DFC

Rusija miješanjem u izborne procese širom svijeta želi da oslabi veze unutar Evropske unije (EU) ali i NATO, a hibridne prijetnje iz te zemlje mogu se očekivati i na predstojećim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, ocijenili su učesnici onlajn konferencije „Odbrana izbora u 2020“, koju je organizovao Američki Institut za istraživanje javnih politika (American Enterprise Institute).

Učesnici konferencije iz Crne Gore, Gruzije, Srbije i Amerike govorili su o hibridnim prijetnjama i ruskom miješanju u izborne procese širom svijeta.

Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC) ocijenio je da su kroz istoriju Rusija i Crna Gora imali dobre odnose, ali da se to vrlo brzo promijenilo nakon jasnog opredjeljenja zvanične Podgorice da se priključi Alijansi.

„Rusija za njene hibridne aktivnosti koristi proruske medije iz regiona, ali i iz Beograda. Tu se ne radi samo o dezinforamcijama već i o pokušaju miješanja u politiku i slabljenje nacionalnih ekonomija“, precizirao je Jovanović.

Od 2016, kako je podsjetio, krenula je jaka kampanja ruskih i srpskih medija koja je targetirala i crnogorski turizam, sa željom da se smanji broj posjeta Crnoj Gori koja je objavama predstavljana kao nesigurna destinacija.

„Tu je jasna želja da se oslabi ta privredna grana jer turizam Crnoj Gori donosi značajne prihode“.

Direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Igor Bandović, govoreći o nedavno završenim izborima u Srbiji, kazao da rezultati pokazuju da u toj zemlji jačaju autoritarne tendencije od 2012, kada je na vlast došla Srpska napredna stranka.

„U Srbiji je teško utvrditi jasan uticaj Rusije, za razliku od nekih istočno-evropskih zemalja gdje je to djelovanje očigledno, ali vidi se jasno pravilo – u posljednjih deset godina, svaki premijer Srbije išao je u posjete Rusiji neposredne prije ili poslije izbora na tu funkciju“, naveo je Bandović.

Nekadašnja ministrica odbrane Gruzije, Tinatin Kidašeli kazala je da njena zemlja pozitivan primjer koji pokazuje da su projekti borbe za demokratiju uspješni.

„Uspjeli smo da napravimo brojne reforme uprkos prijetnjama i ogromnom pritisku Rusije. Problem nastaje kada se faktički naša izvršna vlast dvoumi da donese bitne strateške odluke zbog straha da na neki način ne naljute Kremlj“, smatra Kidašeli.

Ona je podsjetila da se prošlog oktobra u Gruziji dogodio ogroman sajber napad kada je oboreno više od hiljadu sajtova.

„Istraga je utvrdila da je napad organizovala ruska Vojna obavještajna služba (GRU), tako da očekujemo slične napade i uoči izbora koji će se održati krajem ove godine“, navela je Kidašeli.

Veronika Vihova iz češke organizacije „European values“ ocijenila je kako Rusija želi da oslabi veze unutar EU ali i NATO-a.

„U Češkoj postoje timovi za borbu protiv hibridnih prijetnji, ali fali više koordinacije sa okolnim zemljama koje se suočavaju sa sličnim prijetnjama. Ono što je bitno, svjesni smo pritisaka i miješanja Rusije, ali zemlje centralne i istočne Evrope nijesu uradile dovoljno da se tome suprotstave i da ubuduće spriječe takve pojave. Za borbu protiv hibridnih prijetnji neophodan je zajednički odgovor“, ocjenhuje Vihova.

Upitan da li je rusko miješanje promijenilo političku situaciju na Zapadnom Balkanu, Bandović je kazao da je većina zemalja u regionu dio NATO saveza, ali da se prije svega ruski uticaj šteti evropskim integracijama pojedinih zemalja.

Govoreći o uticaju Rusije i miješanju u izbore, Jovanović je podsjetio na nedavnu posjetu šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova Beogradu, samo nekoliko dana prije parlamentarnih izbora u toj zemlji.

„Tada smo čuli i nediplomatske poruke od Lavrova, kada je saopštio da Rusija otvoreno podržava djelovanje Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Takvi stavovi nam jasno govore da će Rusija nastaviti da se miješa u predstojeće parlamentarne izbore u Crnoj Gori. Ipak, pokušaj državnog udara 2016. u velikoj mjeri otvorio je oči crnogorskim građanima. Svi napadi pokazuju da strano miješanje zahtijeva jak zajednički odgovor institucija, medija i nevladinog sektora“, zaključio je Jovanović.

BRAJOVIĆ

Crna Gora je pred novim periodom da kao jedina država kandidat sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima uđe u sljedeću fazu što brže integracije u Evropsku uniju (EU), kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

On je danas govorio na video zasijedanju Parlamentarne skupštine Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (PS SEECP), koja okuplja 13 država regiona.

„Tema ovogodišnjeg zasijedanja bila je „Izgledi za regionalnu saradnju u eri nakon pandemije: vrijeme za veću integraciju?“, navodi se u saopštenju Skupštine.

Brajović je rekao da je, u okolnostima pandemije izazvane koronavirusom, svaka država pokazala na kojim vrijednostima i principima počiva, kako tretira svoje građane, ali i kako se ponaša u međunarodnim odnosima.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori nikad nije bilo dileme kojim putem idemo i šta želimo da postignemo, a to su građanska, stabilna, demokratska Crna Gora članica NATO i EU.

On je podsjetio da je ta vizija zapisana i u preambuli crnogorskog Ustava 2007.

Brajović je upoznao učesnike sa činjenicom da se Crna Gora suočava sa još jednim ozbiljnim izazovom.

„A to su neprincipijelni pritisci na našu suverenost u donošenju odluka i sprovođenju zacrtanih evropskih prioriteta, sa ciljem izazivanja podjela i tenzija“, naveo je Brajović.

On je kazao da Crna Gora danas ima snage i kapaciteta da se odupre svim pritiscima i atacima, nastavljajući da ide naprijed zacrtanim putem, vodeći računa prije svega o svojim građanima i nacionalnim interesima.

Brajović je istakao da je pred Crnom Gorom sada novi period da kao jedina država kandidat sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima uđe u sljedeću fazu što brže integracije u EU.

On je pozvao kolege iz EU da, i pored svih izazova, vrata Unije drže otvorenim za zemlje Jugoistočne Evrope, jer to predstavlja zajednički politički, ekonomski i bezbjednosni interes.

Brajović je rekao da prioritet svih parlamenata mora biti više nego ikad odbrana demokratskih vrijednosti i solidarnosti, naglasivši da u Skupštini Crne Gore imaju odgovornog partnera za realizaciju zajedničke evropske budućnosti.

Na zasijedanju Parlamentarne skupštine SEECP-e, učesnici su usaglasili i Deklaraciju u kojoj potvrđuju važnu ulogu te organizacije u jačanju stabilnosti i prosperiteta u Jugoistočnoj Evropi.

Učesnici su konstatovali da je perspektiva pristupanja EU i dalje snažan motiv za reforme i stabilnost u regionu.

Jednoglasno su prihvaćeni i amandmani delegacije Skupštine Crne Gore u kojima se naglašava značaj promovisanja dobrosusjedskih odnosa i saradnje, uz međusobno poštovanje i uvažavanje država, s ciljem da se region učini demokratičnijim, otpornijim i ekonomski naprednim.

Istaknuto je i očekivanje da dinamika procesa proširenja EU bude izvjesnija, kako bi države koje teže članstvu, nastavile sprovođenje neophodnih reformi.

Parlamentarna dimenzija Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi pokrenuta je 1997. godine, a čini je pored Crne Gore još 12 zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Slovenija, Srbija i Turska.