U OPŠTINI BAR

Strateški plan razvoja opštine Bar 2020-2025. godine usvojen je na juče započetoj 20. sjednici Skupštine opštine Bar.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da su usvajanjem plana prepoznati partneri i finansijski okvir za njegovu realizaciju.

“Ispunili smo obećanje sa početka mandata ove lokalne uprave – ponudili smo važan dokument – kombinaciju potreba i želja, vodeći računa o realnom planiranju u finansijskom smislu”, rekao je Raičević na zasijedanju lokalnog parlamenta.

Strateškim planom, kazao je on, stvara se povoljan ambijent za buduća investiciona ulaganja, za dalju izgradnju infrastrukture, jačanje privrede-turizma, poljoprivrede i drugih grana, uz očuvanje životne sredine, kao i za kreiranje većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta.

Raičević je istakao da je plan usklađen sa Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore 2020-2025. i Zakonom o regionalnom razvoju.

“Pored okvirnog budžeta za realizaciju projekata iz Strateškog plana, lokalna uprava je prepoznala i potencijalne partnere, uz čiju finansijsku i tehničku podršku će raditi na implementaciji plana. Osim sredstava opredijeljenih budžetom Opštine Bar, akcenat će biti stavljen na mogućnost iskorišćavanja sredstava iz državnih fondova i fondova EU i drugih donatora. Ovim dokumentom definisan je i plan sprovođenja navedenih projekata za period od pet godina, čijom realizacijom će život svakog pojedinca u Baru – dakle svakog sugrađanina i svakog gosta – biti značajno bolji, kvalitetniji i sadržajniji. Projektima koje smo definisali želimo da ostvarimo viziju Bara kao modernog grada, privrednog čvorišta i grada bogatog kulturnog nasljeđa koji živi tokom cijele godine, koji ima kvalitetne sadržaje za ugodan život građana svih generacija, čime se Bar razvija u željenom pravcu”, istakao je Raičević.

Sjednica bez Đurovića i Laloševića

Odbornici Dejan Đurović i Vasilije Lalošević iz kluba DF-SNP u Baru, neće prisustvovati današnjem nastavku sjednice SO Bar u znak protesta zbog jučerašnjih dešavanja u Budvi, Baru i drugim crnogorskim gradovima, saopšteno je iz SNP-a.

“U trenucima dok se proganjaju, privode i hapse najveći crkveni velikodostojnici, poslanici, predsjednik jedne opozicione opštine, odbornici, sekretari lokalnih samouprava, dok se prebija omladina i uz sve to ukida pravo desetinama hiljada crnogorskih građana na slobodu vjeroispovjesti, najmanje što možemo da uradimo je da na ovaj način skrenemo pažnju našim sugrađanima, ali i široj javnosti, da ovakvo ponašanje režima ne vodi ničemu dobrom”, navodi se u saopštenju.

DPS

Budvanska antidržavna pobuna, organizovana i predvođena lokalnim funkcionerima bivše koalicije i opozicionim poslanicima DF i njihovog satelita Demokrata, uz blagoslov SPC, još jednom pokazuje očajnu poziciju u kojoj se nalazi ova dezorijentisana grupa, svega dva mjeseca pred parlamentarne izbore, ističu u Demokratskoj partiji socijalista.

Kako ističu, jučerašnji događaji dokazuju da je Demokratski front glavni organizator svih protestnih okupljanja u Crnoj Gori.

“Izbor ove grupe gubitnika, da kampanju započnu rušenjem institucija, nasrtajima na čuvare reda i mira, paljenjem kontejnera, bacanjem kamenica na građane i policajce, dokaz je bezizlaznog položaja u koji su sebe doveli nakon četiri godine tumaranja i destrukcije, bez plana i programa, igrajući po anticrnogorskim notama. O očajnoj poziciji Demokratskog fronta i njihovih satelita, svjedoči i njihova tako očigledna namjera da isprovociraju sopstveno hapšenje, i na taj način pokušaju da podignu rejting među svojim pristalicama. Zato su juče pokušali da sami sebe uhapse u nekoliko crnogorskih gradova, ne bi li u nastavku kampanje na tome gradili svoju političku platformu”, napominje se u saopštenju DPS.

Grupa gubitnika spremna je da, kako kažu, zbog svojih sebičnih interesa, zapali Crnu Goru, ne prezajući da u taj prljavi posao gurnu ne samo pristalice, već i svoje najbliže rođake, kumove, prijatelje, ugrožavajući stabilnost države i uznemiravajući građane širom Crne Gore.

“Pozivamo grupe izmanipulisanih građana da u pravom svijetlu sagledaju ulogu koju su svjesno ili nesvjesno preuzeli, dovodeći sebe u položaj žrtava beskrupuloznih političkih gubitnika. Ovim putem, dajemo punu podršku nadležnim organima da osiguraju red i mir za sve građane Crne Gore. I da svaki pokušaj političkog profitiranja na ugrožavanju temeljnih vrijednosti crnogorskog društva bude kažnjen od institucija. Sigurni smo da će građani znati kako da se 30. avgusta odrede prema ovim događajima, i pošalju u prošlost sve političke palikuće”, ističu u DPS.

MANS SAOPŠTIO

Posljednja dešavanja u Budvi predstavljaju ogoljeno, brutalno nasilje partijske policije nad građanima Crne Gore, ocijenjeno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

“Najnoviji snimci na kojima se vidi da pripadnici policije šutiraju i tuku već onesposobljene i svezane građane, predstavljaju užasavajući dokaz brutalne političke zloupotrebe zarobljenih institucija”, saopštio je MANS.

Istakli su da je prijetnja premijera Duška Markovića da se država za 15 minuta može obračunati sa političkim protivnicima predstavlja direktnu potvrdu da će se vlast “služiti svim sredstvima da sačuva vlast”.

“U politički obračun se uključilo Specijalno tužilastvo koje u fijoci drži sve krivične prijave MANS-a protiv vrha režima, i pokreće postupke samo po političkom diktatu”, kazali su iz MANS-a.

Najgora pravda je, istakli su, selektivna pravda .

“MANS će uvijek prijaviti svako kršenje zakona, bez političkih kalkulacija, jer niko ne smije biti nedodirljiv”, kazali su iz MANS-a.

ĐUKANOVIĆ ZA HRT

Zakon o slobodi vjeroispovijesti inicijalna je kapisla za sukob na relaciji Srpska pravoslavna crkva – Crna Gora, koji se u međuvremenu prilično ostrastio, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Smatra da SPC pretenduje da upravlja Crnom Gorom, te da je vrati na pozicije teokratske države iz srednjeg vijeka.

U intervjuu Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), Đukanović navodi da je u pitanju politizacija vjerskog pitanja, te da je SPC, koja je, kako je rekao, instrument u rukama velikosrpskog nacionalizma, uspjela da promoviše sve ono što su njeni konačni ciljevi.

HRT: Kako biste ocijenili trenutne odnose Hrvatske i Crne Gore, i u tom kontekstu, koliko je značajna ova posjeta predsjednika Milanovića?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Mislim da su odnosi prijateljski, da su jedan uzoran primjer dobrosusjedstva u našem regionu. Poslednjih dvadeset godina je bilo vrijeme učvršćivanja međudržavnog povjerenja između Crne Gore i Hrvatske. Istovremeno, to je bilo vrijeme razvoja svestrane međudržavne saradnje. Tako da danas možemo da kažemo da nema oblasti u kojoj nemamo razvijene odnose između naše dvije zemlje, a sa posebnim zadovoljstvom možemo da kažemo da su ti odnosi najdalje otišli u oblasti odbrane, unutrašnjih poslova, obrazovanja, kulture… Treba podsjetiti da je prije nekoliko dana u posjeti Crnoj Gori bio i ministar inostranih poslova Hrvatske, ova dva dana smo imali Predsjednika države Hrvatske, to vidimo i kao gest prijateljstva prema Crnoj Gori, državi koja je najdalje odmakla u pregovaračkom procesu sa EU, ali ne manje važno od toga i gest posvećenosti evropskoj perspektivi regiona u kojem Crna Gora živi.

HRT: Kako gledate na ulogu Hrvatske u približavanju jugoistoka Evrope, uključujući i Crnu Goru, evroatlanskim integracijama?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Već sam kazao, želim da ponovim da je hrvatsko iskustvo dragocjen primjer uspješnosti u približavanju zemalja Jugoistočne Evrope evropskim i evroatlanskim ciljevima. Kao što znate, sve zemlje regiona Zapadnog Balkana su za svoj cilj zacrtale članstvo u EU, a sve sem Srbije i članstvo u NATO savezu. Veoma je dobrodošlo iskustvo susjeda koji ima neka svježa znanja iz tih oblasti, i Crna Gora se veoma oslanja na ta iskustva i ekspertize Hrvatske. Da ponovim, za nas je bilo dragocjeno ovo šestomjesečno predsjedavanje Hrvatske Savjetom EU jer mislimo da je veoma važno da svim zemljama EU, nekima koje nemaju baš tako bliska sa zapadnobalkanskim društvima, da jedna članica i NATO i EU kao što je Hrvatska, da iz te pozicije predsjedavajućeg Savjetom EU učini toliko dobrih preporuka za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. Mi mislimo da je to jako važno. Vjerujemo da je to jednako važno za Zapadni Balkan kao i za EU. Kada govorimo o Zapadnom Balkanu, mi vrlo često potenciramo da je između stabilnosti i evropske perspektive Zapadnog Balkana znak jednakosti. Vjerujemo u istrajnost Hrvatske u toj misiji i podrške evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, i vjerujemo da je uz dobru posvećenost reformama u našem regionu taj cilj dostižan u doglednoj budućnosti.

HRT: Čini se da pristupni pregovori sa EU trenutno stagniraju, od Crne Gore traže se veći pomaci u području vladavine prava i pravosuđa.

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Vjerujem da je potrebno najprije primijetiti da imamo jedan pad tog reformskog entuzijazma u regionu Zapadnog Balkana poslednjih nekoliko godina, i po mom uvjerenju, kao čovjeka koji se dugo bavi politikom u Crnoj Gori, time i politikom regiona u kojem živimo, mislim da je to direktno posljedica jednog zastoja u politici proširenja koju je vodila prethodna EK. Nadam se, takođe, da su poruke koje nam je poslala nova Komisija mnogo više ohrabrujuće. Nova Komisija je poručila i da želi da bude geopolitčki subjekt, što mi tumačimo vrlo pozitivnim kada je u pitanju budućnost Zapadnog Balkana jer vidimo da je Zapadni Balkan postao područje na kojem se sudaraju interesi krupnih geopolitičkih igrača, a ono što je naš interes, da tu dominantnu ulogu upravo ima EU kao lokomotiva naše zajedničke evropske kuće, i drugo, takođe, nova EK je poslala više poruka da je politika proširenja živa i da želi da pruži stimulanse, ne samo Zapadnom Balkanu nego susjedstvu u cjelini kako bi se ostvarivala neka kvalitetnija partnerstva, a u slučaju sa Zapadnim Balkanom to partnerstvo treba da rezultira članstvom zemalja Zapadnog Balkana u EU, u doglednoj perspektivi. Naravno da je očekivanje EU na mjestu kada je u pitanju vladavina prava. Nećemo otkriti nikakvu skrivanu tajnu da su društva Zapadnog Balkana u deficitu sa vladavinom prava. Dakle, ako imate jedno područje u kojem se svako malo događaju nemiri, nestabilnosti, ispoljavaju nacionalne i vjerske netrpeljivosti, da to nije baš napovoljniji ambijent za sistematsko unapređenje vladavine prave. Želim da vam kažem da je u Crnoj Gori napravljen ozbiljan pomak tokom poslednjih nekoliko godina. Naravno, daleko je to od onog stanje kojeg i sami želimo, s obzirom da mi ne potenciramo članstvo u EU, mi potenciramo evropeizaciju Crne Gore. Mi želimo da Crna Gora usvoji evropski sistem vrijednosti, mi želimo da budemo dio savremene evropske kulture i civilizacije, i zbog toga mi prije svega sebi želimo unaprijeđenu vladavinu prava.

HRT: Dvadeset godina je prošlo od Vašeg izvinjenja hrvatskom narodu zbog učestvovanja Crnogoraca u agresiji na dubrovačko područje. Dvadeset godina kasnije, biste li tome nešto dodali ili promijenili?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Tom dvadesotogodišnjem iskustvu, ja mislim da ne treba ništa ni dodavati niti je potrebna bilo kakva promjena. Kada bih mogao, promijenio bih ono što je prethodilo tom dvadesetogodišnjem iskustvu. Nažalost, kao što sam maločas kazao, nije to iskustvo jedistveno kada je u pitanju region u kojem živimo, ali je, eto, u tom frekventnom ponavljanju naših nestabilnosti imali smo i to iskustvo iz 90-ih godina koje je rezultiralo raspadom nekadašnje zajedničke države i krvavim ratovima na našim prostorima. Tada sam u svojstvu Predsjednika Crne Gore našao za shodno da uputim riječi izvinjenja Hrvatskoj za ono što su građani Crne Gore u uniformama tadašnje Vojske Jugoslavije učinili nažao građanima susjedne Hrvatske. Drago mi je da je taj gest, definitivno prvi na našim prostorima, nakon tog neprijatnog iskustva, naišao na odobravanje ne samo najrelevantnijih državnih adresa u Hrvatskoj, nego manje više ukupne hrvatske javnosti, što je to predstavljalo začetak neke nove istorijske stranice u našim odnosima. Zbog toga, mislim da gotovo ne treba ništa mijenjati u našem potonjem dvadesetogodišnjem iskustvu. Bilo je to iskustvo sistematskog obnavljanja i učvršćivanja povjerenja, razvoja dobrosusjedstva, razvoja međudržavne saradnje, tako da danas zaista s pravom možemo da govorimo o prijateljskim odnosima između naše dvije države i dva naroda.

HRT: U posljednje vrijeme svjedočimo brojnim tenzijama od strane SPC zbog vašeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kako Vi na to gledate u regionalnom kontekstu?

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović: Kao što ste i sami kazali, Zakon je predstavljao inicijalnu kapislu za jedan sukob koji se u međuvremenu prilično ostrastio, sukob na relaciji SPC-država Crna Gora. Naša intencija je bila da usvojimo zakon kojim ćemo zamijeniti zakon iz vremena socijalističke Jugoslavije. Željeli smo da donesemo novi zakon kojim ćemo unaprijediti vjerska prava i slobode saglasno rješenjima koje danas ima savremena evropska civilizacija. Otvarajući taj Zakon, naravno, došli smo i do pitanja imovine, i intencija koju je pokazala Crna Gora je da dio imovine kojom se služi pravoslavna crkva, onaj dio imovine koji je finansiran iz javnih izvora, dakle, da to treba da bude državna imovina. SPC se jako protivi tome rješenju, pokrenula je proteste širom Crne Gore sa idejom da treba da brani svetinje od države Crne Gore. Te protesne litije koje organizuje SPC i dalje traju. Ono kako mi danas to sagledavamo, da je riječ o jednoj neprimjerenoj politizaciji jednog vjerskog pitanja. Zakon je poslužio kao povod, ali se protokom vremena pokazalo, za nas potpuno nedvosmisleno, da je SPC instrument u rukama velikosrpskog nacionalizma. SPC je u međuvremenu uspjela da promoviše sve ono što su njeni konačni ciljevi. Nije samo da se taj zakon ukine, nego smo u međuvremenu čuli da bi Crna Gora morala umjesto epiteta građanske nositi epitet srpske države. Drugo, da je crnogorsku državu stvarala SPC, što znači da ovdje postoji pretenzija da SPC upravlja ovom državom, da nas vrati na pozicije teokratske države iz srednjeg vijeka. I naravno, čuli smo da je NATO fašistička organizacija, a da je EU propala civilizacija, i da je zbog toga za Crnu Goru jedino udobno da bude pod bezbjednosno interesnim kišobranom Rusije. Ne treba dalja prezentacija obrazloženja za ovakvu percepciju sa naše strane.