REAGOVAO RASTODER

Na predstojećim izborima u Crnoj Gori, jednom za svagda, treba poraziti mračnu ideologiju i omogućiti stabilan i siguran razvoj evroatlantske države, u kojoj su svi građani ravnopravni, bez obzira na vjeru i naciju, poručio je predsjednik Bošnjačkog Saveza Crne Gore u Njujorku Esad Rastoder. On je reagovao na, kako navodi, širenje mržnje prema pripadnicima Interventne policije prilikom blokade puta Berane – Bijelo Polje prema pripadnicima Interventne policije.

Rastoder u reagovanju navodi da je sada na vidjelo izašla i namjera da se “u zadnjoj fazi protesta uvuku u sukob i Bošnjaci i Albanci”.

“Bošnjaci Amerike su za vrijeme prvog talasa pandemije korona virusa pomagali stanovništvo Crne Gore bez obzira koje su vjere i nacionalnosti, pa i one u Beranama koji se izjašnjavaju kao Srbi. Zato su začudili povici da se treba obračunati sa interventnom jedinicom policije Crne Gore, posebno što je iz Rožaja”, navodi se u saopštenju Rastodera.

Bošnjački Savez Crne Gore u Njujorku, kako je naveo Rastored, preduzeo je konkretne aktivnosti kako bi o ovim događajima upoznao međunarodnu zajednicu, tj. EU i SAD.

REAGOVAO RASTODER

Na predstojećim izborima u Crnoj Gori, jednom za svagda, treba poraziti mračnu ideologiju i omogućiti stabilan i siguran razvoj evroatlantske države, u kojoj su svi građani ravnopravni, bez obzira na vjeru i naciju, poručio je predsjednik Bošnjačkog Saveza Crne Gore u Njujorku Esad Rastoder. On je reagovao na, kako navodi, širenje mržnje prema pripadnicima Interventne policije prilikom blokade puta Berane – Bijelo Polje prema pripadnicima Interventne policije.

Rastoder u reagovanju navodi da je sada na vidjelo izašla i namjera da se “u zadnjoj fazi protesta uvuku u sukob i Bošnjaci i Albanci”.

“Bošnjaci Amerike su za vrijeme prvog talasa pandemije korona virusa pomagali stanovništvo Crne Gore bez obzira koje su vjere i nacionalnosti, pa i one u Beranama koji se izjašnjavaju kao Srbi. Zato su začudili povici da se treba obračunati sa interventnom jedinicom policije Crne Gore, posebno što je iz Rožaja”, navodi se u saopštenju Rastodera.

Bošnjački Savez Crne Gore u Njujorku, kako je naveo Rastored, preduzeo je konkretne aktivnosti kako bi o ovim događajima upoznao međunarodnu zajednicu, tj. EU i SAD.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

CRBC

Radovi na prioritetnoj dionici auto-puta Bar–Boljare napokon se vraćaju ustaljenoj dinamici, jer se u Crnu Goru vratilo 380 kineskih radnika, saopštili su iz kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC).

Usljed pojave pandemije koronavirusa, više od 400 kineskih radnika ostalo je u matičnoj državi, bez mogućnosti dolaska u Crnu Goru. Kako su mjere koje su uvodile države zbog novonastale situacije jenjavale, stvorili su se uslovi da se, nakon gotovo tri mjeseca, kineski radnici vrate u Crnu Goru i nastave rad na gradnji prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa.

“Prema planu, posljednji radnici, njih 94, vratili su se u Crnu Goru 21. juna. Ukupno se do sada oko 380 kineskih radnika vratilo u Crnu Goru”, rekli su iz CRBC-a Dnevnim novinama.

Kada je u pitanju dinamika projekta, u CRBC uvjeravaju da će sa dolaskom radnika i dinamika biti znatno veća.

“Manjak radnika zbog epidemije koronavirusa je uticao na dinamiku projekta. Kompanija CRBC je omogućila, za date uslove, maksimalnu brzinu izvođenja radova na gradilištu, organizacijom postojeće radne snage i angažovanjem lokalnih podizvođača. Sa povratkom kineskih radnika, očekujemo brži napredak na projektu”, objasnili su u kineskoj kompaniji.

Što se tiče roka, u CRBC-u navode da će isti biti utvrđen u skladu sa ugovornom procedurom.

Ukupan procenat izvedenih radova na izgradnji prioritetne dionice u ovom trenutku iznosi 89 odsto.

Procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi iznosi više od 90 odsto, a ukupan procenat završenosti radova na otvorenoj trasi iznosi oko 70 odsto.

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici, intenziviraju se i aktivnosti na stvaranju pretpostavki za početak realizacije sljedeće dvije dionice, Mateševo-Andrijevica i Smokovac-Tološi-Farmaci, koje su Detaljnim prostornim planom autoputa Bar-Boljare definisane kao druga faza.

“Zbog nivoa trenutne zaduženosti Crne Gore, i uvažavajući preporuke ključnih programskih dokumenata, planirano je da se naredna dionica auto-puta realizuje po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva, kako bi se smanjilo dodatno zaduživanje, pri čemu tek predstoji odluka o utvđivanju optimalnih uslova i načina realizacije”, kazali su nedavno u Vladi.

Na projektu gradnje prioritetne dionice auto-puta trenutno je angažovano 1,37 hiljada radnika. Od ovog broja je njih 753 iz Kine, 146 crnogorskih državljana koji rade za kinesku kompaniju, a 466 radnika je angažovano od podizvođača.

RASPISAN KONKURS

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore raspisao je danas konkurs za upis brucoša na prvu godinu osnovnih akademskih studija za 2020/21.

“Imajući u vidu aktuelnu situaciju i mjere koje se preduzimaju radi prevencije i sprečavanja širenja Kovid-19, u skladu sa važećim naredbama Ministarstva zdravlja i preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Univerzitet Crne Gore organizuje isključivo elektronsko prijavljivanje na predmetni konkurs, uz obavezu slanja originalnih dokumenata isključivo putem pošte”, saopšteno je iz UCG.

Pravo prijave na konkurs za upis na studije ima crnogorski državljanin i stranac, u skladu sa zakonom, koji je stekao odgovarajuću kvalifikaciju IV-1 podnivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija.

O proceduri i dokumentaciji koja je neophodna za upis čitajte OVDJE

ZA PET MJESECI

Povlašćenim proizvođačima je, na ime podsticaja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, u prvih pet mjeseci ove godine isplaćeno 9,54 miliona eura, pokazuju podaci Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE), piše Pobjeda.

Povlašćeni proizvođači su ove godine proizveli 195,08 miliona kilovat-sati. Podsticaji su isplaćeni za 25 elektrana u vlasništvu 14 preduzeća. Na listi povlašćenih proizvođača su još dvije kompanije, koje gazduje sa dvije male HE, koje još nijesu počele proizvodnju.

Vjetroelektrane

Od maja 2014. godine do juna ove godine povlašćenim proizvođačima je isplaćeno 42,3 miliona eura za 848,6 miliona kilovatsati.

Ove godine najviše parea, 4,7 miliona eura za vjetroelektranu (VE) Krnovo, dobila kompanija Krnovo Green Energy, koja je u prvih pet mjeseci proizvela 91,8 miliona kWh.

Izvršni direktor ove nikšićke firme je Toni Karabatić, a vlasnici su Krnovo holding I Masdar iz Abu Dabija.

Kompanija je od 2017. dobila ukupno 25,2 miliona eura podsticaja za 484,4 miliona kWh.

VE Krnovo ima instalisanu snagu 72 megavata i planiranu godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavatsati, a koštala je 120 miliona eura.

Kompanija Možura Wind Park, koja upravlja sa VE Možura, u prvih pet mjeseci dobila je 2,7 miliona eura podsticaja za 57,5 miliona kWh. Status povlašćenog proizvođača je dobila krajem prošle godine, instalisana je snaga 46 megavata I godišnje proizvodnje 120 gigavatsati, a koštala je 90 miliona eura. Vlasnici su malteške državne kompanije Enemalta i Malta Montenegro Wind Park, čije je sjedište takođe na Malti.

Male hidroelektrane

Od vlasnika malih hidroelektrana (mHE) najveći podsticaj od 687.743 eura za prvih pet mjeseci dobila je beranska kompanija Hidroenergija Montenegro, koja ima sedam mHE. Vlasnici firme su Ranko Radović I Oleg Obradović.

Podgorička kompanija Kronor je za mHE Jara i Babino Polje u prvih pet mjeseci dobila 406.895 eura. Vlasnici su Željko Mišković, Predrag Bajović, Mladen i Nikola Rabrenović.

Igma energy iz Andrijevice, vlasništvo Igora Mašovića, je za mHE Bradavec i Piševsku rijeku dobila 277.862 eura. Vlasnik ovog preduzeća je Igma Grand Igora Mašovića.

Kompaniji Synergy isplaćeno je 65.516 eura za mHE Vrelo, a vlasnici su Željko Đuranović, Vuk Rajković, Dragana Bošković, Tomaš Hajek, Uroš Karadžić i Radoje Vujadinović. Oni su, zajedno sa Florinom Krasnićijem I češkom firmom Vodni zdroje, osnivači kompanije Hydro Bistrica, koja je za mHE Bistrica Majstorovina dobila 178.085 eura. Preduzeću Nord energy, vlasništvo Vlastimira Golubovića, za mHE Šeremet potok isplaćeno je 96.523 eura, a Simes inženjeringu, čiji je osnivač Slaven Milić, za mHE Ljevak 42.828 eura.

Peduzeću Small Hydro Power Mojanska za tri mHE Mojanska 1, Mojanska 2 i Mojanska 3 isplaćeno 144.597 eura, firmi Small Hydro Power Kutska za mHE Kutska 1 i Kutska 2 99.135 eura. Osnivači andrijevičkih preduzeća su Slobodan Popović, Igor Mašović I Željko Savović.

Naknade još nijesu dobili vlasnici kompanija BB Hidro I Power AB Group Blažo Đukanović, Ivan Burzanović I Srđan Anđelić, jer njihove mHE Lipovska i Bukovica još nisu počele da rade.

Od vlasnika tri solarne elektrane najviše podsticaja 32 392 eura dobila je firma Eco Solar System za pogon u Martinićima, čiji je vlasnik Božidar Jokić. preduzeće Bar kod, vlasništvo Miomira Mrvaljevića naplatilo je 23.381 euro za elektranu u Donjoj Gorici, dok je Invicta , vlasništvo Ilije Gazivode i Željka Vukčevića za pogon Bandićima naplatila 14.545 eura.

Vrijednost naknade za podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije je poslednji put uvećana gotovo 100 posto početkom prošle godine na 0,9439 centa po kWh.

Od 1. Juna prošle godine domaćinstava za prvih 300 potrošenih kWh ne plaćaju podsticaje, već to radi Vlada od akcize na ugalj.

JOHANESON FAVORIT

Na Islandu se danas održavaju predsjednički izborima na kojima je za novi četvorogodišnji mandat favorit odlazeći predsjednik Gudni Johaneson.

Predsjednik države na Islandu ima protokolarnu ulogu osim što ima ustavno pravo da blokira primjenu nekog zakona i da za taj zakon organizuje referendum.

Protivnički kandidat desnice je Gudmundur Frenklin Jonson, koji prema anketama nema nikakve šanse da pobijedi.

Johaneson (52) bi trebalo da osvoji više od 90 odsto glasova, navode istraživanja javnog mnjenja.

Iako je epidemija korona virusa praktično nestala na tom ostrvu sa oko 350.000 stanovnika, vlasti su naložile da se na birališta ide sa maskama i rukavicama, i da se poštuje fizičko odstojanje.

Johaneson, izabran je 2016. godine i bio je tada najmladji predsjednik Islanda od nezavisnosti 1944. godine.

“On se smatra čovjekom iz naroda, koji nije pompezan niti uvijek veoma zvaničan. Gradjani ga vole i žele da im ponovo bude predsjednik”, rekao je politikolog Olafur Hardarson.

Johaneson je tokom svog mandata insistirao na nacionalnoj solidarnosti i konsenzusu.

GRUBIŠIĆ ZA TVCG

Crna Gora nakon izbora treba da krene jače u refome, kako bi postigla ono što Evropska komisija očekuje od nje, poručio je ambasdador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić. On je u Jutarnjem programu TVCG kazao da je otvaranje posljednjeg poglavlja za Crnu Goru istorijski momenat, korak naprijed i podsticaj za dalje reforme.

Grubišić je istakao da je Hrvatskoj “stalo do Crne Gore”.

“Ne do bilo kakve Crne Gore, već Crne Gore koja je evropska i demokratska, gdje je vladavina prava i mi smo na tom putu spremni pomoći”, kazao je ambasador.

On je istakao da je preko 200 hrvatskih ekpertskih timova pomagalo Crnoj Gori u pregovaračkom procesu.

“Mi smo tu, što se tiče pomoći, tu nema nikakve dileme. Važno je i razriješiti otvorena pitanja i da dijelimo iste vrijednosti, da je Crna Gora predvidiv susjed. Stalo nam je do Crne Gore”, poručio je Grubišić.

Nepridržavanje mjera i u HR

Trenutno epidemiološko stanje u Hrvatskoj, Grubišić pripisuje nepridržavanju mjera.

“Iako je uvezeno, opet je rezultat nepridržavanja mjera. Pokušavamo pronaći modus kako živjeti sa virusom. Naš zdravstveni sistem je spreman i radimo na tome da oživimo privredu, jer se ne može bez nje”, kazao je ambasador Hrvatske.

EPISKOPSKI SAVJET

Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve saopštio je danas da će ispoštovati nove pravne norme iz naredbe Ministarstva zdravlja na čitavoj teritoriji Crne Gore, iako su, kako su kazali, očigledno selektivne i diskriminatorne. O takvoj odluci su, kako navode u saopštenju, juče obaviješteni od strane crkvenih predstavnika i nadležni u Institutu za javno zdravlje, “sa kojima se, važno je reći, nije dogovarala obustava litija, niti je njihova zabrana podržana.”

“Vodeći računa o opštem zdravlju, i tjelesnom i duhovnom, Crkvenim opštinama u Crnoj Gori kao organizatorima molitvenih litija je upućena instrukcija da područne jedinice Uprave policije neodložno obavijeste o obustavi ranije prijavljenih litija za 28. jun ove godine. Vjerni narod pozivamo da se u isto vrijeme okuplja na molebane u svojim hramovima i u hramovnim portama, jer vjerski obredi u crkvama, manastirima i na površinama koji im pripadaju nisu i nikako ne mogu biti zabranjeni. Naša molitvena litija na ovaj način kao vjerski obred traje i trajaće do Hristove pobjede. Posebno, do promjene bezakonog, neustavnog i diskriminatornog ”Zakona””, saopštio je Episkopski savjet.

Osvrnuli su se i na ljekare koji dolaze na litije:

“Ljekari koji se, zajedno sa vjernim narodom i građanima, ovih dana masovno bore protiv korona virusa, ali i protiv virusa bratomržnje, bezakonja i nepravde, najbolje znaju da tjelesno ište i duhovno zdravlje čovjeka i da jedno bez drugoga ne ide. Prvi uslov za sveopšte zdravlje jeste spokojstvo i osjećaj prisutnosti elementarne slobode, pravde i jednakosti za svakog čovjeka, čega je, na žalost, ponajviše nedostajalo i sve više nedostaje u Crnoj Gori”, navode iz sPC.

Ističu da odluka da se ne zabrane javne priredbe (zabavne, muzičke i slične događaje na otvorenom prostoru) najviše osporava i delegitimiše zdravstvene vlasti.

“U tom pogledu, zabrinjava i to što se predsjedniku Crne Gore i tzv. SUBNOR-u Crne Gore ”preporučuje” odlaganje ranije najavljenih javnih okupljanja, a Crkvi se litije kao mirna javna okupljanja izvan pravoslavnih hramova i manastira izričito zabranjuju. Na žalost, i ovom prilikom se nad Crkvom, sveštenstvom, monaštvom i vjernim narodom primjenjuju političke, a ne zdravstvene mjere, iako je 2. juna ove godine zvanično proglašen kraj epidemije u Crnoj Gori”, kazali su oni.

Od Uprave policije traže da prestane sa, kako navode, sramnim zloupotrebama svojih ovlašćenja.

“Pozivamo Vladu Crne Gore kao nosioca izvršne vlasti da neodložno obustavi najavljeni izgon iz Crne Gore sveštenika Miroslava Mihajlovića iz Plužina, Siniše Smiljića iz Ulcinja, Saše Janjića iz Pljevalja, jeromonaha Nikolaja (Stamatovića) iz Bijelog Polja, kao i administrativno bezakonje, prvi put takve vrste u istoriji Crne Gore, nad našim sveštenstvom i monaštvom kojima godinama, iako ispunjavaju sve zakonom propisane uslove, ne odobravaju privremene boravke u Crnoj Gori, i da omogući spajanje sa porodicom đakonu Konstantinu Dojiću, kanadskom državljaninu iz Nikšića. Snaga države se pokazuje vladavinom prava i umijećem iznalaženja najboljih rješenja u korist svih građana, a ne zloupotrebom institucija i monopola sile”, zaključuje se.

BALKANSKA RASKRŠĆA

Zanimljiv su detalj kolege sa portala Slobodna Bosna primijetile na slikama sa sijela u Mostaru na kojem su šefovi Stranke demokratske akcije Bakir Iztbegović i Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović objavili da su se dogovorili o sudbini tog grada. Iza njih dvojice, naime, viri Dario Krezić, čovjek koji je Čoviću bio savjetnik u Predsjedništvu BiH. Šira bh. javnost upoznala ga je prije tri godine kad je portal Žurnal objavio njegov telefonski razgovor sa mostarskim kriminalcem Oliverom Marjanovićem, navodi Saša Rukavina, u autorskom tekstu za “Pobjedu”.

Piše: Saša Rukavina

Policija je prisluškivala Marjanovića, a Krezića ulovila u nezgodnom trenutku. Oba su pričali iz auta, Knezović iz službenog, čiji je vlasnik Predsjedništvo BiH (ili, kako se to kod nas kaže Ureda hrvatskog člana Predsjedništva), Marjanović iz svog, u kojem je u tom trenutku bio i Mario Markota iz Posušja.

Ne svojom voljom – nešto prije toga Marjanović ga je oteo, a Knezović je Marjanoviću javio da ,,ništa ne radi bez njega“: ,,Nakon što su se sreli na dogovorenom mjestu, Marjanović ‘ništa nije radio bez Krezića’, pa su ga udruženim snagama teško pretukli i zaprijetili Markoti da drži jezik za zubima”, piše Slobodna Bosna.

BIĆE IZBORA, A MOŽDA I NEĆE

Markota je pretučen jer je prijavio uzimanje mita za zapošljavanje u državnoj policiji: ,,Policija je dokumentirala ovaj zločin, zbog kojeg je Oliver Marjanović osuđen na osam mjeseci zatvora. Dario Krezić nije odgovarao kao saučesnik u krivičnom djelu. Nije odgovarao ni 1999, kada je sudjelovao u teškoj krađi”, podsjeća Slobodna Bosna na Žurnalov tekst iz maja 2017. o događaju koji se zbio u novembru 2015.

Ima tu još detalja tipa da je Krezić u tom trenutku bio najozbiljniji kandidat za šefa mostarske ispostave obavještajne službe BiH ili da su signal Marjanoviću koji je Krezovića čekao u mraku bili ,,blinker” sa službenog auta, ali ti detalji nisu bitni. Bitno je da je to jedna od bh. afera koje nikad nisu dovedene do kraja jer ih se pravosuđe nije hvatalo, a nove su ih potiskivale. Naprosto, u pravu je šef Delegacije EU u BiH Johan Satler kad za magazin Dane kaže da kad se ujutro probudi ne zna koju će novu krizu zateći.

Mostarska afera, koju su Izetbegović i Čović rješavali tog 18. juna kad je Krezović izronio iza leđa svog svemoćnog političkog zaštitnika – nije nova. U ovom obliku traje od 2010. kad je Ustavni sud BiH ukinuo nekoliko odredbi Izbornog zakona BiH koje su definisale izbore u gradu Mostaru.

Od tada, zato što Parlamentarna skupština BiH nije provela presudu Ustavnog suda iako je to u BiH krivično djelo za koje se može u zatvor, Mostarci nisu birali gradsku vlast. Jedna od bh. uzrečica, usput, jeste i da su nepromjenjivi samo rodni list i Ljubo Bešlić. Inače, Bešlić je za gradonačelnika izabran na zadnjim lokalnim izborima u tom gradu – 2008 godine.

Hoće li Mostar konačno birati novog gradonačelnika u novembru kad bi u BiH trebali biti održani lokalni izbori, ne zna više niko. Čović i Izetbegović jesu nešto dogovorili, ali bi sad to trebao ozvaničiti parlament u kojem ga, opet, opozicija, može srušiti. Naročito ako im pomogne i vladajuća SNSD, čiji je šef Milorad Dodik jedva dočekao da vrisne kako je dogovor Čovića i Izetbegovića novo brisanje Srba sa etničke mape Mostara i da to ne može tako.

No, ako opozicija ojačana SNSD-om i ne sruši dogovor, opet je pitanje hoće li izbora biti. I ne samo u Mostaru, već i u cijeloj BiH. Upozorila je na to 21. juna i predsjednica Centralne izborne komisije BiH Vanja Bjelica Prutina.

TRI VLASNIKA BiH STVARNOSTI

Centralna izborna komisija je izbore raspisala, rokovi teku, ali… Para nema. Lokalne izbore popola finansiraju opštine i država. Opštine su svoj dio para već obezbijedile, ali država nije. Nema budžeta i niko ne zna kad bi ga moglo biti. Vijeće ministara BiH isti dan kad su se Izetbegović i Čović (kao) dogovorili oko Mostara, konačno je usvojilo i budžet i poslalo ga Predsjedništvu BiH.

Nije nevažno reći da je zakonska obaveza Vijeća ministara bila da to uradi još u novembru prošle godine. Osim što se za kršenje tog Zakona ne ide u zatvor, pobjednici na opštim izborima 2018. i novo Vijeće ministara imenovali su tek u decembru 2019. Nove ministre, među njima i ministra finansija Vjekoslava Bevandu (HDZ BiH), dočekao je budžet kojeg je pripremio stari ministar Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH), pa ga je trebalo pretresti.

Taman su ga popravili, kad je stigla korona, pa se krenulo ispočetka. Imali su političari čak i neko ozbiljno objašnjenje za vraćanje na start, no nimalo prikriveno ipak je sve zaustavio Bevandin stranački šef jer je s koronom došao i kredit MMF-a od 330 miliona eura. Čović je skontao da kantonima koje kontroliše (kako se to u BiH kaže s hrvatskom većinom) pokloni pare koje će vraćati Federacija. Što, opet, SDA nije dozvoljavala, zbog čega je najviše bjesnio Dodik, treći vlasnik bh. stvarnosti. Kojem i te i sve druge pare trebaju k›o hljeb. Koliko? Valjda je to najbolje objasnio predsjednik Srbije Alesandar Vučić kad je rekao da se ,,divi njima u RS kako uopšte isplaćuju plate”.

RS je svoj dio dobila (i potrošila) još početkom juna, FBiH je tek sad blizu dogovora kako će svojih 50 posto razdijeliti entiteti i kantonima. Valjda će Čović i Izetbegović na nekom sjelu dogovoriti i to. Kao i sve ostalo što bi trebale rješavati institucije države, dakle za to čak i preplaćeni ministri i poslanici. I tu dođemo do krize koju će Satler tek shvatiti jedno jutro. Nije riječ o parama, dogovoriće se oni kad im zafali. Usvojiće oni i budžet. Možda će sad u Predsjdništvu BiH malo zatezati Željko Komšić.

Predsjedništvo, naime, prihvata dokument Vijeća ministara i šalje ga na potvrdu Parlamentu. Ministar odbrane Sifet Podžić, član Komšićeve Demokratke fronte, jedini je u Vijeću ministara bio protiv Bevandinog prijedloga jer nema para ni za obećano povećanja plata u vojsci, a kamo li za NATO put koji je Komšiću jedini izgovor za koaliranje sa nacionalistima, ali to će, ako ga uopšte bude, biti tek kratko odlaganje.

DVA I PO INTERESA

S krizom koju će Satler tek otkrivati, Bosanci i Hercegovci žive već nekih petnaestak godina otkad je završavanje državnih poslova iz institucija preselilo u kafane u kojima su se sastajali stranački šefovi. Naprosto, u ovom trenutku o svemu u BiH odlučuju Čović, Izetbegović i Dodik. Da ne bude zabune, ta vrsta uzurpacije vlasti nije bh. specifičnost.

Nisu njih trojica ništa drugačiji od, recimo, Aleksandra Vučića u Srbiji, niti je Dodik, recimo, išta kraće na političkoj sceni od Mila Đukanovića u Crnoj Gori. Problem je, međutim, kako ih mijenjati. A mora se, rezultati njihove vladavine su katastrofalni. Prema nedavno objavljenim podacima iz istraživanja Westminster fondacija za demokratiju u BiH o tome koliko košta iseljavanje mladih iz BiH i sa zapadnog Balkana, država godišnje gubi između 650 i 800 miliona eura samo na obrazovanju onih koji napuštaju zemlju i idu van za poslom.

Osim toga, zbog smanjenja potrošnje zato što oni odlaze, kao i zato što ti mladi ne dobivaju radna mjesta, pa ne zarađuju i povećavaju domaću potrošnju, država gubi još oko 750 miliona eura godišnje. Kada se zbir ova dva gubitka preračuna u konvertibilne marke, dođe se do oko tri milijarde godišnje u BiH, državi čiji je državni budžet zakonom ograničen na nešto manje od milijarde godišnje.

A ti mladi odlaze upravo zbog okruženja koje stvara politike ovog trojica u zadnjih 20 godina. U principu, najlakše bi sad bilo stvari svesti na tri različita interesa. Ili, dva i po: dok Dodik ne krije da hoće nezavisnu, od BiH otcijepljenu RS, dok Čović krije (ne previše) da se bori za famozni treći entitet, Izetbegović uspješno krije ne zna šta bi i kako, pa pokušava održati stanje u kojem će, kao, stranci završavati posao za njega.

Ali, njih trojica su posljedica. Oni su proizvod apatije tri stvarna postratna bh. društva, tri bh. javnosti koje vjeruju u ublehu i pristaju da leže zakopane u blatu njihovih vlastitih interesa zamaskiranih u nacionalne. Jer, nakon što su nas naučili da je jedino oružje protiv kriminalaca na vlasti ,,olovka na izborima”, nakon što su nam objasnili da motke nisu ,,demokratko oružje”, Bosancima i Hercegovcima koji više u to ne vjeruju i ne pristaju, ostaje samo da se hvataju granice. I dok njih trojica pričaju o putu u EU, dvojica od njih i o putu u NATO, mi svi ostali lagano klizimo prema onom parkingu propale firme kod Mostara gdje jedan kriminalac čeka da dođe ,,precjednikov” savjetnik da nas “teško pretuku”. Ili smo već na njemu, pretučeni, ali nema ko da nam kaže?

Autor je glavni i odgovorni urednik magazina DANI

  • Ukoliko održi tempo reformi, Crna Gora može završiti pregovore do 2026.
    on 14/09/2025 at 14:46

    Crna Gora je na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja ove godine, kaže za TVCG predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta, Tomas Vajs. Poslanik socijalista i demokrata Matjaž Nemec, uvjeren je da će Crna Gora uz kontinuiranu posvećenost reformama uskoro postati naredna članica EU.

  • Ibrahimović u Istanbulu: Bošnjaci iz dijaspore ključni za Crnu Goru
    on 14/09/2025 at 11:03

    Predsjednik Bošnjačke stranke, mr Ervin Ibrahimović, tokom službene posjete Republici Turskoj, posjetio je udruženje “Türkiye Bosna Sancak” u Istanbulu, gdje je razgovarao sa članovima dijaspore Bošnjaka.

  • Popović: Apelacioni sud potvrđuje selektivnost SDT u slučaju Meljine–Petijevići
    on 14/09/2025 at 10:25

    Poslanica DPS-a i portparolka stranke, Sonja Popović, komentarisala je presudu Apelacionog suda u predmetu Meljine–Petijevići, ističući da ona potvrđuje selektivnost Specijalnog državnog tužilaštva na čelu sa tužiocem Vladimirom Novovićem.

  • Politička trgovina kočnica za izbor sudija
    on 13/09/2025 at 18:45

    Još je aktuelna situacija da se princip dvotrećinske većine koji treba da obezbijedi izbor kvalitetnih kandidata za sudije Ustavnog suda u praksi zloupotrebljava", smatraju sagovornici TVCG.

  • Bečić: Nema više povlašćenih i nedodirljivih
    on 13/09/2025 at 17:10

    Povodom desetogodišnjice postojanja, Demokratska Crna Gora nastavila je akciju reevidencije članstva posjetom Opštinskom odboru Žabljak, navodi se u saopštenju te partije. Nove članske karte uručio je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić, poručivši da Crna Gora više nema zaštićenih i nedodirljivih, dok je predsjednik OO Žabljak Darko Šljivančanin istakao rezultate koje su građani već osjetili zahvaljujući djelovanju Demokrata.

  • Božović: Govor mržnje razdvaja, zajednički rad spaja Crnu Goru
    on 13/09/2025 at 16:09

    Poslanik SNP Crne Gore, Bogdan Božović, osudio je verbalni napad na igumana i monaštvo Srpske pravoslavne crkve u manastiru Svetog Nikole u Brčelima.

  • Odžić: Dosta svađa oko spomenika, okrenimo se budućnosti
    on 13/09/2025 at 15:47

    Zamjenik predsjednika i predstavnik Evropskog saveza, Petar Odžić, tokom zvanične posjete Kamniku, u Sloveniji, istakao je da je važno da se u Crnoj Gori prevaziđu podjele iz prošlosti i okrene pažnja ka budućnosti.

  • SEP: Opravdavanje govora mržnje kao politički standard
    on 13/09/2025 at 11:29

    Odluka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da odbaci krivičnu prijavu protiv predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića, i svede izjavu da će prema svojim neistomišljenicima postupati „kao prema Turcima“ na nivo prekršaja – poruka je da je vrijeđati, stigmatizovati i prijetiti cijelim zajednicama mogućno i tako reći dozvoljeno, sve dok se to vješto pakuje u mantiju „istorijskog narativa, kažu iz Stranke evropskog progresa.

  • DNP: Dobro što je URA angažovala advokate za svoje bivše funkcionere
    on 13/09/2025 at 09:20

    Iz DNP ističu da im je zadovoljstvo što je URA ozbiljno shvatila njihov dobronamjerni savjet da što prije angažuje advokata za svoje bivše funkcionere koji su izgleda bili dio udruženog poduhvata protiv zdravlja građana Gornje Zete.

  • URA: DNP da kaže čime trguje iza zavjese kako bi progledali kroz prste gradnji kolektora
    on 13/09/2025 at 08:36

    Iz Građanskog pokreta URA ističu da se riječi i djela predstavnika DNP-a drastično razlikuju, posebno kada je u pitanju gradnja postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. DNP je, kako kažu, glasao za PUP koji je predložio ministar sa njihove liste, a kojim se planira gradnja u Botunu, iako se danas kunu građanima Zete da se postrojenje neće tamo graditi. Pozvali su DNP da iznesu karte na sto i javno kažu - čime trguju iza zavjese, te koliko novih funkcija će dobiti ukoliko “progledaju kroz prste” izgradnji Kolektora koji su sami ucrtali u PUP-u.

  • Vlast vjeruje da će na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine biti izabno dvoje viceguvernera
    on 14/09/2025 at 18:57

    Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.

  • EKIP: Na kraju jula 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije
    on 14/09/2025 at 16:40

    U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.

  • Cijena srebra u porastu
    on 14/09/2025 at 10:38

    Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.

  • Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade nove trake i kružne tokove
    on 14/09/2025 at 06:37

    Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.

  • Podrška za žene preduzetnice iz Kotora
    on 13/09/2025 at 13:34

    Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.

  • Jače avio-veze sa Velikom Britanijom: "EasyJet" i "Jet2.com" ostvarili rast od 27 odsto
    on 13/09/2025 at 08:25

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.

  • "Wizz air" iduće godine uvodi liniju Viljnus - Podgorica
    on 13/09/2025 at 08:07

    Niskobudžetni avioprevoznik "Wizz Air" naredne godine uvodi letove između litvanske prijestonice Viljnusa i Podgorice, prenosi portal Exyuaviation.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.

  • Mugoša: Značajan dio inflacije posljedica strukturne ranjivosti crnogorske privrede
    on 12/09/2025 at 15:49

    Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za avgust inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone. Godišnji rast cijena kad je voće u pitanju je čak 22,7%, farmaceuskih proizvoda 15%, ulja i masti 14%, snadbijevanja vodom 24,1% i drugih, saopštio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.

  • Kordić sa berlinskim udruženjem o planovima za dalji razvoj sjevera i investicionim prilikama
    on 12/09/2025 at 14:51

    Predstavnici Ministarstva turizma, na čelu sa ministrkom Simonidom Kordić, razgovarali su sa predstavnicima berlinskog mrežnog udruženja Freitagsrunde, koje okuplja ličnosti iz politike, biznisa, diplomatije, nauke i kulture o planovima za dalji razvoj sjevernog regiona.