OCIJENILI U “ŽIVOJ ISTINI”

Pripadnici albanskog naroda se često osjećaju diskriminisano, kazao je u Živoj istini, na TVCG, potpredsjednik Skupštine i potrpredsjednik FORCE Genci Nimanbegu, odgovarajući na pitanje da li je zahvaljujući ultra-agresivnom nastupu kolega u parlamentu, neko uspio da nametne osjećaj da nijesu punopravni građani Crne Gore.

“Abanci su se osjećali i osjećaju se i dan danas diskriminisano, ali sve manje i manje. Sve više osvajamo prava koja nam pripadaju, prava koja nisu ni na čiju štetu”, navodi Nimanbegu.

Diskurs koji preovladava iz opozicionih redova je latentno dikriminatorski, mišljenja je predsjednik i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

“Nismo pristali na takav diskurs. Imali smo burnih rasprava i nijesmo se pomjerili sa crte kad je trebalo odbraniti vrijednosti našeg identiteta”, kaže Vuksanović.

Decenijama unazad manjinski narodi su bili u zapećku događaja i to nije samo odluka vremena u kojem živimo, naveo je predsjednik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić.

“Jedan dio ekstremnije opozicije je sukob na političkoj sceni, pokušao predstaviti kao unutar pravoslavni sukob i tu je logična priča nemojte se miješati u našu stvar i u ono što su unutrašnja posla. Multnietnički sklad je najdragoceniji prtljag iz prošlosti. Diskurs koji je banalan, koji je ratnohuškasčki nikad nije pripadao BS i mi nikad nećemo ulaziti u blato takvog diskursa”, ističe Mustafić.

O izborima

Govoreći o narednim izborima, Mustafić je mišljenja da je opozicija bespovratno proćerdala četiri godine u jalovoj u priči o tome kakvi su izbori 2016. bili.

“Opozicija nije upotrijebila najmoćnije oruđe, a to je parlament. Tenzije u Budvi su prouzrokovane činjenicom da se izbori bliže i da je neko shvatio da je izgubio vrlo dragoceno vrijeme da učestvuje u političkom životu, nije se osvrtao na poruke iz Brisela i sada pokušava to da nadomjesti dizanjem tenzija. Mislim da treba da vode računa da time trajno svi gubimo i da to ostavlja traga na mlade ljude”.

Dodao je da preferiraju samostalni izlazak.

„Nemamo problem da preskočimo cenzus. Mislim da ćemo zadobiti podršku velikog broja naših birača kao potvrdu svega onoga što smo do sad radili“, kaže Mustafić.

Aktuelene teme određeni poltički subjekti koriste kao pogonsko gorivo, smatra Vuksanović. Istakao je i da su spremni, te da mirni ulaze u izbornu utakmicu.

Nimanbegu je naveo da intenzivno rade na ujedinjenju sa drugim albanskim strankama.

„Smatram da moramo ujediniti djelovanje. Treba da sa drugim alabnskim partijama radimo na jakim koalicijama i to dugoročnim“.

Upitan da li razmišlja o drugim koalicionim partijama, Nimanbegu je kazao da ne žele ići vanka te da će ostati pri tome.

O karakteru litija

Situacija u Crnoj Gori od 1997. do sad nije bila složenija, istakao je Nimanbegu.

„Društvo je posvađano. Ako dio srpskog naroda smatra da je ugrožen treba se sjesti i razgovarati sa njima. To je ponuda koja mora biti stalno na stolu. Ponuda Markovića jeste stalno na stolu ali da li je to dovoljno? Te teme ne možemo gurati pod sto“, naveo je Nimanbegu.

Karakter litije, kako je rekao Nimanbegu, nije samo vjerski.

„One imaju kombinovan element. Nemoguće da je toliki broj ljudi izmanipulisan, iako smatram da je veliki broj pozvan od političara da bi se neka politička agenda sprovela“, ističe on.

„Litije imaju svoj politički karakter. Nemam ništa protiv litija dok god su mirne i nenasilne, ali na istim tim litijama mogu da se čuju poruke koje nisu dostojne da nose predznak vjerske“, kazao je Vuksanović.

„Litije su legitiman izraz nezadovoljstva, ali kada dobiju politički karakter i vjera se instrumentalizuje u svrhu nekih drugih namjera, onda to ne dobija lijepe obrise. Primjetna je politizacija litija i instrumentalizacija vjere. Primjetni su i uticaji sa strane. Ali niko ne može sporiti pravo na legitiman izraz nezadovoljstva”, naveo je Mustafić.

Umješanost Moskve i Beograda

Po izjavama zvaničnika Srbije i Moskve jasna je podrška iskazivanju nezadovoljstva u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, istakao je Mustafić.

„Cilj ima političku pozadinu, moguće čuvanje uticaja u Crnoj Gori, možda se još neko nije pomirio sa tim da je Crna Gora nezavisna država, da je članica NATO-a..#, naveo je on i dodao.

„Zauzeli smo prozapadni kurs, očigledno neki nijesu zadovoljni tim. Zbog toga priželjkujem da naši partneri iz Brisela iskažu veći senzibilitet prema nama i da više cijene tu našu odlučnost, jer oni drugi ne traže ništa od nas već samo da im se priklonimo“, kaže Mustafić.

Mustafić smatra da Crna Gora treba da istraje na tome da objasni ono što se dešava u državi.

„Razumijevanje procesa u Crnoj Gori je delikantna stvar i mislim da u komunikaciji sa zapadnim partnerima možemo više uraditi“.

Nimanbegu navodi da je diskurs između Crne Gore i Srbije zabrinjavajući. Upitan da li je uzrok Kosovo, Nimanbegu je odgovorio da to nije isključeno kao dimna zavjesa.

„Nemojte zaboraviti da srpska lista na Kosovu trenutno čini čak i podršku za vladu Kosova“.

Otkazani sastanak u Vašingtonu

Nimanbegu je kazao da je na Balkanu u interesu da dijalog Prištine i Beograda počne i da se što kvalitetnije odvija.

„Izmjene granica na Balkanu su pandorina kutija. Procesi na Kosovu ne znam da li su slučajni. Optužnica protiv Tačija je optužnica koja je rezultat i osnivanje odjeljenja suda u parlamentu Kosova. Smatramo da to nije suđenje protiv oslobodilačke vojske Kosova. To je optužni prijedlog, ali sam momnat da je on prije Vašingotona objelodanjen, je jasna politička poruka. Ne znam kome je odgovaralo da do sastanka ne dođe ali sam primjećivao ogromnu žurbu u organizaciji sastanka“, zaključio je Nimanbegu.

BOŠKOVIĆ

Ministar odbrane Predrag Bošković poručio je da u Crnoj Gori ne može biti nikakvih građanskih sukoba.

Bošković je, za Radio Petnjica, kazao da samo može doći doći do sukoba državnih organa sa huliganima i onima koji ruše i udaraju na legalne institucije Crne Gore.

Jedan od lidera DF Predrag Bulatović najavio je održavanje litija u nedjelju uprkos mjerama NKT-a. Da li to znači da je DF definitvo preuzeo litije i pretvorio ih u nešto drugo ili je samo sada ogoljena suština i pozadina crkvenih skupova?

Poznati rušitelj svega čega se dotakao, gospodin Bulatović očigledno u nedostatku više partija pošto ni sam više ne zna koliko ih je porušio u Crnoj Gori i podijeli, želi sad da krene sa nekim sukobima. Danas sam vidio da priziva i građanske sukobe u Crnoj Gori, ali ga moram, po ko zna koji put, razočarati da je Crna Gora dovoljno zrela i da u Crnoj Gori ne može biti ni građanskih sukoba ni sukoba sa vjernicima, već mora biti reda i poretka i državni organi Crne Gore mogu samo sukobiti sa huliganima i sa onima koji ruše i udaraju na legalne institucije Crne Gore. U svakom slučaju ne znam zbog čega je to gospodin Bulatović izjavio danas. Očigledno da njegova politička grupa jedino može na bazi sukoba i podjela da ostavari određeni politički benefit u susret parlamentarnim izborima zakazanim za 30.avgust. Kao što sam već rekao, Crna Gora ima dovoljno i demokratskog, evropskog i ljudskog kapaciteta da na ove izazove odgovori na jedan kvalitetan demokratski i evropski način u miru i siguran sam da će to tako biti i do izbora i poslije izbora. Crna Gora je u svojoj bliskoj istoriji dokazala da se sa ovakvim i mnogo težim izborima izborila na jedan kvalitetan način bez ijednog sukoba, bez ijedne žrtve tako da smo po tome bili prepoznati kako u regionu tako i šire i siguran sam da će to biti i ovaj put.

Koliko udjela u tzv “događanju naroda” imaju centri van CG?

Naravno, centri su uvijek ti koji žele ostvariti svoje neke interese. Imali smo toga dosta u prethodnom periodu pogotovo nakon 2014. godine kada je postalo evidentno da će Crna Gora postati članinca NATO-a. Svjesni smo svega onog što se dešavalo i pokušaja terorizma 2016. u susret tadašnjim izborima. Sve ono što se dešavalo 2017. u susret stvaranju preduslova za punopravno članostvo u NATO-u, sada opet je iskorišćen zakon o slobodi vjeroispovjesti da pokušava podijeliti Crna Gora, ali ponavljam ti centri moći teško da bi išta mogli uraditi u Crnoj Gori da nemaju određene igrače u samoj Crnoj Gori i mislim da upravo ti centri moći, koriste određene političke subjekte u Crnoj Gori kako bi ostvarili svoje političke interese i to dovoljno govori o DF i sličnim u Crnoj Gori koji zarad određenih sitnih, ličnih interesa pristaju da budu pijuni u igri koju igraju određeni centri moći iz regiona i šire.

Šta VCG može da uradi i koja je njena uloga u održavanju unutrašnje stabilnosti?

Prije svega to je pitanje unutrašnjeg mira i stabilnosti pitanje Ministarstva unutrašnjih poslova odnosno, Uprave policije. Oni to rade na jedan sjajan način. Viđeli smo to i prethodnih dana. Na žalost, imali smo i određeni broj povrijđenih policajaca. Samo u prethodnom šest mjeseci, upravo od takvih izgrednika i huligana imali smo povređivanje 49 policajaca, ali ono što moram ponovit i iskazati i sa ovog mjesta to je jednu veliku zahvalnost pripadnicima uprave policije na čelu sa direktorom na jedan pregan angažman i sve ono što su uradili u ne tako lakim vremenima, jer su u istom vremenu morali voditi računa i o pandemiji korona virusa a što se tiče vojske, vojska je uvijek spremna da odgovori na sve izazove na najbolji mogući način i siguran sam da smo to više puta do sada dokazali.

Da li će se skoro održati sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost zbog situacije u CG.

Imali smo sjednicu vijeća za nacionalnu bezbjednost redovnu u ponedeljak i vjerovatno će biti ubrzo sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost koja će biti redovnog karaktera sa obzirom da imamo određenih pitanja koja su došla na dnevni red. Ne vidim trenutno bilo kakvu potrebu za vanrednom sjednicom a u svakom slučaju to je na članovima savjeta za odbranu i bezbjednost da procijene i mislim da oni tu dobro procjenjuju kao i svaki put do sada.

Ima li NATO mehanizme pomoći svojim članicama u ovakvim situacijama?

NATO uvijek ima svoje mehanizme i zbog toga je i potpisan taj protokol. Siguran sam da Crna Gora može sa ovim da se izbori shodno svojim kapacitetima i resursima.