NA ISTOKU TURSKE

U brodu koji je potonuo u jezeru Van na istoku Turske bilo je oko 60 migranata, saopštio je danas turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu i dodao da je do sada izvučeno šest tijela.

U pretrazi terena učestvuju helikopteri i čamci, prenosi AP.

Nesreća se dogodila 27. juna, kada je zbog jakog olujnog nevremena brod potonuo.

Haberturk televizija prenijela je da su migranti najverovatnije iz Pakistana, Avganistana i Irana.

Jezero Van u istoimenoj turskoj provinciji nalazi se blizu granice sa Iranom i preko njega migranti obično prelaze u Tursku.

Osim migranata iz Irana, preko tog jezera prelaze i migranti iz Avganistana i drugih zemalja.

DOPUTOVALO 50-AK PUTNIKA

Nakon nekoliko odgađanja zbog pandemije koronavirusa, danas je otvorena pomorska linija Bar-Bari. Brod hrvatske Jadrolinije, čiji je generalni agent Barska plovidba, saobraćaće na ovoj relaciji, za sada, jednom sedmično.

Putnici sa broda “Dubrovnik”, koji je prvi put ove godine uplovio u barsku luku, ušli su u našu zemlju, zahvaljujući jučerašnjim odlukama Savjeta EU i Nacionalnog koordinacionog tijela, bez ikakvih dodatnih procedura. Većina je, ipak, imala urađen PCR test.

“Sve je proteklo bez ikakvih problema, i putovanje i kontrola na graničnom prelazu. Ja sam rezident, jer imam boravak u Crnoj Gori i ovdje radim. Uradio sam PCR test, jer tek juče su objavljene nove mjere. U Bariju nema puno oboljelih od koronavirusa”, kazao nam je Italijan koji je među prvim putnicima na liniji Bar-Bari. Njegova saputnica, porijeklom iz Kube, takođe, je veoma zadovoljna što su mogli da doputuju u Crnu Goru, bez komplikovanih procedura.

Košarkaši, Pavle Mijatović i Luka Čepić, koji igraju u klubu u Bariju, sa nestrpljenjem su dočekali otvaranje brodske linije.

“Ovo je moj prvi dolazak u Crnu Goru od marta, kada je počela epidemija kod nas. Putovanje je proteklo uobičajeno, kao i svako drugo. Imali smo svoju kabinu i prespavali smo gotovo cijelu noć. Iako od juče nijesu potrebni testovi , mi smo ih, ipak, uradili”, kazao je Mijatović.

Njegov klupski kolega i drug, Luka Čepić, istakao je da su jedva čekali da dođu u svoju zemlju.

“Otvaranje brodske linije nam je to mnogo olakšalo. Bilo nam je teško, jer smo od marta zatvoreni u kući. Putovanje je proteklo odlično”, naveo je i Čepić.

Sanitarni inspektori i granična policija vršili su uobičajenu kontrolu na brodu i graničnom prelazu.

“Do juče je bila na snazi naredba NKT, po kojoj su građani koji dolaze iz zemalja iz kojih je dozvoljen ulazak u našu zemlju, bili u obavezi da dostave negativan PCR test. S obzirom na nove mjere, danas će svi ući neovisno od toga da li su ili ne izvršili testiranje, ali će dobiti opšte preporuke koje su trenutno na snazi – obavezno nošenje maski u zatvorenom prostoru, održavanje socijalne distance i higijene ruku. Sva ostala obavještenja mogu dobiti na sajtu Institiuta za javno zdravlje”, kazala je za Radio Bar i Bar info, dr Radmila Dragaš, sanitarna inspektorka, koja je pozvala građane Bara koji se nalaze u samoizolaciji, da strogo poštuju tu mjeru, jer će sanitarni inspektori, zajedno sa službenicima Uprave policije, vršiti redovne kontrole.

“Barska plovidba”, koja je generalni agent hrvatskog broda, sa kompanijom “Jadrolinija” , potpisala je ugovor o održavanju pomorske linije Bar-Bari u februaru, a prvo putovanje je bilo predviđeno za maj.

“Prvobitno je planirano da brod u ovoj godini zaplovi 19. maja, pa 16. juna, i do skoro je bilo neizvjesno, zbog epidemiološke situacije, kada će se to zaista i desiti. Za sada je sigurno da će iz Barija za Bar kretati utorkom veče, a iz Bara za Bari, srijedom. Zavisno od epidemiološke situacije i interesovanja putnika, moguće je da uvedemo i nove termine”, kazala je Sanja Tomašević, direktorka Sektora za putnički i robni promet, agencijsko poslovanje i špediciju u Barskoj plovidbi, koja navodi da je interesovanje za prvo putovanje naglo poraslo u zadnjem trenutku, nakon novih mjera EU i NKT. Zato očekuju da će u narednom periodu biti znatno više putnika.

“Od 2017. godine, od kada brod hrvatske Jadrolinije održava pomorsku vezu Bar – Bari, ljeti smo na svakom putovanju imali više stotina putnika, a u avgustu prošle godine, čak i preko hiljadu u jednom pravcu. To sada, naravno, nije realno očekivati, ali ukoliko ne bude vanrednih okolnosti, biće ih, svakako, mnogo više nego danas”, smatra Tomašević.

Danas je u Crnu Goru doputovalo svega pedesetak putnika, a prevezeno je 16 automobila, sedam kamiona, jedno kamper-auto i tri motora.

Brod “Dubrovnik”, u slučaju povoljne epidemiološke situacije, saobraćaće na ovoj pomorskoj liniji do kraja novembra.

ČESTITKE CG

Predstavnici civilnog sektora pozdravili su usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola u Skupštini Crne Gore. Usvajanje zakona pozdravili su i rezidentni ambasadori u Crnoj Gori.

Za usvajanje Predloga zakona o istopolnom partnerstvu, glasala su 42 poslanika, pet je bilo protiv. 

“Queer Montenegro čestita svim lezbejkama, gejevima, biseksualnim i trans osobama na ovoj velikoj pobjedi Usvajanje Zakona o registrovanom partnerstvu lica istog pola još jedan je korak ka našoj slobodi i slobodi svih ljudi u Crnoj Gori. Danas je veliki dan za našu zajednicu”, saopštio je Queer Montenegro.

Ocijenili su da je danas veliki dan za Crnu Goru.

“Od danas smo na korak bliže punoj slobodi i punoj jednakosti! Od danas smo, kao nikada ranije, blizu dostajenstvom životu i od danas prestajemo živjeti kao građanke i građani drugog reda”, navode iz Queer Montenegro.

Kazali su da će dana skromno slaviti, s obzirom na ukupne društvene okolnosti, u svojim sada zakonom prepoznatim zajednicama, a već sjutra nastaviti da se bore za punu jednakost i punu slobodu za sve LGBT osobe u našoj zemlji.

“Pozdravljamo sve poslanike koji su podrškom ovom zakonu ispunili prije svega svoju ljudsku obavezu. Istorija će vas pamtiti. Zahvaljujemo onima koji su bili protiv ovog zakona. Vaši otpori nas jačaju”, poručuju iz Queer Montenegro.

Svi možemo da budemo ponosni

Usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola napravljen je korak kojim će se položaj LGBT osoba učiniti komotnijim, kroz pravno uređenje odnosa među životnim partnerima, a Crna Gora je otklonila jednu nejednakost, zbog čega svi možemo da budemo ponosni, saopštili su iz nevladine organizacije Juventas.

Iz Juventasa su podsjetili da je politička i pravna borba trajala preko osam godina.

“Toliko je prošlo od prve inicijative koja se vezivala za potrebu pravnog prepoznavanja zajednice osoba istog pola. Vjerujemo da će usvojeni Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola u značajnoj mjeri unaprijediti položaj LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori. Najprije, konkretizovati praktikovanje prava LGBTIQ osoba na porodični život”, saopšteno je iz Juventasa.

Činjenica da je Zakon izglasan ukazuje da, kako su istakli, ipak jedan dio zakonodavaca vodi računa o pluralizmu identiteta, uključujući seksualne.

“Ovaj Zakon prepoznaje da se naši životi ne odvijaju po istim obrascima, i da sreća ne leži u kalupima, već u razumijevanju da su nam potrebe iste ili slične, ali smo mi svi različiti. Svjesni smo, na osnovu svih skupštinskih rasprava koje smo imali priliku da slušamo, da još uvijek ima mnogo prostora da određene stvari budu unaprijeđene, a pri tome, na prvom mjestu, mislimo na svijest određenog broja parlamentaraca i parlamentarki da prepoznaju realnosti našeg društvenog konteksta”, kazali su iz Juventasa.

Nesaglediv pomak naprijed za crnogorsko društvo

Usvajanjem Zakona, koji prošle godine nije imao potrebnu većinu glasova, ispisana je nova stranica istorije crnogorskog LGBTI pokreta i poslata je jasna poruka da građanska većina u Crnoj Gori stoji uz one koji su do danas bili obespravljeni i nevidljivi u očima zakona, ocijenile su nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar.

“Ovo je nesaglediv pomak naprijed za crnogorsko društvo, na naročitu radost cjelokupne LGBTI zajednice. Kao organizacija koja niz godina zagovara pravno prepoznavanje istopolnih zajednica i kao aktivni učesnici Radne grupe koja je kreirala ovaj Zakon, veoma smo srećni zbog ovakvog ishoda koji smo dugo čekali”, kazala je Bojana Jokić, predsjednica Upravnog odbora LGBT Forum Progres.

Kako je ocijenila, sada ostaje ono ključno – primjena ovog zakona u praksi – što je sljedeći veliki korak u procesu zaštite ljudskih prava LGBTI osoba.

“Iako je današnje glasanje velika stvar za Crnu Goru, želim kratko da se osvrnem i na dešavanja koja minulih sedmica potresaju naše društvo. Kao aktivistkinja i građanka sam zabrinuta zbog ograničavanja ljudskih prava i sloboda kojima svjedočimo, a koja nas podsjećaju da niko od nas nije slobodan i jednak dok svi u društvu nisu slobodni i jednaki”, istakla je Jokić.

John M. Barac iz LGBTIQ Socijalnog Centra naveo je da ne može da kažem da smo od danas potpuno jednaki.

“Put do stvarne i suštinske jednakosti tek pred nama, ali je načinjen veliki korak naprijed u prepoznavanju da mi, istopolni parovi, uopšte postojimo. Skupština je stala na stranu jednakosti i ljubavi i poslala jasnu poruku da Crna Gora ide naprijed. Nadam se da će institucije opravdati povjerenje i dosljedno sprovoditi ovaj zakon, čime će se utrti put ka stvarnoj ravnopravnosti”, kazao je Barac.

Važan datum za LGBTIQ zajednicu

Usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola važan je datum za LGBTIQ zajednicu u Crnoj Gori, kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.

„Ovo je važan datum za LGBTIQ zajednicu u Crnoj Gori, dijelimo njihovo zadovoljstvo, u nadi da će im ovaj važan demokratski korak donijeti sve očekivane benefite“, rekao je Bjeković.

On je pozdravio usvajanje Zakona, dodajući da razumije društveni kontekst u kojemu se na to pitanje različito gleda.

„Ono što je obaveza države i društva to je da se obezbijedi onaj stepen ostvarivanja prava i sloboda koji će uvažiti dostojanstvo i jednakost svih ljudi bez obzira na bilo kakvo lično svojstvo i bez obzira na različite stavove u političkoj javnosti“, rekao je Bjeković.

To je, kako je naveo, pitanje živog ljudskog bića, a ne samo političkog ili društvenog subjekta.

Prvi borac za prava LGBT osoba u Crnoj Gori Zdravko Cimbaljević iz Kanade je poručio da je ovo emotivan trenutak i čestitao LGBTIQ zajednici u Crnoj Gori.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Alison Kemp kazala je da je danas istorijski dan za Crnu Goru i čestitala budućim LGBTG porodicama.

Američka ambasada u duginim bojama

Američka ambasada u Podgorici večeras je osvijetljena duginim bojama, kako bi se obilježilo crnogorsko usvajanje Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola.

“LGBTI prava su ljudska prava”, objavljeno je na Twitter nalogu Amasade Sjedinjenih Američkih Država.

Ambasadorka SAD-a Džudi Rajzing Rajnke čestitala je usvajanje zakona i poručila da je to važan korak naprijed ka ravnopravnosti i toleranciji za sve.

ĐUKANOVIĆ I MARKOVIĆ

Usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola još je jedan korak Crne Gore ka društvu najrazvijenih demokratija svijeta, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. I premijer Duško Marković pozdravio je usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola u Skupštini.

Đukanović je na Twiteru naveo da usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola, Crna Gora prvi put pravno uređuje istopolne zajednice.

“To je potvrda da kao društvo sazrijevamo, prihvatamo i živimo različitosti! Rođeni slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima!”, zaključio je Đukanović.

Marković je kazao da je usvajanje Zakona veliki iskorak u pravom smjeru za crnogorsko društvo, njegovu demokratsku zrelost i proces integracije.

“Ravnopravnost i jednaka prava za sve osnov su ljudskih i evropskih vrijednosti. Zahvaljujem LGBTIQ zajednici na dijalogu i doprinosu.  U evropskoj Crnoj Gori nema i ne treba da bude mjesta za diskriminaciju po osnovu seksualnog opredjeljenja”, zaključio je Marković.

ULAZAK 20. JULA

Švajcarska Savezna vlada saopštila je da će sljediti preporuke Savjeta Evropske unije (EU) i od 20. jula otvoriti granice za državljane 13 zemalja. Ta zemlja je sa sa spiska rizičnih zemalja skinula i Crnu Goru.

Pretavnici vlade saopštili su da će od ponedeljka, 6. jula uvesti desetodnevni karantin za putnike koji iz određenih epidemiološki rizičnih zemalja stižu u Švajcarsku, a da Ministarstvo zdravlja vodi spisak koji se redovno ažurira i koji će sjutra biti objavljen.

Ministar zdravlja Alen Berse naveo je kao moguće zemlje na koje bi se odnosio karantin Srbiju i Švedsku, prenijeli su švajcarski mediji.

Švajcarska je sa spiska rizičnih zemalja skinula Alžir, Australiju, Crnu Goru, Gruziju, Japan, Kanadu, Maroko, Novi Zeland, Ruandu, Južnu Koreju, Tailand, Tunis i Urugvaj. Sa spiska su skinute i članice EU koje nijesu dio Šengenske zone: Bugarska, Hrvatska, Irska, Rumunija i Kipar.

Savjet EU objavio je spisak od 15 zemalja, uključujući i Crnu Goru, s preporukom članicama da od 1. jula otvore granice za njihove državljane.

Vlada Švajcarske koja nije članica Unije, ali je dio proširenog Šengena, saopštila je da će slijediti preporuku Savjeta EU, ali da će granični režim biti ublažen tek od 20. jula, a samo uslovno važiće za Kinu, ako ona uvede recipročna pravila za Švajcarsku.

Osobe koje u Švajcarsku stignu iz zemalja za koje bude uveden karatnin, biće dužne da se po dolasku jave nadležnim kantonalnim vlastima. Vlada je avioprevoznicima i operatorima autobuskih linija naložila da ne prevoze bolesne putnike.