ZA 13 ODSTO

Korisnici elektrodistributivnog sistema su u maju preuzeli ukupno 179.609.262 kWh električne energije, što je za oko 13 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine i za pet odsto manje u odnosu na aprilsku potrošnju. Najviše električne energije, oko 38 odsto, distribuirano je korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

”Očitano je ukupno 380.956 brojila, ili 93.5 odsto od ukupnog broja (neočitana mjerna mjesta nalaze se u objektima koji nijesu stalno nastanjeni). Procenat očitanosti na mjernim mjestima koja su opremljena novim, elektronskim brojilima je 99 odsto”, navode iz CEDIS-a.

Kako navode, ekipe Sektora za održavanje su u maju 1.868 puta intervenisale na terenu. Vrijednost radova na održavanju elektroenergetskih objekata iznosila je oko 239.405 hiljada eura.

”Tokom prethodnog mjeseca otpočeli su radovi na zamjeni 10 kV postrojenja u trafostanici 35/10 kV „Centar“ u Podgorici, čija je vrijednost oko million i dvjesta hiljada eura. U toku su i 145 hiljada eura vrijedni radovi na zamjeni transformatora u trafostanici 35/10kV “Nedakusi” u Bijelom Polju. Na srednjenaponskom i niskonaponskom nivou, prethodnog mjeseca je okončano devet investicionih projekata, za koje je izdvojeno oko 480 hiljada eura, od čega 148 hiljada za izgradnju trafostanice 10/0,4kV “DK 3” u Podgorici. Takođe, na srednjem i niskom naponu u toku su radovi na realizaciji 15 projekata ukupne vrijednosti oko 940 hiljada eura, pri čemu su finansijski najzahtjevniji (oko 668 hiljada eura) projekti izgradnje tri podzemna voda na području Velike plaže u Ulcinju”, navode u saopštenju.

Na distributivnu mrežu je tokom maja priključeno 692 novih korisnika.

Prethodnog mjeseca na području Crne Gore je ugrađeno 1040 novih, elektronskih brojila. Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori koja su opremljena elektronskim brojilima na daljinsko upravljanje je oko 326 hiljada, čime je pokriveno oko 80 odsto konzuma.

”Osnovna djelatnost CEDIS-a je distribucija električne energije, izgradnja i održavanje distributivnih objekata i mreže. CEDIS distribuira električnu energiju za oko 407 hiljada korisnika na području Crne Gore”, zaključuju u saopštenju.

RISTIĆ

Crnoj Gori je neophodan nacionalni avio-prevoznik, jer je to jedina prava veza sa svijetom, saopštio je izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA), Vlastimir Ristić i poručio da će menadžment pokušati da sačuva tu kompaniju i građane učini ponosnim na nju.

„Mi u Crnoj Gori sada pokušavamo da sačuvamo kompaniju i učinimo je takvom da svi građani budu ponosni na nju. Neophodno je da u svakodnevnom životu i radu sačuvamo kopču sa svijetom, koja je postavljena na savremen način i koja uspjeva da odoli brojnim iskušenjima, među kojima je i pandemija koronavirusa“, rekao je Ristić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da MA pokušava da se razvija u dva pravca, od kojih se prvi odnosi na mrežu direktnih letova.

„Prije svega pokušavamo da unaprijedimo mrežu svojih linija, odnosno da je postavimo tako da obuhvati najveći broj povezanih letova, da ujedno tačke koje su turistička kretanja i središta dijaspore povežu sa zemljom. Na tome ćemo intenzivno raditi“, poručio je Ristić.

On je dodao da drugi pravac razvoja podrazumijeva afirmaciju takozvanih „code share“ ugovora, odnosno prodaju avio-kapaciteta na destinacijama gdje MA ne saobraća. Na taj način se povećava avio-dostupnost Crne Gore, jer putnik jednom kartom, koju proda MA ili partnerska kompanija, može otići bilo gdje u svijetu.

„Lijep primjer za to je saradnja sa kompanijom Air Serbia. Putnik može sa jedinstvenom kartom MA otputovati za Njujork i da to bude zajedničko putovanje“, naveo je Ristić.

On smatra da je to značajno za MA, prije svega za nivo putničke avio-vidljivosti. Na taj način mreža MA postaje vidljivija, a Crna Gora dostupnija.

„Pokušavamo da pojačamo prisutnost i budemo bliži potencijalnim putnicima, da na taj način dođemo u situaciju, ne samo povećanja putnika, već generatora kretanja, da putnici koji dolaze zbog tradicionalnih veza, afirmišu Crnu Goru kao destinaciju u svojim okruženjima i generišu kretanje koje neće biti uslovljeno tradicionalnim vezama, već možda turističko ili poslovno“, saopštio je Ristić.

On je poručio da će se MA intenzivno truditi da se razvija u oba pravca.

Ristić smatra da je primjereno da se MA orijentiše u odnosu na zemlje okruženja, u kojem, pored Crne Gore, avio-kompanije imaju Srbija i Hrvatska, dok je sa Slovenijom to bio slučaj do skoro. On je podsjetio i da Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Abanija, i pored brojnih pokušaja, nijesu uspjele da naprave avio-kompaniju.

„Mi želimo da održimo tu jedinu pravu vezu koju Crna Gora ima sa svijetom“, poručio je Ristić.

On je podsjetio da Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju izuzetnu automrežu, sjajne autoputeve, dobre željeznice i da intenzivno u njih ulažu.

„Te države su u odnosu na Crnu Goru privilegovane, jer su bliže značajnim emitivnim tržištima kada je riječ o turističkim i poslovnim kretanjima, pa ipak ulažu u svoje nacionalne aviokompanije. I ne samo da ulažu, već im one služe na ponos“, rekao je Ristić.

On je saopštio da je situacija u crnogorskom nacionalnom avio-prevozniku veoma složena, a da razlozi za to imaju karakter poslovnog nasljeđa, kao i novonastalih problema usljed epidemije koronavirusa.

Ristić je podsjetio da je Vlada u decembru donijela Zakon o sanaciji i konsolidaciji MA, s namjerom da sačuva kompaniju i novim ulaganjem omogući normalno poslovanje. Zakon se, kako je dodao, još ne primjenjuje, dok novi problem s pandemijom intenzivno traje, što dodatno komplikuje rad i perspektivu MA.

„Kadrovsko stanje u MA je u većini neodgovarajuće u odnosu na zahtjevnost posla koji treba obavljati. Lojalnost većine zaposlenih prema kompaniji je jako ugrožena, nedovoljno afirmisana sa aspekta značaja koji predstavlja i u dužem trajanju svedena na nemogućnost drugog izbora“, kazao je Ristić.

Posebna stvar su, kako je saopštio, tužbe zaposlenih kojima je kompanija izložena. Te tužbe se tiču prava iz radnog odnosa iz dugog perioda unazad, a sada uz kamate i sudske troškove intenzivno dolaze na naplatu.

Ristić je dodao da, pored osnovanih, postoje i ozbiljna potraživanja zaposlenih za koje nema pravog osnova.

„Tu borbu vodimo pred nadležnim sudovima, ali ta okolnost, dodatno, finansijski iscrpljuje kompaniju, i potrebno je mnogo napora i vremena da se iz ovog izađe“, smatra Ristić.

On je kazao da ima kolega koji nijesu išli tim putem, već su postupajući savjesno, svjesni situacije, pokazali razumijevanje i strpljivost u izvršenju obaveza kompanije prema njima i to u odnosu na obostrano nesporna prava.

„Kompanija će posebno voditi računa da sačuva takve zaposlene i omogući im kvalitetne prilike za dalji rad i razvoj u poslovima koje rade. Sa druge strane, koronakriza traje, i nije moguće ozbiljno predvidjeti kraj“, saopštio je Ristić.

On je dodao da otvaranje granica, koje je preduslov rada MA i koje neminovno predstoji, nosi povećan epidemiološki rizik, ali avio-kompanija čini sve da zaštiti putnike.

„Mogu zaista pozvati potencijalne putnike da bezbjedno lete sa nama, naravno uz poštovanje i ne previše zahtjevnih mjera zaštite koje se praktikuju na aerodromima i u avionu“, poručio je Ristić.

MA svoje planove, prema njegovim riječima, sada prilagođava kratkim rokovima, trudeći se da afirmiše prilagodljivost okolnostima i sačuva potencijale firme, koliko je god to moguće u postojećim okolnostima.

„Za sada uspijevamo u tome“, rekao je Ristić.

On je podsjetio da je MA u periodu pandemije pokazao društveni značaj i funkciju i dovezao kući više hiljada građana, čime je usrećio brojne porodice.

„Standardnim pokazateljima poslovanja, nije moguće predstaviti efekte i značaj tih aktivnosti. Osim prevoza građana, obavljan je i prevoz sanitetskog materijala i opreme u momentima kada su sati pristizanja imali ozbiljan značaj. Ne treba na to podsjećati, jer vjerujemo da građani pamte, ali treba istaći da se slično može ponoviti i da o toj okolnosti treba voditi računa kada govorimo o troškovima poslovanja, važnosti i opravdanosti postojanja avio-kompanije uopšte“, saopštio je Ristić.

On je dodao da pandemija uveliko traje, a da je MA u četvrtoj sedmici održavanja saobraćaja i to skoro bez ičije pomoći.

„Druge kompanije ne lete, jer komercijalni interes još ne postoji zbog stepena ograničenosti putovanja, ali MA je svjestan svog društvenog značaja i, u granicama realnih mogućnosti, od 12. juna čini Crnu Goru povezanom sa svijetom“, naveo je Ristić.

On smatra da je usvojeni plan sanacije i konsolidacije MA druga šansa za kompaniju i da u njoj moraju biti svjesni odgovornosti da se on na racionalan način primijeni.

„Ono što daje posebnu vrijednost tom zakonu je što, osim prevazilaženja postojećih problema, u čemu kompanija bez pomoći, zasigurno nebi uspjela, ozbiljno tretira budućnost avio-kompanije, dajući joj šansu kupovinom aviona“, rekao je Ristić.

On je to ilustrovao primjerom prema kojem se troškovi mogu predstaviti engleskim kodom ACMI – avion, posada, održavanje i osiguranje, gdje prvo slovo, odnosno kupovina ili iznajmljivanje aviona predstavlja najveći trošak.

„Tu postaje jasno koliko olakšanje za kompaniju predstavlja oslobađanje od te vrste izdatka. To zaista otvara mogućnost da se kompanija najprije stabilizuje kod dobavljača, zatim u odnosu na državna davanja, a potom i kadrovski ojača, dovođenjem kvalitetnijih, ali naravno i finansijski zahtjevnijih ljudi u kompaniju“, kazao je Ristić.

On je poručio da MA mora vremenom postati i „fabrika“ avio-kadrova, dajući mogućnost rada i profesionalne afirmacije završenim visokoškolcima koji žele i usuđuju se da rade u tako prestižnoj, ali i zahtjevnoj djelatnosti.

„U konačnom, na srednji rok, sve navedeno će dovesti do opšte stabilizacije kako rada kompanije, tako i njenog doprinosa privredi uopšte“, zaključio je Ristić. 

PKCG

Uspostavljiće se novi model gazdovanja državnim šumama, kao dobrom od javnog interesa. Novi program koncesionog korišćenja šuma, omogućiće drvoprerađivačima bolji pristup sirovini, posebno malim i mikro preduzećima koji su do sada teško dolazili do nje, saopšteno je na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore.

”Nova organizovanost će uzeti u obzir postojeće stanje šuma i šumarstva, šumarsku tradiciju, kadrovske potencijale, ograničenja, realne mogućnosti i potrebe razvoja drvne industrije”, saopšteno je iz PKCG.

Naglašeno je da će se na odgovarajući način uzeti u obzir i postojeći koncesioni ugovori, koji će, ukoliko budu poštovani, ostati u trajanju do njihovog isticanja. U tom smislu će se zapravo raditi na uspostavljanju složenog, dualnog sistema korišćenja državnih šuma – preko državnog privrednog društva i koncesionara.

Drvoprerađivači su podržali novi koncept gazdovanja šumama, koji će im omogućiti bolji pristup sirovini, posebno malim i mikro preduzećima koji su do sada teško dolazili do nje.

Govoreći o aktuelnom poslovanju privrednici su saopštili da je ograničenje izvoza šumskih drvnih sortimenata najvažnija mjera koja je usvojena u posljednje vrijeme i dala je dobre rezultate.

Odbor je razmotrio i Informaciju o privrednim kretanjima u periodu januar-april i dopunu Programa gazdovanja šumama za 2020. godinu. Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna ostvarena proizvodnja neto drvne mase za četiri mjeseca 2020. godine, iznosi 40.076m3, od čega četinara 25.433 m3 i lišćara 14.643 m3. Proizvodnja je veća za 57,58% u odnosu na ostvarenu tokom prva četiri mjeseca 2019. godine, rekao je sekretar Odbora Goran Popović.

”Svi podaci prije korona krize su izgledali optimistično. Prema podacima Poreske uprave ovaj sektor je bilježio rast prometa i broja zaposlenih”, konstatovao je Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Pitanje pristupa sirovini i njeno korišćenje, prema riječima pojedinih proizvođača nije na odgovarajući način riješeno.

”Koncesije za dodjelu drvne mase iz plavskih šuma odlaze velikim drvoprerađivačima izvan opštine. Ovdje ne može da se kupi ni kubik daske za šalovanje, niti krovne konstrukcije, a kamoli tehničkog drveta. Naši privrednici, koji još nijesu zatvorili firme, ne mogu ni da koriste kredite, koji se daju pod povoljnim uslovima, jer ih ne mogu vraćati usljed nedostatka sirovine”, objasnio je predstavnik drvoprerađivača Plava Esad Barjaktarević.

Plavske šume su ove godine bile na udaru vjetra i izvaljen je određeni broj drveća. Drvoprerađivači traže da im se dodijeli pomenuta izvala, jer bi to doprinijelo razvoju ove djelatnosti i otvaranju novih radnih mjesta.

Direktor Uprave za šume Nusret Kalač je konstatovao da je time što je na području Plava formiran nacionalni park jasno pokazano da dugoročni razvoj tog područja ne treba temeljiti na drvopreradi.

”Uz svo uvažavanje i razumijevanje, ovdje ne postoji prostor za dogovore, već samo za sprovođenje zakona koji kaže da se šume daju na korišćenje preko konkursa. Crna Gora je jedinstveno tržište i pozivi za dodjelu sirovina se odnose na sva preduzeća u našoj zemlji. Ono što se može učiniti jeste da se uputi apel drvoprerađivačima iz drugih opština da se ne jave na poziv za dodjelu izvale, te tako omoguće plavskim mikro i malim privrednicima da dobiju taj posao i pomognu razvoj ove djelatnosti u toj opštini”, istakao je Kalač, a sa ovim predlogom je saglasan i generalni direktor Direktorata za šume, drvnu industriju i lovstvo Nezir Dacić.

Fedi Marković, drvoprerađivač iz Plava, ocijenio je da su uslovi tendera za dodjelu koncesija isuviše rigorozni i potrebno ih je mijenjati, kako bi lokalni privrednici mogli doći do sirovine.

”Red bi bio da izađete u susret zahtjevima jedne od najmanje razvijenih opština i podstaknete zapošljavanje u drvopreradi”, rekao je Marković.

On je dodao da je formiranje nacionalnog parka negativno uticalo na drvopreradu u Plavu.

Branko Mićković, Javorak MB, podržao je zahtjeve kolega iz Plava, uz ocjenu svaka firma ima problem sa obezbjeđivanjem sirovine.

”Drvoprerada Crne Gore je zrela za ozbiljnu reorganizaciju”, smatra Mićković, koji prepoznaje potencijale sjevera za finalnu proizvodnju u drvnoj industriji. Poziva državu da podrži privrednike iz ovog sektora, jer imaju poteškoće u plasmanu proizvoda.

Državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju dr Mišo Anđelić, ocjenjuje da inicijativa iz Plava dolazi u pravi čas, u vrijeme reorganizacije koncesionog korišćenja šuma. On smatra da postoji mogućnost da plavski prerađivači dođu i do drveta iz Nacionalnog parka, odnosno onih količina koje su predviđene za sječu.

”Program reorganizacije daće brojne benefite malim i mikro preduzećima i priliku ruralnim područjima za razvoj privredne aktivnosti”, rekao je Anđelić i kazao da će se ići i na izmjene i dopune zakona, što će značajno umanjiti državnu upravu u ovoj oblasti.

Aco Šamšal, Brezna, ukazao je da su izvoznici drveta iz naše zemlje u Egiptu suočeni sa izazovima koji onemogućavaju realizaciju ugovorenih poslova. Riječ je o oko 4200 kubika jelove i borove građe koja je izvezena preko Luke Bar, a kod koje je utvrđena kontaminacija cezijumom 137. Riječ je o importovanoj kontaminaciji jer taj nukleid nije u vazduhu, niti u zemljištu, navodi privrednik.

Državni sekretar Anđelić je decidan da je Crna Gora oblast zaštite biljaka prilagodila evropskoj regulativi i da su transponovani svi EU standardi. Smatra da je potrebno utvrditi da li je došlo do vještačkog importovanja cezijuma tokom transportovanja i skladištenja, ili je riječ o “trgovačkoj priči” Egipćana.

Privrednici su na sjednici takođe ocijenili da je potrebno usljed smanjenog izvoza zbog korona virusa predložiti Vladi da se u treći paket mjera podrške ekonomiji uključi oslobađanje od posebne naknade koja sada iznosi 10 odsto. To bi, prema njihovim riječima, bilo podsticajno za drvoprerađivače u uslovima krize.

POVOLJNIJE MJERE ULASKA

Preciziranje datuma otvaranja granica i mjere koje su uvele konkurentske zemlje uzrokovalo je da se dio turista, koji su preferirali dolazak u Crnu Goru, već opredijelio za destinacije kao što su Hrvatska, Turska, Grčka, Albanija, Egipat, Tunis, piše Pobjeda.

 Crna Gora je trenutno otvorena za više od 100 zemalja, ali više od 70 odsto njih nijesu tržišta sa kojih nam dolazi većina gostiju.

Prema saznanjima Asocijacije hotela i apartmana Opštine Ulcinj, povoljnije mjere ulaska koje je uvela Albanija dovele su do toga da su njihovi turistički kapaciteti popunjeni i do 90 odsto prošlogodišnjih.

Situacija u Hrvatskoj, kako piše list, je slična kao u Crnoj Gori, a ona se kao zemlja Evropske unije (EU) mora pridržavati mjera koje se propisuju u toj zajednici.

Crna Gora je trenutno otvorena za zemlje sa manje od 25 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika.

Problemi sa tim kriterijumom su takvi da se danas može imati ispunjen navedeni kriterijum, a za pet dana već ne. Turistička privreda u cilju spašavanja ekonomija predlaže ukidanje PCR testa pri ulasku turista, uz strožiju kontrolu.

S obzirom na takvu situaciju na turističkom tržištu s jedne strane, i veliki uticaj koji turizam ima na ekonomiju Crne Gore sa druge, turistička privreda očekuje da nadležne institucije u Crnoj Gori pronađu održiva rješenja koja će omogućiti obavljanje privrednih aktivnosti, kako bi se iskoristio ostatak turističke sezone.

Kako tvrde iz agencije Fly Montenegro, takva mjera je neprimjenjiva sa apsekta preciziranja letova, jer zemlje koje zadovolje taj kriterijum mogu do realizacije leta da se ponovo nađu na listi zabranjenih zemalja. Primjer su Poljska i Izrael.

“Konkurentske zemlje – Hrvatska, Turska, Grčka, Albanija, Egipat, nemaju kriterijum 25 aktivnih oboljelih na 100 hiljada stanovnika, već imaju ili potpuno otvorene granice, uz određene mjere sprovođenja distance i obavezno nošenje maski prilikom ulaska, ili same rade testove za dolazeće putnike”, rekli su iz Fly Montenegro.

Prema njihovim saznanjima, Hrvatska i Albanija su, pored već navedenih mjera, uvele popunjavanje formulara prilikom ulaska u zemlju.

Svrha formulara je da bude poznata adresa smještaja i datum dolaska i odlaska u cilju praćenja situacije i kontrole.

U Tirani se formulari popunjavaju ručno tokom leta, kako bi se izbjegle gužve nakon slijetanja.

Hrvatska je napravila veb aplikaciju putem koje putnici prije dolaska u tu zemlju imaju mogućnost da popune tražene podatke kako bi se izbjeglo zadržavanje na aerodromu.

Kako su Pobjedi kazali iz turističke agencije Fly Montenegro, osim regiona postoji ogromno interesovanje turista sa tržišta Bjelorusije i Ukrajine iz kojih je u prošloj godini u Crnu Goru došlo oko 100 hiljada turista.

“Činjenica je da zbog globalne krize izazvane virusom ove turističke sezone ne možemo očekivati značajniju posjetu iz zemalja Zapadne Evrope, jer oni svijim građanima poručuju da ljetuju u svojm zemljama. Tako da naša potencijalna tradicionalna dolazna tržišta ostaju prije svega Bjelorusija, Rusija, Ukrajina, naš region, Poljska, Emirati, Češka, Izrael”, tvrde iz Fly Montenegro.

Posebno je, kako navode, važno sagledavanje mjera sa aspekta turističke konkurencije koja protokom vremena preuzima sve više turista sa crnogorskih tradicionalnih dolaznih turističkih destinacija.

“Već imamo niz primjera gdje su letovi iz Bjelorusije koji su bili planirani za Crnu Goru preusmjereni na Albaniju gdje je prvi realizovani let bio 12.juna. Prvi letovi iz Minska koji su bili planirani i prodati za Tivat od sredine juna preusmjereni su i realizovani na Tiranu”, dodali su iz Fly Montenegra.