ĐUROVIĆ SMATRA

Otvaranje Poglavlja 8 predstavlja snažnu podršku Crnoj Gori, kazala je profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović.

“To je potvrda da nijesmo blokirani, to je potvrda da je Evropska unija (EU) sa nama da zajedno gradimo zajedničke evropske politike, da smo dio njenog programa postupanja i da u tom smislu nastavljamo dijalog u pristupnim pregovorima”, kazala je Đurović.

Ona je za Antenu M kazala da je Crnoj Gori simbolično bilo važno da otvori sva 33 poglavlja.

“Za zemlje koje sad dolaze, Albanija i Sjeverna Makedonija, to se otvara u drugom klasteru. EU više neće dozvoljavati da se tako važne politike otvaraju pri kraju pregovaračkog procesa i to će tražiti vrlo brzo da uradi i Srbija, da delegira poglavlje 8, a da Crna Gora transparentnije prati kako antimonopolsko zakonodavstvo, tako i kontrolu državne pomoći“, objašnjava Đurović.

To je, naglašava, važna politika koju smo se obavezali da u potpunosti preuzimamo procesom pristupanja.

“Mi imamo dosta spremne pregovore u mnogim oblastima da se mogu već i zatvarati, al da sačekamo izvještaj u oktobru, da završitmo izbore, pa u decembru, na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji, nadam se da će biti dobrih vijesti po pitanju zatvaranja pregovaračkih poglavlja“, zaključila je Đurović.

MINISTAR HRAPOVIĆ

Neprihvatljivo je da zdravstveni radnici ne poštuju mjere koje su donešene zbog epidemiološkog rizika koji nosi okupljanje građana, da ne poštuju propisanu fizičku distancu od dva metra, jer u novonastaloj epidemiološkoj situaciji zdravstveni radnici imaju posebnu odgovornost i obavezu, poručio je za Pobjedu ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Više od 60 ljekara iz Nikšića, u nedjelju veče u gradu pod Trebjesom, prisustvovalo je protestnoj litiji Srpske pravoslavne crkve, što je oštro osudio dio javnosti, jer su se oglušili o mjere Ministarstva zdravlja o zabrani javnog okupljanja i time pokazali nepoštovanje prema struci iz koje, mjesecima iz čitavog svijeta, stižu upozorenja o lakom širenju smrtonosnog korona virusa.

Ljekari su se pravdali time kako ih je „na molitvenom hodu ujedinila ljubav prema Bogu, poštovanje tradicije i borba za pravdu“.

Odgovornost

Prema riječima ministra zdravlja, rad u javnim zdravstvenim ustanovama podrazumijeva primjenu odluka Ministarstva zdravlja, posebno kada je riječ o zaštiti zdravlja i života stanovništva.

“Isto važi i za privatne zdravstvene ustanove koje imaju zaključene ugovore o pružanju usluga sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore, kao i one koje su dobile rješenja o radu od Ministarstva. Zato, posebnu odgovornost i obavezu u novonastaloj epidemiološkoj situaciji imaju zdravstveni radnici, da poštuju i primijene mjere koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, na prijedlog upravo njihovih kolega, naših epidemiologa. Ukoliko ne poštuju mjere svojih kolega, čuvajući svoje zdravlje i zdravlje drugih, onda ne poštuju ni njih, ne poštuju svoju struku, ne poštuju ono što je njihova osnovna obaveza, a to je čuvanje zdravlja onih zbog kojih su tu, a to su pacijenti”, rekao je Hrapović.

Posebno, kako kaže, zabrinjava činjenica da jedan broj zdravstvenih radnika ne poštuje zdravstvene mjere resornog ministarstva koje su donešene na prijedlog epidemiologa Instituta za javno zdravlja.

“Neprihvatljivo je da se u skladu sa rizikom koji nosi okupljanje građana i nepoštovanje propisane fizičke distance od dva metra (Naredba za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa („Službeni list CG“, broj 50/20)), kojom je definisana zabrana javnih skupova na otvorenim i zatvorenim javnim mjestima, ako na njima prisustvuje više od 200 lica (svadbe, porodična okupljanja i druge organizovane proslave, kao i sahrane ili drugi skupovi), dešava da jedan broj zdravstvenih radnika ne poštuje te mjere”, ističe Hrapović.

Postavlja se, kaže on, pitanje što je navelo ljekare da se odluče na kršenje mjera.

Motiv

“Što je motivisalo ljekare na ovakvo ponašanje nezabilježeno u bilo kojoj zemlji svijeta u periodu pandemije kovida-19? Da li je to glas protiv savremene medicine zasnovane na dokazima, protiv novih tehnologija u sprečavanju širenja i liječenju bolesti? Hoće li se ljekari izvinjavati svojim građanima ako svojim ovakvim ponašanjem unesu infekciju u bolnice i domove zdravlja u kojima rade sa nesagledivim posljedicama”, pita ministar zdravlja.

U Crnoj Gori, dodaje on, postoji ogroman broj ljekara koji su privrženi savremenim postulatima liječenja i koji poštuju hijerarhijsko ustrojstvo zdravstvenog sistema, na korist zdravlja i života građana Crne Gore.

Činjenica je, ističe, da naši epidemiolozi upozoravaju da se posljednjih dana epidemiološka situacija usložnjava, što dovodi, podsjeća, do značajnog porasta broja inficiranih virusom, a to kao rezultat, nažalost, ima za posljedicu porast broja oboljelih u našim bolnicama.

“Građani treba da znaju da će situacija biti zasigurno još neizvjesnija kada je broj inficiranih u pitanju i zato i apelujem i upozoravam sve nas na povećan nivo odgovornosti prema sopstvenom zdravlju, a samim tim i zdravlju naših porodica, prijatelja, komšija i svih građana. Zbog toga smo svi u zdravstvenom sistemu u obavezi da učinimo sve, poštujući donešene mjere, da spriječimo rizik prenošenja novog korona virusa među zdravstvenim radnicima, između zdravstvenih radnika i pacijenata i na taj način obezbijedimo kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite. Preduzimanjem ovih aktivnosti, daje se puni doprinos zaštiti zdravlja zdravstvenih radnika, pacijenata i svih građana, a zdravstveni radnici primjer i puni doprinos zaštiti javnog zdravlja, u skladu sa epidemiološkom situacijom u Crnoj Gori”, poručuje Hrapović.

Cilj

Kategoričan je da svi imamo i nosimo i dio društvene odgovornosti, a lične svakako, za ostvarenje tog neupitnog cilja – zaštitu zdravlja i života svakog pojedinca u državi.

“Građani su u prethodnim mjesecima pandemije pokazali veliku odgovornost i to je, naglašavam, dalo odličan rezultat. Ozbiljnost epidemiološke situacije nas obavezuje da preuzmemo obavezu pojedinačne odgovornosti, i da se odgovorno ponašamo svaki dan, svaki sat, dok opet, zajedno, pobijedimo nevidljivog protivnika, kakav je kovid-19. Svako od nas mora da strogo vodi računa o mjerama koje su propisali oni kojima vjerujemo, a to su naši epidemiolozi, mjerama koje moramo poštovati u svojim domovima, na radnim mjestima, na ulici, u prodavnici, u zdravstvenoj ustanovi”, poručio je Hrapović.

Ljekari iz Nikšića, njih 73, u ponedjeljak su u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima, a u utorak im se pridružilo još 15 kolega, izrazili protivljenje Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i ustvrdili da nijesu prekršili mjere Ministarstva zdravlja.

PRIVEDENO 12 OSOBA

Policija je sinoć intervenisala i u Baru i privela 12 osoba, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Iz policije su rekli da je u tom incidentu povrede zadobila jedna policijska službenica.

“Večeras je policija u Baru nakon izdatih upozorenja i naređenja okupljenima da se raziđu, intervenisala i privela 12 osoba“, objavljeno je na Twitter nalogu UP.

Iz policije su kazali da se preduzimaju dalje mjere i radnje na procesuiranju odgovornih osoba za taj incident.

ZEKOVIĆ

Policija je dužna da u svakoj situaciji postupa profesionalno i u skladu sa ovlašćenjima vodeći računa o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, a njeni javni istupi ne smiju i ne mogu biti inatni nego profesionalni i odgovorni, poručio je u izjavi za Dan predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Saša Zeković, odgovarajući na pitanje povodom odbijanja Uprave policije da obezbjeđuje saobraćaj prilikom održavanja litija u više gradova, a zbog čega je i ombudsman pokrenuo postupak po službenoj dužnosti.

“Kao predsjednik mogu da konstatujem da je Savjet za građansku kontrolu rada policije javno pozvan od strane Mitropolije crnogorsko-primorske da, uz Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Ministarstvo unutrašnjih poslova, provjeri postupanje Uprave policije. Mitropolija je saopštila da policija nije obezbjeđivala saobraćaj za vrijeme trajanja litija po blagovremeno dostavljenim putanjama”, kazao je Zeković.

Savjet se odmah odazvao pozivu i Mitropoliju obavijestio da je zatražio od Uprave policije da se izjasni u odnosu na saopštene primjedbe.

“Odgovornost i praksa građanskog nadzora je da pruži blagovremen i efikasan odgovor na primjedbe iz javnosti zbog postupanja policije. Smatram da je policija dužna da u svakoj situaciji postupa profesionalno i u skladu sa ovlašćenjima vodeći računa o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Njeni javni istupi ne smiju i ne mogu biti inatni nego profesionalni i odgovorni. Ali u ovoj situaciji je obavezuju i propisi u vezi sa zaštitom zdravlja ljudi koje organizatori litija prilično zapostavljaju”, istakao je Zeković za Dan.

Kaže da je za Savjet najvažnije da je pravo na mirno okupljanje omogućeno svima koji hoće da ga ostvare.

“Policija ne sprečava niti ograničava to pravo. Organizatori svih javnih okupljanja treba da preuzmu i svoj dio odgovornosti i da poštuju važeće mjere u vezi sa zaštitom zdravlja. Ponašanje suprotno tome nije slučajno i nije događanje naroda. To je manipulacija i smišljena provokacija kako bi se policija iscrpila i diskreditovala, a društvo držalo u konfliktu. Na snazi je primjena, to je očigledno, teorije marginalnog nasilja kako bi se reakcija policije kroz primjenu zakona i ovlašćenja predstavila nasilnom, a organizator javnih okupljanja ugroženim”, navodi Zeković.

On poziva crkvene vlasti da doprinesu obnovi povjerenja i da zajedno sa policijom budu dosledni u poštovanju svih važećih propisa.

“Crkva kao organizator javnog okupljanja će potvrditi svoju ozbiljnost i kredibilitet kada odustane od skupa koji postaje protivzakonit. Građanski nadzor policije, kao i do sada, neće žaliti truda da Uprava policije preduzme sve potrebne mjere kako bi se omogućilo svako mirno, blagovremeno prijavljeno i zakonito javno okupljanje”, naveo je Zeković.

MUGOŠA SAOPŠTIO

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša saopštio je ohrabrujuće podatke, prema kojima je u junu naplata poreskih prihoda bila na nivou juna prošle godine, kada smo imali snažan rast ekonomije.

Mugoša je u intervjuu za Dnevne novine objelodanio iznenađujući podatak da je naplata poreza na dobit preduzeća veća za milion eura u odnosu na 22 dana iz juna 2019. godine, što svjedoči o oporavku privrede.

“Posmatrajući trenutni presjek ostvarene naplate u junu, mogu reći da su stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji i početak rada privrednika rezultirali i blagim oporavkom u naplati poreskih prihoda, te je od početka juna do 22. juna ostvarena bruto naplata od 71,5 milion eura, što je na nivou ostvarenja iz istog perioda prošle godine”, rekao je Mugoša.

Posebno je, kako je istakao, značajan segment poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, ne samo zbog udjela koji isti ima u ukupnim javnim prihodima, već i radi očuvanja radnih mjesta i zaštite socijalnih prava radnika.

“Po tom osnovu naplata je na nivou prošlogodišnjeg ostvarenja, za razliku od prethodna dva mjeseca, u prvom redu zahvaljujući Vladinom programu za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima”, objasnio je Mugoša.

Kakva je bila poreska disciplina tokom trajanja pandemije? Da li ste zadovoljni?

MUGOŠA: Zbog pandemije zarazne bolesti Covid-19 privrednici u svim djelatnostima suočeni su sa brojnim izazovima koji ozbiljno prijete da ugroze opstanak istih na tržištu, a ništa manje poteškoća epidemiološka situacija izazvala je i u funkcionisanju državnih institucija, a posebno Poreske uprave, čiji su rezultati u naplati prihoda direktno pogođeni ekonomskom krizom koja je uticala na smanjenje fiskalnog potencijala obveznika.

Međutim, uprkos otežanom poslovanju i činjenici da ogromnom broju obveznika, i to onih koji rade u ključnim djelatnostima za crnogorsku privredu, uopšte nije bio dozvoljen rad, poreska disciplina nije pokazala trend pada tokom prethodnih mjeseci, imajući u vidu da podaci kojima raspolažemo pokazuju da je najveći broj poreskih obveznika intenzivno komunicirao s Poreskom upravom koristeći elektronske servise za prijavljivanje poreskih obaveza.

Pomenuću da smo od početka marta primili gotovo 27.000 prijava godišnjih poreza na dobit pravnih lica, isto toliko finansijskih iskaza, ali i 96.000 IOPPD obrazaca.

Takođe, poreski inspektori pratili su rad obveznika uz ograničenja koja je nametnule preventivne mjere, a u postupcima inspekcijskog nadzora nijesu uočene nepravilnosti koje bi ukazale na smanjenje poreske discipline ili zabrinjavajuće ponašanje poreskih obveznika.

Dakle, period koji je za nama pokazao je da aktivnosti koje već godinama preduzimamo na povećanju stepena dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa daju efekta, ali i da se svijest obveznika o značaju urednog prijavljivanja i plaćanja poreza za finansiranje svih potreba u društvu mijenja i unapređuje.

Kako objašnjavate činjenicu da je ukupna naplata u prvih pet mjeseci bila bolja nego 2018. godine, iako smo imali žestoke mjere ograničenja, a mnoge radnje i lokali nijesu radili?

MUGOŠA: Nakon rekordnog ostvarenja od 282 miliona eura, koliko je zabilježena naplata prihoda u prvom kvartalu 2020. godine, uz rast od 19 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, odnosno 50 miliona u odnosu na 2018. godinu, ekonomska kriza koja je pogodila cijelu privredu odrazila se prvenstveno na naplatu poreza i doprinosa na lična primanja, kao najviše pogođen segment javnih prihoda. To je na petomjesečnom vremenskom okviru rezultiralo padom prihoda od 14 miliona eura u odnosu na prvih pet mjeseci 2019. godine.

Međutim, i u ovakvim okolnostima u kojima posluje privreda i javne finansije ostvareni rezutat je ipak značajno iznad ostvarenja iz ranijih godina, te je za 29 miliona iznad ostvarenja iz, na primjer, 2018. godine.

U javnosti se to tumači i kao znak oporavka, ali i rekordnim martom?

MUGOŠA: Ovakve rezultate vidimo kao indikator kontinuiteta koji postoji u rastu crnogorske ekonomije i širenju poreske osnovice, ali i pokazatelj rasta fiskalne kulture crnogorskih privrednika, što je posebno došlo do izražaja upravo tokom pandemije kao najvećeg izazova s kojim se nacionalna i globalna ekonomija suočila u novijoj istoriji.

Moram istaći da, za razliku od poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, vrlo važni poreski oblici porez na dodatu vrijednost i porez na dobit pravnih lica, tokom svih ovih mjeseci zadržavaju trend rasta, i to u višemilionskom ukupnom iznosu, što nam ipak daje ohrabrenje da fiskalni potencijal naše privrede uspjeti da se što prije oporavi.

Kakvi su prvi pokazatelji za jun, s obzirom da smo u maju imali pad poreskih prihoda, ali ne preveliki budući na špic pandemije?

MUGOŠA: Posmatrajući trenutni presjek ostvarene naplate u junu, mogu reći da su stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji i početak rada privrednika rezultirali i blagim oporavkom u naplati poreskih prihoda, te je od početka juna do 22. juna ostvarena bruto naplata od 71,5 milion eura, što je na nivou ostvarenja iz istog perioda prošle godine.

Posebno nam je značajan segment poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, ne samo zbog udjela koji isti ima u ukupnim javnim prihodima, već i radi očuvanja radnih mjesta i zaštite socijalnih prava radnika. Po tom osnovu naplata je na nivou prošlogodišnjeg ostvarenja, za razliku od prethodna dva mjeseca, u prvom redu zahvaljujući Vladinom programu za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima.

Takođe, naplata poreza na dobit veća je za milion eura u odnosu na 22 dana iz juna 2019. godine.

Da li imate podatke da li je došlo do smanjenja broja zaposlenih?

MUGOŠA: Kada je u pitanju broj zaposlenih u zemlji, predviđamo da će s početkom turističke sezone biti obezbijeđeno novo zapošljavanje i preraspodjela radne snage na djelatnosti koje su dio turističke ponude, te da neće doći do smanjenja broja zaposlenih u državi, a posebno imajući u vidu da je tržište ovog ljeta usmjereno upravo na domaću radnu snagu.

Imajući u vidu navedeno, kao i dalju podršku koju Vlada Crne Gore pruža privrednicima kako bi prebrodili nastalu ekonomsku krizu, mogu reći da s blagim optimizmom očekujem predstojeće mjesece glavne turističke sezone, pri čemu kao poseban izazov vidim drugi talas epidemije najavljen za jesen.

Pokrenut je veliki projekat fiskalizacije, usvojen je zakon, objavljeni su pravilnici u Službenom listu. Kolike dodatne prihode očekujete od tog velikog reformskog projekta?

MUGOŠA: Realizacija projekta elektronske fiskalizacije uveliko je u toku, a ista podrazumijeva više aspekata, i to obezbjeđenje normativnog okvira, tehničkih preduslova, te informisanje i pripremu poreskih obveznika za novi način komuniciranja sa Poreskom upravom i dostavu podataka o prometu automatski i u realnom vremenu.

U ovom momentu kompletiran je zakonodavni okvir, koji podrazumijeva Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kao i tri pravilnika sa detaljno definisanim odredbama Zakona.

Takođe, u Poreskoj upravi kroz tendersku proceduru koja se sprovodi po pravilima Svjetske banke i koja se nalazi u završnoj fazi, biće realizovana nabavka softverskog i hardverskog rješenja za sprovođenje fiskalnog servisa, odnosno prenos podataka o izvršenom prometu, a u skladu sa kojim će i sami poreski obveznici prilagoditi sisteme za evidentiranje prometa.

Očekivanja od ovog projekta su velika, ne samo u dijelu rasta naplate poreza na dodatu vrijednost od više desetina miliona eura na godišnjem nivou, već i kroz povećanje stepena poreske discipline na tržištu rada, te efikasniju analizu rizika i suzbijanje sive ekonomije.

Takođe, projekat će donijeti modernizaciju načina komunikacije državne uprave sa privredom u skladu sa tehnološkim razvojem i trendovima automatizacije poslovnih procesa, što se kao posebno značajno pokazalo tokom trajanja pandemije zarazne bolesti Covid-19.

Da li je konačno odzvonilo potkradanju države?

MUGOŠA: Dakle, projektom elektronske fiskalizacije biće postignuti brojni benefiti, kako za državni budžet, tako i za regularni biznis, s jedne, i tržište rada, s druge strane.