MARKOVIĆ

Povodom predloga da se otvori i posljednje pregovaračko poglavlje, premijer Duško Marković kazao je da je ovo veliki dan za Crnu Gora jer će tako postati prva zemlja kandidat koja je otvorila sva pregovaračka pooglavlja.

“Sa velikim zadovoljstvom smo primili vijest da je nadležno tijelo Evropske komisije dalo zeleno svijetlo za otvaranje posljednjeg poglavlja 8 – Konkurencija u pregovorima sa Evropskom unijom. Očekujemo da će to formalno biti potvrđeno sjutra. Ovo je veliki dan za Crnu Goru koja će tako postati prva zemlja kandidat koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja. Potvrdili smo ono što se već godinama unazad čuje sa svake relevantne adrese – da je Crna Gora najperspektivnija i država koja je najbliža članstvu u EU””,  kazao je predsjednik Vlade.

Istakao je da je ovo dokaz  dosljedne posvećenosti Crne Gore uspješnom ispunjavanju obaveza iz evropske agende i još jedna potvrda naše liderske pozicije u procesu proširenja.

“To je i veliko priznanje Vladi i svim našim inistitucijama za naporan rad na usvajanju i primjeni evropskih standarda i usklađivanju sa evropskim propisima. Istovremeno, to je odgovor svima onima koji su pokušali da dovedu u pitanje demokratske i reformske kapacitete Crne Gore”, naveo je premijer.

Marković je podsjetio da je Crna Gora prošla dug i težak put od početka pregovora, od toga što je na nama prvi put primijenjen novi pristup fokusiran na napredak u poglavljima 23 i 24, do određenih izazova koje je donio proces unutrašnje konsolidacije u Evropskoj uniji.

“Današnja saglasnost nam daje potvrdu da su svi naši napori i stprljenje urodili plodom, i da se rezultat vrednuje pa i kad se na njega čeka. Nakon nedavnog non-papera o vladavini prava koji je konstatovao napredak Crne Gore u ključnim oblastima, podrška država članica otvaranju posljednjeg poglavlja pokazala je i njihovu privrženost evropskoj perspektivi regiona, što je bilo u centru pažnje i na posljednjem Samitu EU – Zapadni Balkan”, kazao je premijer..

Marković je rekao da nas posebno raduje što je zeleno svijetlo dato tokom hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU, što je rezultat nesebičnih napora susjedne Hrvatske da politiku proširenja zadrže visoko na agendi Unije.

“Prihvatanjem nove metodologije pregovaranja Crna Gora je pokazala spremnost za dalje dinamiziranje procesa, budući da će fokus biti ne samo na tehničkom, već i na političkom aspektu proširenja. Otvaranje poglavlja 8 zapravo obilježava završetak prve faze procesa integracije u EU, i daje nam vjetar u leđa da sa novim elanom pristupimo ispunjavanju obaveza u narednoj, najzahtjevnijoj fazi zatvaranja poglavlja. Vrijeme koje je za nama iskoristili smo da postignemo internu spremnost za privremeno zatvaranje jednog seta poglavlja u narednom periodu, na čemu ćemo aktivno raditi sa sljedećim predsjedavajućim Njemačkom”, zaključio je Marković.

Crna Gora dobila je zeleno svjetlo od držva članica Evropske unije (EU) za otvaranje pregovaračkog poglavlja 8 – Konkurencija, saznaje dopisnik TVCG iz diplomatskih izvora u Briselu.

OCJENA MISIJE EK

Crnogorski sistem javnih nabavki je jedan od najstabilnijih sistema u regionu, ocijenili su eksperti TAIEX peer-review misije Evropske komisije u najnovijem Izvještaju o sistemu javnih nabavki Crne Gore, saopštila je direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelene Jovetić.

Kako je saopšteno, ocjene su bazirane na navodima Izvještaja, uvažavajući činjenicu da je misija u Crnoj Gori bila posljednja ekspertska misija u toku 2019. godine u regionu, nakon što su prethodno eksperti posjetili sve susjedne zemlje Zapadnog Balkana.

“U izvještaju se navodi da su mnoga pitanja sa kojima se susrijeću susjedne zemlje već riješena u Crnoj Gori, kao što je osnivanje entiteta koji u praksi djeluju kao „centralni naručioci“ u sektoru javnih radova, kao i zdravstva”, navodi se u saopštenju.

Eksperti su ocijenili i da Crna Gora nije fokusirana samo na sprovođenje postupka javnih nabavki, već da institucije sagledavaju javnu nabavku i van formalnih procedura, kao i da je primjena kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude pokazatelj da su naručioci otvoreni za naprednije oblike nabavke.

“Takođe, u Izvještaju je konstatovano da je Vlada Crne Gore odavno prepoznala važnost funkcije javnih nabavki i njenu ulogu u savremenom ekonomskom društvu zemlje. Ključno zapažanje ekspertske misije je da sistem javnih nabavki uglavnom ispunjava svoju društveno-ekonomsku ulogu”, kažu iz Ministarstva.

Od posebnog značaja za unaprjeđenje sistema javnih nabavki u Crnoj Gori, kako se navodi, imale su i brojne izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, koji je usvojen 2011. godine i postao primjenljiv 2012. godine, i to u pogledu povećanja transparentnosti postupaka javnih nabavki, obezbjeđivanja zaštite konkurencije i jednakog tretman ponuđača.

Ocijenjeno je i da, kao i u svakoj zemlji, uključujući i zemlje EU, postoji prostor za poboljšanje i izazovi na koje treba odgovoriti, što je objašnjeno u preporukama u nastavku izvještaja.

Direktorat za politiku javnih nabavki, u okviru Ministarstva finansija, odgovoran je za cjelokupnu koordinaciju politike i praćenje sistema javnih nabavki.

“Portal javnih nabavki kojim upravlja Direktorat za politiku javnih nabavki, aktivno koriste Inspekcija za javne nabavke za svoje kontrole i naručioci posebno u sektoru zdravstva za superviziju korisnika budžetskih sredstava. Od svog uspostavljanja, sistem se neprestano razvija, uz veliku pomoć projekata koje podržava EU i drugi donatori i međunarodne institucije (SIGMA, itd.)”, navodi se u saooštenju.
Svi glavni akteri čije aktivnosti značajno utiču na sistem javnih nabavki u Crnoj Gori, kako je saopšteno,posmatraju na Direktorat za politiku javnih nabavki kao uvažen autoritet, koji vodi glavne rasprave o sistemu nabavki i lider je u procesu izmjena zakonodavstva.
“Podsjećamo da je tokom 2019. godine Direktorat radio na novom zakonu o javnim nabavkama sa ciljem da se poboljša sistem javnih nabavki u Crnoj Gori harmonizacijom sa direktivama EU”, kažu iz Ministarstva.

U Izvještaju se napominje da se ekspertska misija odvijala prije nego što je novi zakon o javnim nabavkama bio u proceduri konačnog usvajanja u Skupštini Crne Gore, pa je stoga ekspertima bilo izuzetno teško da daju vrlo detaljne preporuke, jer će glavna pitanja sa kojima su se eksperti suočili tokom misije biti riješena kroz odredbe novog zakona.

“Ministarstvo finansija kao nosilac politike javnih nabavki, zaključuje da su refome u ovoj oblasti implemetirane tokom 2019. godine, prepoznate od strane ekspertske misije i detaljno date izvještajem”, navodi se u saopštenju.

U tom dijelu Ministarstvo finansija izražava spremnost da u nastavku djelovanja u okviru unaprjeđenja sistema uloži nove mjere, posebno u dijelu implementacije preporuka iz Izvještaja.

“Posebno raduje činjenica da je ocjena o sistemu javnih nabavki u Crnoj Gori bazirana na reviziji upravo najkompleksnijih javnih nabavki, koje su od strane ekspertske misije bile obuhvaćene i to u okviru “osjetljivih sektora” – javnih radova, sabraćaja, zdravstva, elektronskih sistema, kao i sektora vodovodnih i komunalnih djelatnosti na nivou lokalnih samouprava”, kažu iz Ministarstva.
Pored Ministarstva finansija koje kreira politiku javnih nabavki, ekspertska misija je napravila pregled rada i drugih institucija koje su ključne u praćenju ovog sistema: Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki, Upravni sud, Uprava za inspekcijske poslove (inspekcija za javne nabavke), kao i Državna revizorska institucija.

“Ministarstvo finansija izražava zadovoljstvo ocjenama iz Izvještaja ekspertske misije, sa uvjerenjem da će ova zapažanja, kao i date preporuke, biti osnova za dalje reforme u Crnoj Gori, kako u okviru politike javnih nabavki, tako i drugih institucija u okviru sistema”, zaključeno je u saopštenju.

ZAVRŠENA POSJETA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, prisustvovali su danas u Kotoru tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice, obišli katedralu Sv. Tripuna i posjetili Kotorsku biskupiju. U nastavku pogledajte kako je danas bilo u Kotoru.

Đukanović i Milanović juče su se sastali na Cetinju, gdje je hrvatski predsjednik saopštio da očekuje da Crna Gora bude prva naredna članica EU. Predsjednik Crne Gore mu se zahvalio na pažnji koju je Hrvatska posvetila evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

Milanović je posjetom Kotoru završio dvodnevnu posjetu Crnoj Gori. Na kraju posjete, Đukanović je priredio radni ručak u čast visokog gosta uz prisustvo obje delegacije.

SDP SAOPŠTIO

Skupština Crne Gore odbila je da uvrsti u dnevni red predloge 11 reformskih ekonomsko-socijalnih zakona Kluba poslanika SDP, voljom većine DPS i koalicionih partija, ističu u SDP-u.

“Kada je riječ o predlogu zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza kojim se ne bi obračunavale kamate za vrijeme moratorijuma na otplatu kredita ‘zaslugom’ CBCG, odnosno njenog guvernera Radoja Žugića, banke će prihodovati preko 30 miliona eura”, naveo je poslanik SDP Raško Konjević u Skupštini.

Konjević je kazao i da će zbog aktiviranja moratorijuma na kredit građaninu koji mu se obratio zbog tri mjeseca stopiranja naplate, u narednih 40 mjeseci rata biti veća za 17 eura.

“Predlagali smo kada je krenula kriza sa Kovidom da je fer i pošteno da zaštitimo privredu i građane na način što tokom moratorijuma na kredite se neće obračunavati kamata. Imali smo različita mišljenja, a vrijeme je potvrdilo da smo bili u pravu, a banke već danas šalju uvećane planove otplate”, zaključio je Konjević obrazlažući predlog zakona. 

Predstavljajući zakon o garantnim šemama najavio da je neophodno što prije usvojiti ovaj ili sličan predlog kako bi se što prije pomoglo privrednicima, posebno ugostiteljima i svima koji žive od turizma.

“Nešto slično, i to u maju, uradili su i Slovenci i Srbi i Bugari i Slovaci i naša želja je pomognemo svima koji žive od turizma na taj način što bi država garantovala za dio kredita, po povoljnim kamatnim stopama do tri odsto, sa grejs periodom i rokom otplate od minimum pet godina. Naš zakonski predlog je da se ugostiteljima smanji stopa PDV na 7%, kako bi preživjeli ovu tešku godinu, na sličan način kao što je DPS prije četiri godine smanjio tu stopu za nekoliko privilegovanig hotelijera i time svi dovedu u isti zakonski položaj”, zaključio je Konjević. 

Obrazlažući predlog Zakona o PIO naveo da je predlog ovog zakona dogovoren od socijalnih partnera još 2018. godine, ali da još uvijek nije predložen od potpredsjednika Vlade Milutina Simovića i resornog ministra Kemala Purišića, i stoji u ladici ova dva ministra. 

“Tim predlogom bi se se značajno unaprijedili uslovi penzionisanja za hiljade naših građana brisanjem 10 najlošijih nevezanih godina iz obračuna penzije, povećala minimalna penzija za 20%, smanjio broj godina potrebnih za penzionisanje i uvele druge povoljnosti za sadašnje i buduće penzionere. Ovo nije zakon SDP, ovo je nažalost postao zakon kojim ste željeli da obmanete radnike i penzionere. Obmanuli ste nažalost 125.000 penzionera i desetine hiljada radnika koji već godinama ne idu u penziju čekajući povoljnije uslove”, naveo je Konjević obrazlažući predlog. 

Predsjednica SDP i poslanica u Skupštini Draginja Vuksanović Stanković je obrazlažući predlog Rezolucije o zaštiti aerodroma Crne Gore istakla da smatra da profitabilna preduzeća koja su u vlasništvu države i dalje treba da prave profit za građane Crne Gore, a ne za strane investitore. 

“Nema građanina Crne Gore i Tivta i Podgorice koji se neće zapitati zašto želimo da nekom strancu damo aerodrome koji ostvaruju 10 ili 14 miliona eura profita. Zašto da profit dajemo strancima. Građani se sa pravom pitaju treba li sve da rasprodamo, luke, aerodrome i plaže i da li je to naše jedino ekonomsko znanje. Zbog toga ze zalažemo da se građani Tivta na referendumu izjasne o tome da li su za to da njihov novac ide u ruke stranaca ili da ostaje Tivtu i Tivćanima. Da li su davali djedovinu za javno dobro na korist svih ili za strateške investitore Vlade koji bi iznijeli stotine miliona eura profita van naše države”, zapitala se Vuksanović Stanković. 

Takođe, nije usvojen ni predlog za raspravu o Zakonu o zaradama u javnom sektoru kojim bi se povećale plate zdravstvenim radnicima za 15%, a policijskim službenicima za 10%, kao ni predlog inoviranog Zakona o državnom tužilaštvu koji je obrazlagao poslanik Ranko Krivokapić.

LALIČIĆ PORUČILA

Odluka o raspisivanju parlamentarnih izbora koju je donio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović apsolutno je u skladu sa Ustavom Crne Gore, tvrdi predsjednica Zakonodavnog odbora Jovanka Laličić.

Laličić objašnjava da je riječ o obavezi koja je predviđena članom 95. tačka 4. Ustava Crne Gore.

“Podsjećam da se nalazimo u izbornoj godini i da su prethodni parlamentarni izbori održani 2016. godine, te da je riječ o redovnim parlamentarnim izborima, pa iz tog razloga nema potrebe za skraćenjem mandata”, kaže ona.

Podsjeća i da je predsjednik Đukanović ispunio zakonsku obavezu i obavio konsultacije sa predsjednicima parlamentarnih stranaka.

“Tom prilikom smo svjedočili još jednom neodgovornom odnosu opozicije prema pitanjima važnim za našu državu i društvo”, poručuje predsjednica Zakonodavnog odbora.

Laličić smatra da je opstrukcija dijaloga oproban recept opozicije i da su predizbornu kampanju zapravo započeli “alibijem za izvjestan izborni poraz”.

“U tom kontekstu doživljavamo i ove neutemeljene optužbe kojima prisustvujemo ovih dana o navodnom kršenju Ustava, a koje dolaze od izbornih gubitnika i pojedinih NVO organizacija, čiji se stavovi po pravilu i uvijek poklapaju sa opozicionim”, navodi se u saopštenju.