RAZMATRA SE PONUDA

Stečajni upravnik Mladen Marković trebalo bi početkom iduće nedjelje da odluči da li će sedam hala nekadašnje fabrike “Radoje Dakić” prodati Lazaru Pejoviću za 93,2 hiljade eura ili jednu od njih za 300 eura kompaniji Tara trans iz Podgorice.

Ovo su jedine ponude koje su pristigle na deseti oglas za prodaju hala “Dakića” ukupne vrijednosti 677.000 eura.

Pejović je za najveću halu montaže površine 9,4 hiljada kvadrata, koja se prodavala za 389,5 hiljada eura, ponudio 57.000 eura, dok je halu termičke obrade od 4,3 hiljade kvadrata čija je cijena bila 201,2 hiljade ponudio da kupi za 33.000 eura.

Ponude za preostalih pet manjih hala kreću od 300 od 1,3 hiljade eura koliko je ponudio za materijal društvene ishrane procijenjene vrijednosti 58.000 eura, piše portal Pobjeda.

Kompanija Tara trans je za materijal vrijednosti 4,65 hiljada eura ponudila 300 eura.

Ukoliko Marković prihvati neku od ovih prodaja, kupac će imati obavezu da nakon potpisivanja ugovora pripremi elaborat o uklanjanju objekata i u roku od mjesec, o svom trošku, oslobodi zemljište.

MANJE PRIGOVORA NA BANKE

Tokom prošle godine bankarskom ombudsmanu se obratilo 484 klijenata i žiranata, što je za šest odsto manje nego 2018. godine kada se javilo 511 korisnika bankarskih usluga, pokazuje zvaničan Izvještaj bankarskog ombudsmana. U proceduri je bilo svega 24 prigovora i svi su okončani, za razliku od godinu ranije kada ih je bilo 39.

To praktično znači da je sve manje prigovora klijenata i žranata, odnosno da su prozvodi i bankarske procedure sve transparentnije. Pažnju u Izvještaju su privukli prigovori za Mikrokreditne institucije (MFI), budući da kod njih kredite često vraćaju žiranti, umjesto korisnika kredita.

Na osnovu svih podataka sadržanih u ovom izvještaju za 2019. godinu, banke i MFI ažurnije i profesionalnije pristupaju rješavanju prigovora klijenata i jemaca, posvećuju veću pažnju zaštiti prava svojih klijenata i jemaca.

“Može se konstatovati da nivo zaštite koji je danas prisutan u našem bankarskom sistemu, nije kao kod zemalja EU, te da je zakonska regulativa u ovoj oblasti u procesu harmonizacije sa zakonskom regulativom EU”, piše u Izvještaju koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.

Broj procesuiranih prigovora od strane bankarskog ombudsmana u 2019. godini prema bankama i MFI iznosio je iznosio svega 24, s tim da je jedan prigovor prenijet u ovu godinu.

Od ukupnog broja (24) procesuiranih prigovora, 21 prigovor se odnosi na klijente, a tri na jemce (žirante).

Ono što je za pohvalu je da je okončano svih 24 postupka procesuiranih prigovora u 2019. godini. U taj broj je uračunat i jedan postupak prenijet iz 2018. godine.

U 2019. godini najviše procesuiranih prigovora bilo je iz Podgorice (11), zatim Nikšića (5) i Bijelog Polja (2). Procesuirani prigovori u 2019. godini najviše odnose na kreditne proizvode (67 odsto), zatim na račune građana (25 odsto) i na depozite (8 odsto).

“Zaštitu kod bankarskog ombudsmana tražila su fizička i pravna lica. Broj prigovora koje su podnijeli klijenti je 88 odsto od ukupnog broja prigovora. Broj prigovora jemaca iznosi 12 odsto od ukupno procesuiranih prigovora”, konstatuje se u dokumentu.

Najveći broj prigovora klijenata i jemaca odnosi se na kredite kao bankarski proizvod. To je iz razloga jer su oni najčešće korišćeni bankarski proizvod.

“Među bankarskim kreditima fizičkih lica u 2019. godini, najčešći su: stambeni, nenamjenski (finansijski) i namjenski (potrošački). Prigovori klijenata na ove bankarske proizvode u 2019. godini odnose se, prvenstveno, na kolateral kao obezbjeđenje kredita i na osiguranje kao vid obezbjeđenja kredita. Prigovori klijenata se odnose i na račune i depozite. Kod računa, primjedbe se odnose na blokadu računa, dok se primjedbe na depozite tiču visine kamatne stope”, piše u Izvještaju.

Tokom 2019. godine bankarskom ombudsmanu obraćali su se i pravna lica, d.o.o. i akcionarska društva kao i preduzetnici.

Njihovi prigovori odnosili su se, uglavnom, na hipotekarne kredite. Podnosioce prigovora bankarski ombudsman je obavijestio da Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju duga prema finansijskim imstitucijama, kao i dopune tog zakona, daju mogućnost rješavanja problema hipotekarnih kredita kod finansijskih institucija, kako pravnim licima, tako i fizičkim licima.

U Izvještaju se potenciraju prigovori žiranata i način na koji se može to riješiti.

“Prigovori jemaca (žiranata) se odnose na to što banke i MFI naplaćuju kredite od njih, a ne od klijenata kojima su odobrile kredite”, poručuje se u Izvještaju.

Od bankarskog ombudsmana su dobili odgovor da je jemstvo po kreditu obligacioni odnos.

“Jemcima (žiranti) koji su se obratili bankarskom ombudsmanu, a kojima od strane banke ili MFI nije učinjena radnja suprotna ugovoru o kreditu ili zakonskoj regulativi, a vraćaju tuđi kredit, dat je savjet da imaju pravo (Zakon o obligacionim odnosima) da u sudskom sporu traže naknadu sredstava u visini izmirenih dugovanja po kreditu, od klijenta čiji kredit vraćaju”, kažu autori Izvještaja.

Manji broj obraćanja bankarskom ombudsmanu u 2019. godini upućuje na zaključak o manjem broju povreda prava klijenata banaka i MFI. Međutim, veliki broj poziva bankarskom ombudsmanu uslijedio je zbog stečaja u Kneževićevim banakama IBM i Atlas banci.

“Deponenti ovih banaka tražili su stav bankarskog ombudsmana, prvenstveno o tome kako da ostvare svoja prava u vezi sa raspolaganjem depozitima u uslovima stečajne uprave u ovim bankama, kao i o korišćenju kredita”, piše u Izvještaju.

Tokom 2019. godine, od ukupnog broja klijenata i jemaca koji su se obratili bankarskom ombudsmanu, 25 odsto njih je posjetilo bankarskog ombudsmana u njegovoj kancelariji.

Neosnovanih prigovora, u istom periodu, gdje nijesu prekršena prava, bilo je 210. Na vođenje internog postupka pred bankom ili na drugi vid zaštite prava, upućeno je 250 klijenata i jemaca.

“Klijenti koji su upućeni na drugi vid zaštite prvenstveno su klijenti dvije banke u stečaju, jer bankarski ombudsman nema zakonska ovlašćenja za vansudsku zaštitu klijenata banaka koje su u stečaju”, zaključuje se u Izvještaju.