijedio kontinuitet u snabdijevanju tržišta CALIMS je odobravala uvoz ljekova drugih proizvođača koji predstavljaju paralele deficitarnih ljekova, pa je na ovaj način pacijentima bila dostupna odgovarajuća terapija”, napominju iz CALIMS-a.

Takođe, kako navode, u februaru ove godine povučene su dvije serije jednog lijeka zbog postojanja sumnje u odstupanje od standarda kvaliteta.

“U skladu sa Zakonom o ljekovima, Agencija za ljekove i medicinska sredstva predlaže Upravi za inspekcijske poslove zdravstveno sanitarnoj inspekciji, obustavu, odnosno zabranu prometa i povlačenje lijeka iz prometa ukoliko lijek nije u skladu sa standardima kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti u propisanim uslovima upotrebe. U februaru 2020. godine CALIMS je nadležnoj inspekciji predložila povlačenje dvije serije jednog lijeka zbog postojanja sumnje u odstupanje od standarda kvaliteta. Napominjemo da su na tržištu bile dostupne druge serije istog lijeka za koje nije postojala sumnja u odstupanje od standarda kvaliteta i koje nijesu bile predmet povlačenja”, naveli su iz CALIMS-a.

Dodatno, kako ističu, u martu ove godine CALIMS je predložila povlačenje iz prometa svih serija lijeka koji sadrži aktivnu supstancu ulipristal acetat i indikovan je za liječenje umjerenih do teških simptoma fibroida materice.

“Povlačenje je izvršeno u skladu sa preporukom EU Komiteta za farmakovigilancu i procjenu rizika Evropske agencije za ljekove EMA, usljed započete procjene odnosa koristi i rizika od primjene ovog lijeka nakon prijave jednog novog slučaja ozbiljnog oštećenja jetre, kod pacijentkinje koja je liječena navedenim lijekom. Iz ovih razloga, na nivou EU je donesena odluka da se ljekovi koji sadrže ulipristal acetat privremeno povuku iz prometa, pa će mjera povlačenja i obustave prometa ovog lijeka i u Crnoj Gori biti na snazi do završetka započete procjene od strane EMA. Iako Crna Gora nije članica Evropske unije, CALIMS prilikom predlaganja mjera koje će se sprovesti u Crnoj Gori, u interesu javnog zdravlja, uzima u obzir najnovije, na naučnim dokazima zasnovane preporuke nadležnih autoriteta za ljekove u zemljama Evropske unije, u prvom redu Evropske Agencije za ljekove i njenog Komiteta za bezbjednost”, objašnjavaju u Agenciji za ljekove.

Montefarm: Snabdjevenost apoteka na visokom nivou

Iz JZU Apoteke Crne Gore Montefarm navode za VN da je snabdjevenost apoteka na visokom nivou, te da nema dužih nestašica ljekova.

“Snabdjevenost naših apoteka je na visokom nivou, nema dužih nestašica ljekova i njihova distribucija se obavlja svakodnevno, ne samo prema apotekama već i prema svim javnim zdravsvenim ustanovama. Pri tom napominjemo, da Montefarm javnom zdravstvenom sektoru pored ljekova, isporučuje i zaštitinu opremu, dezinfekciona sredstva i sve ostalo što je neophodno zdrastvenm radnicima kako bi nesmetano funkcionisao zdravstveni sistem u borbi protiv COVID-19”, saopštili su iz Montefarma.

BUGAJSKI

Američki analitičar i viši saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike Januš Bugajski ocijenio je da Crnu Goru izazivaju i testiraju razne snage koje nastoje da ponište njenu nezavisnost i preokrenu pristupanje NATO-u.

“Konkretno, srpski nacionalisti uz pomoć moskovskih obavještajnih službi i Putinovih oligarha intenziviraju svoju kampanju protiv Vlade. Neki dobronamjerni ljudi i vjernici mogu biti izmanipulisani i uvučeni u proteste kako bi demonstrirali protiv zakona o crkvenoj imovini ili nekom drugom pitanju. Međutim, kampanju su orkestrirali ili organizovali anticrnogorski aktivisti koji žele destabilizirati zemlju i stvoriti režim koji je podređen Beogradu i pasivan prema Moskvi”, kazao je Bugajski za Pobjedu.

On je rekao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ima moć da koči provokativnu ulogu nekih pripadnika sveštenstva Srpske pravoslavne crkve (SPC).

“Ako je iskren da osigura nezavisnost Srbije, mora da nauči od Crne Gore kako se ograničava subverzivna uloga Rusije u unutrašnjoj i spoljnoj politici”, kaže Bugajski. 

Govoreći o tome kako vidi odnose Crne Gore i Srbije u budućnosti, on navodi da Vučić može da koristi svoj novi i prošireni izborni mandat na jedan od dva načina.

“Može i dalje da podržava ili toleriše srpske grupe koje su odlučne da destabilizuju Crnu Goru, ili može da se ponaša kao državnik podvlačeći da je državnost Crne Gore nepovratna. Vučić ima moć da koči provokativnu ulogu nekih pripadnika sveštenstva Srpske pravoslavne crkve. A ako je iskren za nezavisnost Srbije, mora da nauči od Crne Gore kako se ograničava subverzivna uloga Rusije u unutrašnjoj i spoljnoj politici. To mu neće donijeti samo veći rejting u regionu, već će ukazati i na to da Srbija može biti faktor stabilnosti, a ne alat za ruske spletke i destabilizaciju”, rekao je Bugajski.

POGLAVLJE 8

Pregovori o Poglavlju 8 Konkurencija zvanično su počeli nakon nedavnog otvaranja, potvrdila je generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije Biljana Jakić.

 

Ona je objasnila da poštovanje slobodne konkurencije predstavlja preduslov za poslovni ambijent u kojem će svi učesnici na tržištu poslovati pod jednakim uslovima.

Jakić, koja je i pregovarač za to poglavlje, dodala je da će pregovori uticati na priliv novih ulaganja i sigurnost investicija.

“Poglavlje Konkurencija je veoma kompleksno i obuhvata dvije oblasti: zaštitu konkurencije na tržištu i kontrolu državne pomoći. Pod zaštitom konkurencije se podrazumijevaju tri osnovna aspekta i to: zabrana zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu, zabrana zaključivanja sporazuma kojima se sprečava, ograničava ili narušava slobodna konkurencija na tržištu i ocjena dopuštenosti koncentracija učesnika na tržištu. Oblast kontrole državne pomoći obuhvata postupak dodjele i kontrole namjenskog korišćenja dodijeljene državne pomoći, radi zaštite konkurencije”, kazala je ona Vikend novinama.

Dinamika pregovora, kako je rekla, ne zavisi samo od Crne Gore, nego i od Evropske komisije.

“Usvojena je Zajednička pozicija sa EU i prezentovana su mjerila za privremeno zatvaranje ovog poglavlja. S tim u vezi, u narednom periodu će u fokusu biti nastavak rada na usaglašavanju zakonodavstva i njegovoj efikasnoj implementaciji, sa posebnim osvrtom na državnu pomoć. Zbog navedenog, trajanje pregovora je nezahvalno prognozirati”, istakla je ona.

Govoreći o tome kako će pregovori o tom poglavlju pomoći crnogorskoj privredi, a kako građanima, Jakić kaže: “Poštovanje slobodne konkurencije na tržištu predstavlja preduslov za obezbjeđivanje poslovnog ambijenta u kome će svi učesnici na tržištu poslovati pod jednakim uslovima, a što doprinosi stvaranju ekonomski povoljnog ambijenta za ulaganje i sigurnost investicija. Priliv novih investicija treba da doprinese ravnomjernom razvoju države, smanjenju stope nezaposlenosti i povećanju životnog standarda svih građana. Kao rezultat zdrave tržišne utakmice građani dobijaju veću ponudu robe i usluga, kao i kvalitetnije i jeftinije proizvode i usluge”.

Na pitanje zbog čega je Konkurencija najzahtjevnije pregovaračko poglavlje, ona kaže da ravnopravna tržišna utakmica, odnosno zaštita slobodne konkurencije na tržištu predstavlja jedan od osnovnih principa Evropske unije, pa zato EU insistira na dosljednom poštovanju pravila konkurencije.

“Ovo se ne odnosi samo na zaključivanje zabranjenih sporazuma, zloupotrebu dominantnog položaj a na tržištu i nedozvoljene koncentracije, već i na dodjeljivanje i kontrolu namjenskog korišćenja državne pomoći kojom se može narušiti slobodna konkurencija na tržištu”, kazala je ona.

U AMERICI

Uoči obilježavanja 4. jula – Dana nezavisnosti SAD, porasla je i prodaja vatrometa, budući da su zbog korona virusa mnoge velike proslave otkazane.

 

Taj praznik će ove godine za mnoge Amerikance biti intimniji, a to bi takođe moglo biti rizičnije, jer su, uz manje profesionalnih slavlja, mnogi Amerikanci “dužni” da ispaljuju vatromet u svojim dvorištima.

Neki zvaničnici javne bezbjednosti kažu da vatromet dostupan širokoj javnosti znači veću opasnost od povreda i požara u djelovima zemlje gdje je suvo i toplo vrijeme.

Iako nije jasno šta tačno navodi ljude na takve kupovine, neki prodavci smatraju da je vatromet diverzija za ljude koji su zaglavljeni kod kuće tokom pandemije, prenosi AP.

STIŽE DANAS

Na Aerodrom Tivat danas će sletjeti čarter let iz Ukrajine, sa 153 putnika od kojih su 20 turistički agenti koji u svojim programima nude Crnu Goru kao atraktivnu turističku destinaciju.

U zajedničkom saopštenju Aerodroma Crne Gore (ACG) i Nacionalne turističke organizacije (NTO) navodi se da će turističke poslenike predvoditi vlasnica Alf turistički operater i počasni konzul Crne Gore u Ukrajini, Olga Oleksienko.

Delegaciju će dočekati ambasadorka Ukrajine u Crnoj Gori, Nataliia Fiialka.

“Planirano je da izjave za medije, osim Oleksienko, daju pomoćnik izvršnog direktora za komercijalnu politiku u ACG, Aleksandar Mitrović i direktorica NTO, Željka Radak Kukavičić”, navodi se u saopštenju.

Let iz Kijeva, avio-prevoznika Jonika airlines, najavljen je u 11 sati i 40 minuta.

PUTIN OCIJENIO

Ophođenje prema državljanima Rusije jednako je bez obzira na rasu, pol ili vjeru, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

On je tokom virtuelnog sastanka sa članovima radne grupe koja je sastavljala izmjene Ustava rekao da Rusija nikada nije imala, nema niti će imati bilo šta što je povezano sa uskraćivanjem bilo čijih prava na osnovu seksualne orjentacije, rase ili religijskog vjerovanja.

Putin se našalio u vezi sa isticanjem zastave sa duginim bojama na zgradi Ambasade SAD u Moskvi krajem juna.

“Oni (zaposleni u Ambasadi) su pokazali nešto o tome ko tamo radi (u Ambasadi SAD)”, rekao je Putin nakon što je čuo priču o isticanju zastave.

Govoreći o ograničenjima koja su na snazi u Rusiji, predsjednik je pomenuo zabranu promovisanja homoseksualnosti među maloljetnicima.

Putin smatra da treba prvo pustiti osobu da odraste, pa da onda donese odluke o svojoj sudbini.

“Ništa ne smije biti nametnuto, to je ono protiv čega smo mi”, objasnio je Putin.

Prema riječima ruskog predsjednika, oni koji optužuju Rusiju za kršenje prava seksualnih manjina “jednostavno udaraju glavom u zid”, upozorivši da im je bolje da se čuvaju.

On je podsjetio na krivično gonjenje sa kojim su u pojedinim zemljama suočene osobe koje su “netradicionalne seksualne orjentacije”, uključujući SAD, kao i na smrtnu kaznu u nekim drugim državama, javio je TASS.

Ambasada SAD u Moskvi je 25. juna istakla zastavu u duginim bojama duž fasade zgrade.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.

  • Mugoša: Značajan dio inflacije posljedica strukturne ranjivosti crnogorske privrede
    on 12/09/2025 at 15:49

    Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za avgust inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone. Godišnji rast cijena kad je voće u pitanju je čak 22,7%, farmaceuskih proizvoda 15%, ulja i masti 14%, snadbijevanja vodom 24,1% i drugih, saopštio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.

  • Kordić sa berlinskim udruženjem o planovima za dalji razvoj sjevera i investicionim prilikama
    on 12/09/2025 at 14:51

    Predstavnici Ministarstva turizma, na čelu sa ministrkom Simonidom Kordić, razgovarali su sa predstavnicima berlinskog mrežnog udruženja Freitagsrunde, koje okuplja ličnosti iz politike, biznisa, diplomatije, nauke i kulture o planovima za dalji razvoj sjevernog regiona.

  • Do kraja avgusta izvršene 3.123 kontrole, izdato 752 prekršajna naloga
    on 12/09/2025 at 09:04

    Od početka maja do kraja avgusta poreski inspektori izvršili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika. Po tom osnovu izdato je 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto, saopšteno je ii Poreske uprave.

  • Za Vaterpolo i plivački savez 200.000 eura
    on 11/09/2025 at 17:05

    Vlada Crne Gore usvojila je Predlog za preusmjeravanje 200.000 eura sa Tekuće budžetske rezerve Ministarstva finansija na Ministarstvo sporta i mladih.

  • Crna Gora pokreće novi alat za analizu potrošnje
    on 11/09/2025 at 12:38

    Ministarstvo finansija, u saradnji sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), zvanično je otpočelo implementaciju projekta uvođenja novog alata za analizu potrošnje (Spending reviews), čiji je cilj unaprjeđenje fiskalne discipline, transparentnosti i efikasnosti javnih finansija.

  • Radovanić: Rast cijena anulirao rast zarada, Vlada da vrati akciju “Stop inflaciji”
    on 11/09/2025 at 11:25

    Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić istakao je da Vlada nema senzibilitet niti rješenje za rast cijena namirnica koji anuliraju rast zarada.

  • Predsjednica PKCG Nina Drakić izabrana u Upravni odbor Eurochambresa
    on 11/09/2025 at 10:55

    Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić izabrana je u Upravni odbor Asocijacije privrednih komora Evrope – Eurochambres, na sastanku pridruženih članica u Podgorici.

  • EUROSTAT: Cijene struje u Crnoj Gori stabilne i među najjeftinijim u Evropi
    on 11/09/2025 at 09:26

    Prema podacima Eurostata, Crna Gora se izdvaja kao zemlja sa stabilnim i jednim od najjeftinijih cijena električne energije za domaćinstva u periodu od 2020. do 2025. godine, prenosi MneStat Analytics & Statistics.

  • Dug crnogorskih firmi premašio 1,5 milijardi eura, vikendom olakšan platni promet
    on 11/09/2025 at 05:48

    Dug kompanija na kraju augusta po osnovu neizmirenih obaveza dostigao je milijardu i po eura. To pokazuje statistika Centralne banke u kojoj navode da je ta institucija unaprijedila obradu podataka, pa sada zainteresovani lakše mogu donijeti odluku sa kojom firmom će da posluju ili ne.