JANJUŠEVIĆ

Pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević ocijenio je, u emisiji “Akcenti” TVCG, da je policija u Budvi i drugim gradovima spriječila dalju eskalaciju nasilja.

On je kazao da policija u Budvi, uprkos brojnim verbalnim uvredama i kletvama okupljenih građana, nije reagovala sve dok oni, kako je naveo, nijesu pokušali da linčuju vršioca dužnosti predsjednika Opštine Vladimira Bulatovića.

“Policija ga je sklonila u CB Budva i desilo se da su okupljeni građani na silu pokušali da uđu u Centar bezbjednosti da se obračunaju sa njim. To je bila ta zadnja linija gdje je naređeno da se upotrijebe sredstva u skladu sa zakonom. Hemijska sredstva, znači najblaži oblik sredstava prinude koji maltene garantuje da nema povrijeđivanja građana”, saopštio je Janjušević.

Podsjetio je da je 41 osoba uhapšena zbog izazivanja incidenata u više gradova, dok će krivično i prekršajno odgovarati 54 lica.

Janjušević je ocijenio da je u dijelu javnosti i medija stvorena neprijateljska atmosfera prema policiji koja samo, kako dodaje, štiti ustavni poredak i imovinsku sigurnost svih građana.

On je kazao da su policijski službenici na društvenim mrežama i pojedinim portalima targetirani na najbrutalniji način.

“Želim da poručim svima koji to rade da ćemo mi zaštititi naše službenike i niko se neće na takav način obračunavati sa njima”, rekao je Janjušević.

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković ocijenio je da je policija u Budvi djelovala u skladu sa zakonom.

On smatra da je policija u dužem periodu izložena provokacijama, ali da je u ranijim slučajevima bila tolerantna.

Ponovio je da mu scene u prethodna dva dana liče na pobunu protiv Crne Gore.

“Ako vi imate da policija u kontinuitetu izdaje naređenja, a za to ona ima zakonski osnov, i ako se postupa po tim naređenjima nego se pribjegava sili, šta je to nego pobuna protiv države Crne Gore”, naveo je Zeković.

On je naglasio da Savjet posebnu pažnju obraća na primjere prekoračenja policijskih ovlašćenja i da niko ne pokušava da ih prikrije.  

Politički analitičar Ranko Đonović smatra da nijedna policija u okruženju i regionu u ovim situacijama nije tolerantna kao crnogorska.

“Policija mora da odbrani državu, koju su životima branili naši preci i koju smo povratili 2006.”, ocijenio je Đonović. On je naveo da su dešavanja u Budvi prešla svaku granicu.

KRALJEVSKA MORNARICA

Britanska Kraljevska mornarica spremna je da testira “dron” verziju čamca bez posade.

U razvoj čamca bez posade nazvanog Pacific 24 i drugih autonomnih plovila uloženo je više od tri miliona funti. Čamci se mogu poslati u individualne ili grupne misije, a dostižu brzinu od 70 km/h.

Pacific 24 se koristio u morskim operacijama ratnih brodova Kraljevske mornarice duže od 25 godina, a njegova namjena je veoma široka.

Koristi se za spasilačke misije, potrage, transport osoblja i drugo, međutim, “dron” verzija će pružiti još više mogućnosti, a možda se bude koristila i za nove tipove misija.

Svi čamci će se kontrolisati s glavnog broda kao što je fregata ili razarač.

Pacific 24 se proizvodi u Portsmouthu, objavio je BBC.

FON DER LEJEN

Obnavljanje dijaloga Beograda i Prištine uz posredovanje EU je ključno za napredovanje tih zemalja ka EU, saopštila je predsjednica Evropske komsije (EK) Ursula fon der Lajen, nakon susreta sa kosovskim premijerom Avdulahom Hotijem u Briselu.

Lajenova je kosovskom premijeru kazala i da je Zapadni Balkan prioritet Komisije, i da je budućnost tog regiona u EU.

Lideri su se saglasili da je važno napredovati u reformama, posebno u oblasti korupcije i vladavine prava. Takođe, razgovarali su o posljedicama pandemije Kovid19 i podršci EU regionu. Lajenova je potvrdila da će Komisija predstaviti na jesen ekonomski i investicioni paket koji će pomoći da se podstakne dugoročni oporavak regiona i njegovo probližavanje EU.

Ona je ocijenila da je činjenica što je Hoti izabrao Brisel kao prvu inostranu posjetu dokaz posvećenosti Prištine odnosima sa EU.

Sastanku u Komisiji prisustvovao je i specijalni izaslanik za dijalog Beograda i Prištine, Miroslav Lajčak.

Varhelji: Vizna liberalizacija zajednički cilj

Tokom prve posjete Briselu Hoti se sastao i sa komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem, koji je ocijenio da je diskusija bila pozitivna i obećavajuća.

“Podržaćemo reformske procese koji se odnose na EU i nsatavićemo da budemo uz Kosovo u suočavanju sa krizom Covid19“. Vizna liberalizacija ostaje zajednički cilj”, objavio je Varhelji na Tviteru.

On je takođe poručio da je dijalog sa Beogradom ključan za napredak.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

ZAŠTITA CG ZAJEDNICE U REGIONU

Crnogorska Vlada utvrdila je Strategiju saradnje sa dijasporom – iseljenicima za period od ove do 2023. godine kojom se definišu mjere i aktivnosti na zaštiti položaja crnogorske nacionalne zajednice u regionu.

Iz Vlade su naveli da je usvajanje nove Strategije potvrda da je dijaspora visoko pozicionirana na agendi političkih prioriteta državnih organa i nadležnih ustanova.

“Imajući u vidu izražen trend asimilacije kod jednog dijela našeg iseljeništva, potreban je institucionalni odgovor na te izazove, kojim bi se uticalo na očuvanje nacionalnog i državnog identiteta zajednica u regionu i sprovođenje drugih aktivnosti i mjera, u cilju zaustavljanja izuzetno izraženih trendova asimilacije”, navodi se u saopštenju.

Iz Vlade su dodali da se prema Zakonu o saradnji Crne Gore sa dijasporom za realizaciju Strategije izdvaja 0,7 odsto tekućeg budžeta, a za konkretne mjere i aktivnosti izdvajaće se najmanje 260 hiljada eura na godišnjem nivou.

Strategijom su, kako se dodaje, definisani prioritetni ciljevi, nosioci poslova i aktivnosti koje treba da stvore neophodne pretpostavke za sistemsko i kvalitetno unapređenje saradnje sa iseljenicima, koja će biti i podsticaj za iseljenike u traženju boljih formi organizovanja i komunikacija sa maticom.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Program ostvarivanja principa „Otvorena nauka“ u Crnoj Gori s Akcionim planom 2020 – 2022, koji je utemeljen na viziji Crne Gore da istraživačka djelatnost bude zasnovana na principima Otvorene nauke.

To, kako se dodaje, podrazumijeva da istraživačka djelatnost bude u službi cjelokupnog društva i da je neophodno da javna sredstva usmjerena na finansiranje istraživačkih aktivnosti budu trošena na efikasan i transparentan način.

Iz Vlade su kazali da se, kada je u pitanju nedostatak saradnje između akademskih institucija i privrede, očekuje da će diseminacija rezultata istraživanja, na način predviđen politikom Otvorene nauke, doprinijeti motivisanju nacionalne privrede za ulaganje u istraživačke projekte i višem stepenu saradnje i zajedničkom radu s crnogorskim naučnicima.

Dodaje se da je Programom predviđeno i obezbjeđivanje otvorenog pristupa recenziranim naučnim radovima, nacionalnom akademskom izdavaštvu, istraživačkim podacima.

“Biće omogućena i dostupnost istraživačkih infrastruktura, ukoliko je njihova nabavka ili uspostavljanje finansirano javnim sredstvima, kao i interoperabilnost sa međunarodnim digitalnim istraživačkim infrastrukturama”, kaže se u saopštenju.