PANEL DISKUSIJA

Direktna podrška žrtvama trgovine ljudima je najvažnija, a ona trenutno izostaje u Crnoj Gori, ocijenjeno je na panel diskusiji koju je organizovalo Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG).

Generalna sekretarka DPNCG, Mila Radulović, kazala je da su novinari prilikom istraživanja konkretnih slučajeva koji se tiču trgovine ljudima, nailazili na brojne prepreke, te „da je malo informacija koje su javno dostupne i da je teško doći do njih“.

„Pored te neke opšte slike, nismo uspjeli da dođemo do činjenica zašto je to tako. Godinama unazad, izvještaji međunarodnih organizacija su ukazivali na to da se naša država ne bori adekvatno protiv ove pošasti. Koliko smo vidjeli tokom realizacije ovog projekta, postoje mnogi problemi u lancu – nepovjerenje i neznanje“, navela je Radulović.

Ona je kazala da je stekla utisak da se istražni organi, koji su zaduženi za tu problematiku, često nisu snalazili.

„Dobili smo informacije da su u Tužilaštvu do sad bili zaduženi osnovni tužioci. Oni nisu umjeli da procijene kad je u pitanju trgovina ljudima, a kad nije. Policija nije umjela ili nije bila dovoljno agilna da obezbijedi podatke koji su im pri ruci“, rekla je Radulović.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP), Maja Raičević, apelovala je na sve uključene u borbu protiv trgovine ljudima da budu posvećeni tom zahtjevnom zadatku, te istakla da je najvažnija direktna podrška žrtvama kojom treba da se bave autonomne organizacije.

„Apelujem da se ovom problematikom bavi samo onaj ko je stvarno spreman da zasuče rukave, da vidi ono što nije prijatno vidjeti, da se nekad zamjeri nekome kome se nije prijatno zamjeriti“, istakla je Raičević.

Raičević je naglasila da bezbjednost žrtve uvijek mora biti prioritet.

Šefica kancelarije IOM-a u Crnoj Gori, Dušica Živković, podsjetila je da je 2012. godine u svijetu pokrenuto 7,7 hiljada krivičnih prijava za krivično djelo koje se odnosi na trgovinu ljudima.

„Dok je u 2018. godini bilo 11 hiljada krivičnih prijava. To nam govori da generalno svuda u svijetu imamo taj porast, trend i promovisanje rada na tim slučajevima. 2012. je bilo više od 46 hiljada identifikovanih žrtava, da bi u 2018. bilo preko 85 hiljada“, navela je Živković.

Ona je ukazala da je potrebno imati u vidu i period migrantske krize koja je direktno povezana sa tom problematikom.

 Predstavnik Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih migracija Uprave policije, Marko Brajović, kazao je da je taj organ u prethodnim godinama imao velike izazove i probleme sa kojima je, kako je rekao, pokušao adekvatno da se izbori.

„Imali smo određene nedostatke kad je u pitanju rad i postupanje službenika Uprave policije na polju otkrivanja i procesuiranja ovih slučajeva. Takođe,smo imali određene nedostatke i probleme koji su konstatovani u svim tim međunarodnim izvještajima kada je u pitanju saradnja sa Tužilaštvom. U formalnom procesu identifikacije žrtava smo imali određenih nedostataka“, naveo je Brajović.

Prema njegovim riječima, desili su se značajni koraci „koji već idu u prilog tome da imamo konkretne rezultate“.

„U Upravi policije je formiran novi sektor, došlo je do formiranja novog Odsjeka, koji broji mnogo više izvršilaca koji se bave ovom problematikom. To nam daje priliku da možemo na nacionalnom nivou da koordiniramo sa ovom problematikom i usko sarađujemo sa nadležnim Tužilaštvom. Takođe, izdvajam Operativni tim za borbu protuiv trgovine ljudima“, rekao je Brajović.

On je ocijenio da je napravljen veliki iskorak kad je u pitanju proces formalne identifikacije.

„U 2019. godine i ove godine možemo govoriti o većem broju procesuiranih slučajeva u odnosu na raniji period i veći broj formalno identifikovanih žrtava trgovine ljudima. Imali smo šest realizovanih predmeta na nivou Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima od polovine 2019. godine do ovog perioda. Ti predmeti su se ticali radne eksploatacije i ranih brakova“, kazao je Brajović.

Predstavnica Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, Duška Ščjivančanin, kazala je da su se temom dječjeg prosjačenja bavili iz nekoliko uglova te da su tokom dužeg perioda sproveli niz istraživanja.

„Preporuke koje smo dali 2011. ili 2012. godine su aktuelne i danas, uz male organizacione finese i to je poražavajuće za nas kao društvo. Ne trebaju nam statistike, ili istraživanja, nego samo da odemo ispred ‘Volija’, ili recimo u Bokešku ulicu i vidimo djecu koja prose, to je dokaz kako sistem zasita funkcioniše“ .

Šljivančanin je kazala da kontinuirano iniciraju i aktuelizuju ovu priču, te da je problem što nadležni prebacuju odgovornost .

Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, kazala je da je ta nevladina organizacija još 2000. godine otvorila prvo sklonište za žrtve trgovine ljudima u Crnoj Gori, te da je ono funkcionisalo pet godina.
Raičević je prisutnima navodila konkretne primjere trgodine ljudima u situacijama kada su se žrtve ovog krivičnog djela obraćale Sigurnoj ženskoj kući za pomoć.

“Svi slučajevi su procesuirani uz našu asistenciju, ja sam većinom bila prisutna na sudu i gledala sam kako se sudija sprda sa žrtvama, kakav je to užas. Danas ništa nije bolja situacija, oni ne razumiju koji je to stepen nasilja”, kazala je Raičević.

Ocijenila je da se nedovoljno radi na istraživanju i procesuiranju počinilaca ovog krivičnog djela u Crnoj Gori.

Panel diskusija „Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Crnoj Gori” održana je u okviru projekta „Novinari protiv trgovine ljudima“, koji se realizuje u okviru regionalnog projekta „Balkans ACT (Against the Crime of Trafficking) Now!” koji u Crnoj Gori sprovodi NVO Centar za ženska prava uz podršku NVO Astra i Evropske unije.

PANEL DISKUSIJA

Direktna podrška žrtvama trgovine ljudima je najvažnija, a ona trenutno izostaje u Crnoj Gori, ocijenjeno je na panel diskusiji koju je organizovalo Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG).

Generalna sekretarka DPNCG, Mila Radulović, kazala je da su novinari prilikom istraživanja konkretnih slučajeva koji se tiču trgovine ljudima, nailazili na brojne prepreke, te „da je malo informacija koje su javno dostupne i da je teško doći do njih“.

„Pored te neke opšte slike, nismo uspjeli da dođemo do činjenica zašto je to tako. Godinama unazad, izvještaji međunarodnih organizacija su ukazivali na to da se naša država ne bori adekvatno protiv ove pošasti. Koliko smo vidjeli tokom realizacije ovog projekta, postoje mnogi problemi u lancu – nepovjerenje i neznanje“, navela je Radulović.

Ona je kazala da je stekla utisak da se istražni organi, koji su zaduženi za tu problematiku, često nisu snalazili.

„Dobili smo informacije da su u Tužilaštvu do sad bili zaduženi osnovni tužioci. Oni nisu umjeli da procijene kad je u pitanju trgovina ljudima, a kad nije. Policija nije umjela ili nije bila dovoljno agilna da obezbijedi podatke koji su im pri ruci“, rekla je Radulović.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP), Maja Raičević, apelovala je na sve uključene u borbu protiv trgovine ljudima da budu posvećeni tom zahtjevnom zadatku, te istakla da je najvažnija direktna podrška žrtvama kojom treba da se bave autonomne organizacije.

„Apelujem da se ovom problematikom bavi samo onaj ko je stvarno spreman da zasuče rukave, da vidi ono što nije prijatno vidjeti, da se nekad zamjeri nekome kome se nije prijatno zamjeriti“, istakla je Raičević.

Raičević je naglasila da bezbjednost žrtve uvijek mora biti prioritet.

Šefica kancelarije IOM-a u Crnoj Gori, Dušica Živković, podsjetila je da je 2012. godine u svijetu pokrenuto 7,7 hiljada krivičnih prijava za krivično djelo koje se odnosi na trgovinu ljudima.

„Dok je u 2018. godini bilo 11 hiljada krivičnih prijava. To nam govori da generalno svuda u svijetu imamo taj porast, trend i promovisanje rada na tim slučajevima. 2012. je bilo više od 46 hiljada identifikovanih žrtava, da bi u 2018. bilo preko 85 hiljada“, navela je Živković.

Ona je ukazala da je potrebno imati u vidu i period migrantske krize koja je direktno povezana sa tom problematikom.

 Predstavnik Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih migracija Uprave policije, Marko Brajović, kazao je da je taj organ u prethodnim godinama imao velike izazove i probleme sa kojima je, kako je rekao, pokušao adekvatno da se izbori.

„Imali smo određene nedostatke kad je u pitanju rad i postupanje službenika Uprave policije na polju otkrivanja i procesuiranja ovih slučajeva. Takođe,smo imali određene nedostatke i probleme koji su konstatovani u svim tim međunarodnim izvještajima kada je u pitanju saradnja sa Tužilaštvom. U formalnom procesu identifikacije žrtava smo imali određenih nedostataka“, naveo je Brajović.

Prema njegovim riječima, desili su se značajni koraci „koji već idu u prilog tome da imamo konkretne rezultate“.

„U Upravi policije je formiran novi sektor, došlo je do formiranja novog Odsjeka, koji broji mnogo više izvršilaca koji se bave ovom problematikom. To nam daje priliku da možemo na nacionalnom nivou da koordiniramo sa ovom problematikom i usko sarađujemo sa nadležnim Tužilaštvom. Takođe, izdvajam Operativni tim za borbu protuiv trgovine ljudima“, rekao je Brajović.

On je ocijenio da je napravljen veliki iskorak kad je u pitanju proces formalne identifikacije.

„U 2019. godine i ove godine možemo govoriti o većem broju procesuiranih slučajeva u odnosu na raniji period i veći broj formalno identifikovanih žrtava trgovine ljudima. Imali smo šest realizovanih predmeta na nivou Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima od polovine 2019. godine do ovog perioda. Ti predmeti su se ticali radne eksploatacije i ranih brakova“, kazao je Brajović.

Predstavnica Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, Duška Ščjivančanin, kazala je da su se temom dječjeg prosjačenja bavili iz nekoliko uglova te da su tokom dužeg perioda sproveli niz istraživanja.

„Preporuke koje smo dali 2011. ili 2012. godine su aktuelne i danas, uz male organizacione finese i to je poražavajuće za nas kao društvo. Ne trebaju nam statistike, ili istraživanja, nego samo da odemo ispred ‘Volija’, ili recimo u Bokešku ulicu i vidimo djecu koja prose, to je dokaz kako sistem zasita funkcioniše“ .

Šljivančanin je kazala da kontinuirano iniciraju i aktuelizuju ovu priču, te da je problem što nadležni prebacuju odgovornost .

Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, kazala je da je ta nevladina organizacija još 2000. godine otvorila prvo sklonište za žrtve trgovine ljudima u Crnoj Gori, te da je ono funkcionisalo pet godina.
Raičević je prisutnima navodila konkretne primjere trgodine ljudima u situacijama kada su se žrtve ovog krivičnog djela obraćale Sigurnoj ženskoj kući za pomoć.

“Svi slučajevi su procesuirani uz našu asistenciju, ja sam većinom bila prisutna na sudu i gledala sam kako se sudija sprda sa žrtvama, kakav je to užas. Danas ništa nije bolja situacija, oni ne razumiju koji je to stepen nasilja”, kazala je Raičević.

Ocijenila je da se nedovoljno radi na istraživanju i procesuiranju počinilaca ovog krivičnog djela u Crnoj Gori.

Panel diskusija „Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Crnoj Gori” održana je u okviru projekta „Novinari protiv trgovine ljudima“, koji se realizuje u okviru regionalnog projekta „Balkans ACT (Against the Crime of Trafficking) Now!” koji u Crnoj Gori sprovodi NVO Centar za ženska prava uz podršku NVO Astra i Evropske unije.

RAJZING RANKE I KEMP PORUČILE

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Ranke pozvala je sve strane da se uključe u konstruktivan dijalog, izbjegnu nasilje po svaku cijenu i da zajedno rade na uspjehu predstojećih izbora u Crnoj Gori.

Ona se oglasila na svom Twitter nalogu povodom jučerašnjih sukoba građana i policije u više crnogorskih opština.

“Nakon jučerašnjih sukoba, ponavljam svoj poziv svim stranama da se uključe u konstruktivan dijalog, izbjegnu nasilje po svaku cijenu i da zajedno rade na uspjehu predstojećih izbora u Crnoj Gori”, kazala je Rajzing Ranke.

Ona je navela da su slobodni, pošteni i takmičarski izbori temelj demokratije.

Istim povodom oglasila se i ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Alison Kemp.

“Zabrinuta sam zbog sinoćnjih događaja. Veoma je važno da se protesti odvijaju mirno i u skladu sa zakonom, a da je reakcija vlasti proporcionalna”, navela je Kemp na svom Twitter nalogu.

OSNOVNI SUD

Podgorički Osnovni sud utvrdio da porodici Đurišić ne pripada pravo korišćenja zemljišta – saobraćajnice u Jerevanskoj ulici na Zabjelu.

Sud je, kao neosnovan, odbacio protivtužbeni zahtjev porodice Đurišić kojim je traženo da im se isplati iznos od 390.320 eura za faktičku eksproprijaciju i odbacio protivtužbu u dijelu kojim je traženo pravo na naknadu za povrijeđeno pravo svojine, saopšteno je iz PG biroa.

Navode da je i ranijim presudama odbijen zahtjev za isplatu nadoknade.

“Sve navedeno je samo dodatna potvrda da su Glavni grad i gradske komunalne službe radile svoj posao u skladu sa zakonom i propisima kada su otpad, šut, gume i druge opasne materije po zdravlje ljudi uklanjale sa javne saobraćajnice kao objekta od opšteg interesa”, pišu u saopštenju Glavnog grada.

Napominju da Glavni grad u prethodnom periodu nije komentarisao sudske i upravne postupke koje vodi sa fizičkim ili pravnim licima, niti će to činiti ubuduće.

“Ovo obraćanje predstavlja izuzetak zato što su Glavni grad, njegovo rukovodstvo, komunalne službe i veliki broj zapošljenih službenika bili konstantno izloženi medijskom linču, neistinama i klevetama od strane porodice Đurišić, koja je pritom podnijela i desetine krivičnih prijava, a sve u vezi sa sporom koji se tiče saobraćajnice u Jerevanskoj ulici na Zabjelu”, zaključuje se.

HRABRI ČIN

Podgorički policajac, Ranko Minić, spasio je jutros sugrađanku koja je pokušala da izvrši samoubistvo utopljenjem u rijeci Morači.

“Nakon saznanja da jedno lice pokušava da izvrši samoubistvo skokom sa mosta Blaža Jovanovića u Moraču Minić je odmah krenuo na lice mjesta. Minić je u vodi primjetio lice i odmah bez razmišljanja krenuo u spasilačku misiju. Nakon više od 60 metara plivanja došao je do ženske osobe i uspio da dopliva do obližnje stijene i izvuče je ne površinu spasavajući joj tako život”, saopštili su iz policije.

Ubrzo je, kako je saopšteno, došla policija, vatrogasci i medicinski radnici.

“Pripadnici Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Podgorica su uz pomoć čamca, izvukli žensku osobu i policajca na obalu rijeke Morače, ona je u cilju pružanja adekvatne medicinske pomoći transportovana u Urgentni blok”, piše u saopštenju.

Iz policije istuču da je Minić pokazao posebnu hrabrost i profesionalizam.

“Rizikujući i sopstveni život uspio je spasiti jedan život na čemu mu Uprava policije iskazuje puno poštovanje.  Ovaj primjer hrabrosti i humanosti je za svaku pohvalu i uvažavanje”, zaključuje se.