ZAVRŠENO GLASANJE

Većina građana Rusije glasala je za izmjene Ustava koje će omogućiti predsjedniku Vladimiru Putinu da ostane na vlasti do 2036. godine, ali jednonedjeljni referendum, koji je završen danas, obilježili su mnogobrojni izvještaji o pritiscima na birače i drugim nepravilnostima.

Sa zatvaranjem većine birališta u državi i u prebrojanim 20 odsto oblasti, 72 odsto je glasalo za ustavne amandmane, prema podacima Centralne izborne komisije.

Prvi put u Rusiji, glasanje je trajalo nedjelju dana kako bi se povećala izlaznost građana ali i smanjile gužve na glasačkim mjestima zbog pandemije korona virusa.

Do zatvaranja birališta u Moskvi i većini drugih djelova Zapadne Rusije, ukupna izlaznost je iznosila 65 odsto prema izbornim zvaničnicima. U nekim regionima glasalo je čak 90 odsto birača sa pravom glasa.

Na najistočnijoj tački Rusije poluostrvu Čukotska, koje je devet sati ispred Moskve, zvaničnici su brzo objavili potpune preliminarne rezultate koji pokazuju da je 80 odsto birača podržalo amandmane, a u ostalim djelovima Dalekog Istoka kažu da je više od 70 odsto podržalo izmjene Ustava.

Kritičari Kremlja i nezavisni posmatrači izbora preispitivali su zvanične cifre.

“Posmatramo susjedne regione i nepravilnosti su očigledne, postoje regioni u kojima je izlaznost vještački (pojačana), postoje regioni gdje je to manje-više stvarno”, izjavio je Grigorij Melkonijants, kopredsjednik nezavisne grupe za praćenje izbora Golos za Asošijeted pres.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin glasao je danas u Moskvi na glasačkom mjestu u Ruskoj akademiji nauka.

Njegovo lice je bilo otkriveno, za razliku od većine ostalih glasača kojima su na ulazu bile ponuđene besplatne maske.

Kremlj smatra da su amandmani neophodni za stabilnost i sigurnost zemlje, dok Putinovi kritičari smatraju da izmjene predstavljaju potez koji bi mu obezbijedio da ostane još dugo na vlasti.

Putin je juče pozvao građane da glasaju o amandmanima i napomenuo da je svaki glas važan.

“Ne glasamo samo za amandmane. Glasamo za zemlju u kojoj želimo da živimo, za zemlju koju želimo da ostavimo našoj djeci i unucima”, rekao je Putin.

ULAŽU NAPORE

Lideri Rusije, Turske i Irana razgovarali su danas na video sastanku o naporima za stabilizaciju Sirije ističući potrebu za promovisanjem političkog rješenja za devetogodišnji rat u toj zemlji.

Rusija i Iran podržavaju sirijske vlasti predsjednika Bašara el Asada, dok Turska podržava pobunjenike. Međutim, sve tri zemlje ulažu napore da se okončaju sukobi u Siriji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na smanjenje nasilja ali je naglasio potrebu sa suočavanjem sa nekoliko pobunjeničkih grupa u zabačenim područjima.

“Treba da razmislimo o narednim koracima i kako da neutrališemo terorističke grupe koje su dalje aktivne”, rekao je Putin na sastanku na kojem su učestvovali predsjednici Turske Redžep Tajip Erdogan i Irana Hasan Rohani.

Najmanje 384.000 ljudi, od kojih 116.000 civila, stradalo je u Siriji od početka konflikta u martu 2011.

PRETEŽNO SUNČANO

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i veoma toplo, a najviša dnevna temperatura iznosiće 38 stepeni.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne u sjevernim i centralnim predjelima umjeren razvoj oblačnosti, a lokalno se očekuje i kratkotrajno kiša ili pljusak sa grmljavinom.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 23, a najviša dnevna od 27 do 38 stepeni.

SAVJET EVROPE

Odbor ministra Savjeta Evrope preporučio je svim državama članicama, među kojima je i Crna Gora, da u školske programe uvrste istoriju Roma i drugih nomadskih naroda.

Cilje je da se poboljša razumijevanje da su Romi i nomadi sastavni dio kako nacionalnog, tako i evropskog društva, saopšteno je iz Strazbura.

Iz Savjeta Evrope podsjećaju da je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori, obravljenom 2017, komsija Savjeta Evrope protiv rasizma (ECRI) predložila vlastima da institucionalizuju i povećaju broj Roma medijatora/asistenata na predškolskom nivou i u osnovnim školama, kako bi se obezbijedilo prisustvo djece i smanjio rizik izostajanja sa časova.

U junu 2020. to tijelo Savjeta Evrope zaključilo je da je Crna Gora u potpunosti ispunila ovu preporuku: specijalne profesionalne kvalifikacije za asitente su ustanovljene, obezbijeđeni finansijski resursi, i popunjen veći broj predviđenih pozicija.

U Strazburu ističu i da se ostale preporuke u izvještaju odnose na primjenu romske strategije, prikupljanje podataka o Romima u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, smještaja i zdravstva. 

One predviđaju i omogućavanje Romima u riziku od apatridije da koriste besplatnu pravnu pomoć, usvajanje subvencija u politikama zapošljavanja, poboljšanje njihove stambene situacije i zapošljavanje srazmjernog broja Roma u državnoj službi.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

GOŠĆA DR SANJA MEDENICA

U Jutarnjem programu o sljedećim temama:

– O najnovijoj situacija u vezi sa korona virusom razgovaramo sa dr sci. med. Sanjom Medenicom, načelnicom Odjeljenja za epidemiologiju zaraznih bolesti u Institutu za javno zdravlje

– U posljednja tri mjeseca u Crnoj Gori dogodilo se 25 samoubistava. Što prethodi suicidu i da li ga je moguće spriječiti pitaćemo psihologa Miloša Bulatovića.

– Počela je nautička i turistička sezona. Sa čime se suočavaju pripadnici Uprave pomorske sigurnosti i koje izazove rješavaju saznaćemo u razgovoru sa Žarkom Lukšićem, načelnikom Odjeljenja za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja

– Projekat Virtual reality Montenegro, produkcijske kuće „Artikulacija“, koji je podržalo Ministarstvo kulture, već je dao sjajne rezultate – popularizacija Crne Gore širom svijeta. Gosti su Aleksandar Pavićević iz Ministarstva kulture i autor projekta Igor Mitrić

– Gost Jutarnjeg programa je i Mišel Bader, turistički I ekološki aktivista, koji u kontinuitetu promoviše Crnu Goru njemačkoj javnosti putem ON LINE platformi.

– U zabavnom dijelu emisije naš gost je crnogorski kantautor Mićo Vujović.

– Sa terena uživo o najvažnijim dešavanjima izvještavaju naši reporteri.

Urednik i voditelj emisije: Saša Klikovac

Urednica Jutarnjeg programa: Milica Babić

e-mail: [email protected]

Broj telefona redakcije: 020/224-991

EK

Evropska komisija (EK) predstavila je Savjetu nacrt pregovaračkih okvira za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, trasirajući smjernice i principe za pregovore o proširenju.

Savjet za opšte poslove EU pozvao je Komisiju da predstavi predloge u martu 2020, kada je donio odluku da otvori pregovore sa te dvije zemlje.

Komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je da je učinjen još jedan važan korak na putu Albanije i Sjeverne Makedonije ka EU.

„Ispunivši našu posvećenost, predstavljamo konkretne okvire za sprovođenje pristupnih pregovora. Naši predlozi zasnovani su na revidiranoj metodologiji proširenja koju smo predstavili u februaru, kako bi proces pristupanja učinili kredibilnijim, dinamičnijim, predvidljivijim i uz jače političko upravljanje”, naveo je Varhelji.

On je saopštio i da očekuje da razgovori sa zemljama članicama počnu što prije kao i skorom održavanju prve međuvladine konferencije sa dvjema zemljama.

„Njihova budućnost je u Evropskoj uniji i uvjeren sam da će nastaviti da ispunjavaju reforme na evropskom putu, kao što su činile i do sada“, istakao je Varhelji.

Kada zemlje članice usvoje pregovaračke okvire, rotirajuće predsjedavanje Savjetom EU predstaviće usaglašenu Generalnu poziciju EU na prvoj međuvladinoj konferenciji sa svakom zemljom, čime će biti označen i formalni početak pregovora o pristupanju.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela