SKUPŠTINA CG

Međunarodni dan parlamentarizma, čiji je cilj isticanje uloge parlamenata u svijetu, kao neophodnog kamena temeljca demokratije, obilježava se danas.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija u rezoluciji usvojenoj 22. maja 2018. godine, izabrala je 30. jun kao datum koji se poklapa sa danom osnivanja Interparlamentarne unije (IPU), 1889. godine.

IPU je osnovana prije 131 godinu, kao prva politička multilateralna organizacija na svijetu, podstičući saradnju i dijalog između svih nacija.

IPU unija je međunarodna organizacija parlamenata suverenih država. Unija predstavlja centralnu tačku svjetskog parlamentarnog dijaloga i djeluje za mir i saradnju među ljudima, kao i za čvrsto uspostavljanje predstavničke demokratije.

U tom cilju, ova međunarodna organizacija podstiče kontakte, koordinaciju i razmenu iskustava među parlamentima i parlamentarcima iz svih zemalja, razmatra pitanja od međunarodnog značaja i izražava svoje stavove o tim pitanjima.

“Kako bi se ostvarilo djelovanje parlamenata i parlamentaraca, doprinosi odbrani i promociji ljudskih prava – kao esencijalnom faktoru parlamentarne demokratije i razvoja, doprinosi boljem poznavanju rada predstavničkih institucija, kao i jačanju i razvoju njihovih sredstava djelovanja”, kaže se u saopštenju.

Skupština Crne Gore je postala punopravna članica IPU 2006. godine.

IPU i parlamentarna zajednica 30. juna 2020. proslavljaju treće izdanje Međunarodnog dana parlamentarizma i godišnjicu osnivanja IPU.

Pod krovnim sloganom „130 godina osnaživanja parlamentaraca“ IPU i njene članice širom svijeta su tokom protekle godine ovu prekretnicu proslavile na različite načine.

Trideseti jun obilježiće zvanično i kraj 130. godišnjice IPU-a.

“To će biti prilika da IPU i njene članice istaknu poruku da su svijetu više nego ikada potrebni parlamenti – da na svoje mjesto postave zakonodavstvo i budžete kako bi odgovorili na zdravstvenu i ekonomsku krizu, zaštitili ugrožene ljude, pomno proučili vladine akcije i pomogli da se nastavi bolja izgradnja nakon pandemije kovid-19”, kaže se u saopštenju.

DEMOKRATE CG

Demokratska Crna Gora podnijela je krivične prijave protiv Gorana Banovića, Vuka Cerovića, zvanog Ceka, i sa njima više povezanih osoba, koji su, kako navode, učestvovali u napadu na dr Marka Mitovića i njegovog prijatelja Mirka Nikčevića, 24. jula u Nikšiću, kada su mu nanesene teške tjelesne povrede.

Potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica, na pres konferenciji, je kazao da su ta lica 24. juna napala dr Mitrovića i Mirka Nikčevića, a koji su se mirno razilazili sa protesta i to sve u prisustvu policije koja je to dopustila i mirno posmatrala.

“Napad na Mitrovića je odmazda za njegov društveni aktivizam. Jasno je da je realizovan plan praćenja i napada, a vidjeli smo i pokušaj lažiranja stepena povrede kod doktora, koji je spriječen zahvaljujući časnim ljekarima”, tvrdi Koprivica.

Kako je napomenuo napad se desio u prisustvu policajca Ljubomira Zečevića i još jednog policajca koji je bio bez oznake imena, i protiv njih su takođe podnijeli prijave zbog nevršenja poslova.

Demokratska Crna Gora podnijela je krivičnu prijavu Savjetu za građansku kontrolu i protiv Darka Rovčanina, policijskog službenika iz Nikšića koji je, kako tvrde, bez zakonskog osnova, s leđa, bez opomene, upotrebio prinudna i hemijska sredstva protiv Koprivice i građana Nikšića, nakon mirnog protesta građana protiv represije policije u Budvi.

Kako ističu tada je povrijeđen i Nemanja Vuković, potpredsjednik OO Demokrata Nikšić.

“Ja kao humanista i ljekar apelujem na sve građane da sačuvamo mir. Ako imamo mir, imaćemo sve drugo. I pored nanošenja teške tjelesne povrede, nijesam i neću preduzeti niti jednu nasilnu radnju prema ljudima, jer nasilje, pored ostalog, urušava zdravlje, a meni je zdravlje ljudi na prvom mjestu”, naglasio je Mitrović.

Poručili su da nasilje koje su doživjeli neće ih pokolebati u borbi za ljudska prava, pravednu državu Crnu Goru, društvo bez korupcije i kriminala.

“Znaju pripadnici Uprave policije u Nikšiću da sam uvijek sa maksimalnim požrtvovanjem pristupao njihovim zdravstvenim problemima smatrajući to kao svoju dužnost, a tako isto smatram da i oni moraju da obavljaju svoju dužnost prema pravilima, savjesno i odgovorno”, opominje Mitrović.

On ističe da se ne smiju dešavati zloupotreba policije, policijska tortura, a da se 24. juna upravo to i desilo.

Koprivica je podsjetio da su razobličili laž prema kojoj su ljekari u Nikšiću odbili da pruže pomoć pripadnicima policije te noći.

On je dodao da je Demokratska Crna Gora podnijela krivične prijave Savjetu za građansku kontrolu policije i prijave unutrašnjoj kontroli zbog povrede službenih dužnosti i zbog zloupotrebe i prekoračenja policijskih ovlašćenja.

NACIONALNI SAVJET POZVAO

Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori pozvao je sve političke subjekte Albanaca, odnosno njihove vođe, da, ne gubeći vrijeme, postignu sporazum za učešće na izborima jedinstvenom listom – “Nacionalna lista Albanaca u Crnoj Gori”.

Kako saopštavaju u Nacionalnom savjetu Albanaca, vjeruju da je ovo želja većeg dijela albanskih birača u Crnoj Gori, a isto tako vjeruju da će imati i podršku iz dijaspore.

“Red je da se objedinjavanje nacionalnih subjekata vrši oko jedne stvari, oko političke platforme, koja će obuhvatiti sve probleme sa kojima se danas suočavaju Albanci u Crnoj Gori, prema prednostima – od sačuvanja nacionalnog identiteta, sprečavanja asimilacije, proporcionalnog i dostojanstvenog predstavljanje u institucijama, decentralizacije lokalne uprave, problematike obrazovanja na albanskom jeziku, poštovanja nacionalnih prava, pa do investicija i trajnog ekonomskog razvoja svih centara gdje žive Albanci u Crnoj Gori. Ista platforma će biti i preduslov za učestvovanje ili ne Albanaca u budućoj vlasti u Crnoj Gori. Ova mogu biti neka od načela na kojima treba da se gradi sporazum i vjera albanskih glasača u Crnoj Gori, za zajedničku nacionalnu listu za buduće parlamentarne izbore”, ističu u saopštenju.

Kako dodaju, postoji dovoljan broj argumenata da je objedinjavanje nacionalnih subjekata u izbornoj trci, u onim državama, gdje su Albanci manjina, rezultiralo pozitivno – kao u opštini Tuzi na posljednjim lokalnim izborima, u Preševskoj dolini u posljednjim parlamentarnim izborima u Srbiji, što je rezultiralo povećanjem broja poslanika Albanaca u Skupštini Srbije.

Iz tih i mnogih drugih razloga, poručuju, koji se ne mogu sažeti u jednoj izjavi, Nacionalni Savjet je prije nekoliko dana, službenim pismom upućenim svim predsjednicima albanskih nacionalnih partija u Crnoj Gori, predložio da učine sve da bi stekli dogovor o zajedničkoj listi Albanaca.

LEKIĆ I RUDOVIĆ

Poslanici DEMOS-a Miodrag Lekić i Neđeljko Rudović, uputili su inicijativu prema Specijalnom državnom tužilaštvu i premijeru Dušku Markoviću, kojom traže detaljne informacije vezane za aferu “Možura”.

Kako su istakli na konferenciji za novinare, imajući u vidu da su se poslom postavljanja vjetroelektrana na Možuri, bavile evropske institucije i mediji, postoje ozbiljne indicije o povezanosti djelova crnogorske vlasti sa akterima pomenute afere sa Malte.

Ovim se, kako kažu, već uveliko bave malteški istražni organi i Europol, a povodom ovog slučaja oglasila se i grupa poslanika evropskog Parlamenta.

Dvojica poslanika DEMOS-a insistiraju na javnom odgovoru nadležnih institucija, očekujući da se neće dogoditi dominantni scenario odugovlačenja, sa ciljem da nove afere zatrpavaju stare.

“Put za izlazak iz duboke krize crnogorskog duštva jeste primarno izgrađivanje pravne države. A povodom i ovog slučaja na Malti iznova se postavlja pitanje da li ima neke afere u regionu ili šire da nema svoje krake prema Crnoj Gori”, zapitao se Lekić.

Rudović je upozorio da bi šteta po crnogorski budžet koja može nastati zbog ove afere mogla biti i veća od one nastale u aferama “Telekom”, “A2A” i drugim.

On je podsjetio da se “država Crna Gora obavezala da će vlasnici vjetroelektrane na Možuri tokom dvanaest godina inkasirati 115 miliona eura”.

Poslanici DEMOS-a su u inicijativi upućenoj premijeru zatražili, između ostalog, dokumentaciju u vezi projekta gradnje vjetroelektrana Možura, informaciju o konačnim vlasnicima – fizičkim licima svih umiješanih firmi, kao i zapisnike sa sastanaka predstavnika državnih institucija i predstavnika firmi i povezanih lica uključenih u projekat. Tražili su i imovinske podatke državnih funkcionera koji su u bilo kojoj fazi učestvovali ili odlučivali o ovom projeku, uz sve transakcije sa njihovih računa, članova njihovih porodica i povezanih lica.

Lekić i Rudović predočili su premijeru da bi pružanje informacija na uvid javnosti omogućilo bolju zaštitu državnih interesa, posebno imajući u vidu činjenicu da postoje snažne indicije da je ovim poslom oštećen budžet Crne Gore.

Od glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića tražili su informacije dokle je stigla istraga tužilaštva u slučaju Možura.

“SDT je u julu 2017. godine preuzelo iz Osnovnog suda u Podgorici dokumentaciju i spise predmeta po tužbi Budvanina Vladimira Popovića i Španca Carles Collu Paloua protiv firmi BWP Montenegro, BWP Europe Consulting S.L. i Fersa Energias Renovables, povezanih sa gradnjom vjetroelektrana na Možuri. Dokumentacija i spisi su četiri mjeseci kasnije vraćeni Osnovnom sudu, ali nijesu poznati rezultati istrage tužilašta iako se, prema pisanju medija, u dokumentima i prepiskama koje su dio spisa, pominje moguća korupcija najviših državnih funkcionera. Poznato Vam je da je na Malti pokrenuta istraga u vezi korupcije na najvišem nivou u projektu gradnje vjetroparka Možura. Ovom aferom, koju pažljivo prati i evropska javnost, potencijalno se dodatno kompromituje država Crna Gora. Tužilaštvo Malte, članice EU, za ubistvo nezavisne istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije optužilo je biznismena uključenog u ovoj projekat Jorgena Feneka, navodeći njenu istragu u ovom slučaju kao razlog ubistva. Nadamo se da ste svjesni koliko je važno da SDT učini svoj dio posla u ovom slučaju, jer postoje snažne indicije da je i budžet naše zemlje značajno oštećen ovim poslom”, ističu u pismu upućenom Katniću.