KRIVOKAPIĆ

Loše hidrološke prilike uslovile su manju proizvodnju električne energije iz hidroelektrana (HE), pa je u prvih pet mjeseci ove godine ostvareno 61 odsto planirane, saopštio je izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom u Elektroprivredi (EPCG), Darko Krivokapić.

„Bilansom električne energije za ovu godinu bilo je planirano da do juna proizvodnja iz HE bude 878 gigavat sati (GWh), a ostvareno je 539 GWh ili 61 odsto“, rekao je Krivokapić, piše Pobjeda.

HE Perućica je proizvela 292 GWh ili 55 odsto plana, a HE Piva 247 GWh ili 70 odsto planirane proizvodnje.

Krivokapić je objasnio da je zbog toga bio veći uvoz struje.

„Prvih pet mjeseci ove godine karakteriše posebna situacija u energetskom sektoru u odnosu na prethodne godine. Pandemija je uticala na smanjenje potrošnje, a time su količine za uvoz bile manje od uobičajenih“, kazao je Krivokapić.

On je dodao da je u prvih pet mjeseci ove godine EPCG uvezla 442 GWh električne energije u vrijednosti od 15,3 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine uvezeno 132 GWh, odnosno 23 odsto manje sruje.

„Poredeći sa prošlom godinom, EPCG je tokom prvih pet mjeseci ove godine izvezla 42 GWh manje električne energije nego u uporednom periodu, a to zači da smo po osnovu izvoza prihodovali manje oko 13 odsto“, naveo je Krivokapić.

U MAJU

Obavezna rezerva banaka na kraju maja je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 179,3 miliona eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 51,4 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 48,6 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u aprilu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,31 milijardu eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 70,4 odsto, a na oročene 29,6 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara 2018. godine.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

U PODGORICI

Podgorička policija uhapsila je I.M (36) iz Podgorice zbog sumnje da je otuđio putničko motorno vozilo iz dvorišta jedne porodične kuće u naselju Masline i sa njim otišao do gradilišta jednog privrednog društva iz Podgorice odakle je otuđio metalne šahte. Takođe, uhapšeno je i maloljetno lice L.R. (14) zbog sumnje da je sa još dva nepoznata lica napao taksistu i otuđio novac i torbicu sa ličnim dokumentima.

”I.M. (36) je lišen slobode i priveden nadležnom državnom tužilaštvu uz krivičnu prijavu zbog osnova sumnje da je izvršio dva krivična djela krađa”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Kako navode iz policije, sumnja se da je I.M. otuđio putničko motorno vozilo iz dvorišta jedne porodične kuće u naselju Masline i koristeći otuđeno vozilo otišao do gradilišta jednog privrednog društva iz Podgorice odakle je otuđio metalne šahte, a za koje se sumnja da je imao namjeru da preveze otuđenim putničkim motornim vozilom do otpada sekundarnih sirovina u naselju Konik gdje bi ih prodao.

”I.M. je lišen slobode i priveden nadležnom državnom tužilaštvu uz krivičnu prijavu zbog osnova sumnje da je izvršio dva krivična djela krađa”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Osim toga, kako navode, podgorička policija je lišila slobode i maloljetno lice L.R. (14) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo razbojništvo.

”Sumnja se da je on sa još dva nepoznata lica uz upotrebu fizičke sile otuđio novac i torbicu sa ličnim dokumentima od vozača jednog podgoričkog taksi udruženja”, saopštili su iz policije.

L.R je, kako navode, uz krivičnu prijavu priveden nadležnom državnom tužiocu za maloljetnike.

VUKOTIĆ JELUŠIĆ

U Budvi je potrebno spriječiti dalje potonuće opštine, saopštila je sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu i funkcionerka Građanskog pokreta URA Milijana Vukotić Jelušić.

 

Ona je, komentarišući aktuelna dešavanja u Budvi, ocijenila da bi u naprednim demokratskim zemljama svaka vrsta političkog nadmudrivanja u granicama procedura služila kao iskustvo za stvaranje prednosti i igranje sve boljih utakmica, što u Crnoj Gori nije slučaj.

“Rukavica u lice osionom i kriminalnom režimu bačena je proceduralno ispravnim, ali politički degradirajućem vođenjem sjednice, a režim je uzvratio upotrebom gole sile i represije, pendrecima i suzavcima, kao i fingiranim političkim ‘dijalogom’ u kojem se kovalo hladno gvožđe”, istakla je Vukotić Jelušić.

Povjerenje su ipak, kako je rekla, zloupotrijebili navodni protivnici zloupotreba i organizatori prevrata iz DPS-a i Crnogorske.

Ukazuje da “u privatnoj i duboko kriminalizovanoj državi, ne postoji ni jedan dovoljno dobar ili mudar potez, koji DPS neće uspjeti silom da pretvori u svoju prednost”.

SARADNJA ZEMALJA REGIONA

Zemlje regiona suočene su sa nedostatkom vojnih letača, pa su ministri odbrane Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Grčke potpisali pismo o namjerama sa još nekoliko zemalja za formiranje zajedničkih centara za obuku pilota letjelica sa posadama i dronova.

Kako navodi portal Balkanska bezbjednosna mreža, to bi moglo da bude ekonomično rješenje tog problema, jer bi kroz zajedničku mrežu te zemlje mogle da ponude svoje resurse drugim državama koje ih nemaju ili koji nijesu dovoljni za sve vidove obuke.

Zajednički projekat zove se NATO centri za obuku pilota (NATO Flight Training Europe), a pored zemalja Balkana pismo o namjerama su potpisale i Češka, Portugal, Španija i Turska.

Mreža će povezati nacionalne centre, odnosno školske avijacijske jedinice i ustanove za teoretsku obuku u korist svih zainteresovanih članica NATO, a predviđena je razmjena ljudi za obuku za pilote letjelica sa posadom i dronova.

“Primeri iz Hrvatske, Crne Gore, Mađarske i Češke ukazuju na raznovrsnost resursa, potreba i mogućih rješenja kroz ovaj projekat… Hrvatska, u bazi Zemunik kod Zadra, ima vrlo snažan centar za letačku obuku koji ima avione za selektivno letjenje. Centar pruža visok nalet i solidno iskustvo instruktora. To može da bude zanimljivo susjednim državama koje ne posjeduju centar za obuku poput Crne Gore i BiH koje pilote školuju u inostranstvu i to u vrlo skromnom broju u odnosu na realne potrebe”, navodi se.

Portal dodaje da je pitanje izbora zemlje domaćina za obuku važno u političkom i nacionalnom pogledu, jer se za četiri ili pet godina formira ličnost i stvara veza prema zemlji u kojoj se kadet školuje.

“Crna Gora je do sada školovala pilote u Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji, ali pokazuje sve veći interes za oslonac na hrvatski vojni školski sistem. Administracija koju vodi ministar odbrane Predrag Bošković pokazala je veliki interes za saradnju sa Zagrebom. Gotovo svi piloti Vojske Crne Gore naslijeđeni su iz bivše države sa Srbijom, a samo nekolicina su kasnije školovani uključujući i jednog na Vojnoj akademiji u Beogradu. Sada distanciranje od Srbije kao jedan od oslonaca ima okretanje ka Hrvatskoj”, dodaje se u tekstu.

U analizi se zaključuje da nabavka mlaznih školskih aviona za većinu tih zemalja nije ekonomična, pa je najpovoljnije rješenje obuka u nekoj od država koja posjeduje pogodan avion.

“Češka se nudi partnerima, jer ima svoj školski avion Albatros i ima snažnu ekonomsku potrebu da učini rentabilnim flotu školskih aviona. Česi su ranije pozajmljivali Mađarskoj avione za prelaznu obuku i tema partnerskog korišćenja resursa, odnosno časova naleta je prepoznata kao smislena. Zato se očekuje da će program počivati na racionalnom pristupu u ekonomičnosti školovanja, a od zemlje do zemlje postojaće dodatni politički i bezbjednosni motivi”, navodi se u tekstu.

DONACIJA PIVARE “TREBJESA”

Klinički centar Crne Gore bogatiji je za četiri infuzione pumpe, a donaciju vrijednu 5.000 eura je obezbijedila Pivara “Trebjesa”.

Kako ističu u KCCG, infuzione pumpe nalaze se u vrhu potreba kada je medicinska oprema u pitanju, jer se koriste na svim odjeljenjima, a posebno su važne za precizno doziranje ljekova putem intravenozne infuzije.

“Zdravstveni sistem je od izuzetnog značaja za svakog pojedinca i društvo kao cjelinu i nadamo se da će ova donacija biti veoma korisna i ljekarima i pacijentima”, kazala je Jelena Damjanović Vidaković, menadžer korporativnih poslova u Pivari “Trebjesa”.

Iz Kliničkog centra Crne Gore zahvalili su Pivari što je, kao i mnogo puta do sada, iskazala humanost i poštovanje prema zdravstvenim radnicima i zdravstvenom sistemu Crne Gore.

Pivara “Trebjesa” ranije je podržala zdravstveni sistem donacijom od 10 hiljada eura za borbu protiv epidemije koronavirusa. U prethodne dvije godine nikšićka kompanija je u zdravstvo uložila dodatnih 27 hiljada eura, nabavkom opreme za devet crnogorskih domova zdravlja.

ZA OSOBE SA OŠTEĆENIM VIDOM

Navršava se tačno dva mjeseca od pokretanja projekta ”Audio poezija”. Riječ je o prilagođavanju poezije u audio formatu, koja je prvenstveno namijenjena osobama oštećenog vida. Iz Saveza slijepih su kazali da su danas kreirali i objavili preko 100 audio fajlova sa poetskim sadržajima.

”Još jedan razlog za pokretanje ove značajne aktivnosti, bila je želja da učinimo dostupnim više poezije i poetskih djela, koja se inače u manjem obimu prilagođavaju potrebama osoba oštećenog vida. Biblioteke za slijepe u zemlji i regionu, veoma malo poezije objavljuju u pristupačnim formatima i uglavnom su fokusirane na prozne sadržaje, romane i druge oblike izražavanja putem pisane riječi”, saopštili su iz Saveza slijepih Crne Gore.

Navode da im je namjera da animiraju mlade, manje afirmisane pjesnike i pjesnikinje, da u njihovom modernom i dobro opremljenom studiju, snime svoje pjesme u audio formatu.

”Podsjećamo da pjesnici, odnosno pjesnikinje mogu izabrati da sami čitaju svoje pjesme ili da neko iz našeg studija čita njihove zapise. Muzičku podlogu za svoje pjesme, mogu izabrati pjesnici, a ukoliko to ne žele, biraju je zaposleni koji rade na projektu „Audio poezija“. Potom slijedi postavljanje i promocija snimljenih materijala na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, a objavljujemo i video zapise na Youtube kanalu. Zatim, priređenu audio poeziju emitujemo i putem radio talasa Internet radija “Feniks” i objavljujemo ih povremeno u audio časopisu Saveza, “Zvučna revija””, saopšteno je iz Saveza.

Kako kažu, posredstvom ove aktivnosti Saveza, odnosno izradom i objavljivanjem audio-vizuelnih poetskih priloga na internetu, pjesnici i pjesnikinje se afirmišu, a ujedno će to biti kanal preko kojeg nudimo prodaju njihovih zbirki poezije.

”S ponosom možemo istaći da smo do danas kreirali i objavili preko 100 audio fajlova sa poetskim sadržajima, a takođe smo potpisali i memorandume o saradnji sa: Ratkovićevim večerima poezije iz Bijelog Polja, Forumom mladih pisaca KIC-a iz Podgorice i Književnim klubom JU Zahumlja “Poenta poetika” iz Nikšića”, kazali su iz Saveza slijepih Crne Gore.

Njihova očekivanja su da će se i u buduće naši pjesnici i pjesnikinje interesovati i priključivati realizaciji ove aktivnosti, te da će se Audio poezija dalje razvijati i obogaćivati i biti u službi svih ljubitelja poezije.

“POKUŠAJ TERORIZMA”

Sjednica vijeća Apelacionog suda u Podgorici na kojoj je trebalo da se odluči po žalbama na presudu u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine odložena je za 6. jul.

Većina okrivljenih i nekoliko njihovih branilaca su državljani Srbije, a na snazi je zabrana ulaska iz Srbije u Crnu Goru zbog sprečavanja širenja korona virusa i zbog toga oni ne mogu prisustvovati sjednici.

Svi optuženi za pokušaj terorizma u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine – dvojica ruskih državljana, devet državljana Srbije i funkcioneri opozicionog Demokratskog fronta (DF) – proglašeni su krivim, presudom Višeg suda u Podgorici, koja je donijeta 9. maja 2019. godine.

Ruski državljanin Eduard Šišmakov osudjen je na 15 godina zatvora, Vladimir Popov na 12 godina zatvora, lideri DF Andrija Mandić i Milan Knežević osudjeni su na po pet godina zatvora, a penzionisani general srpske policije Bratislav Dikić na osam godina zatvora, saopštila je predsjednica vijeća Višeg suda Suzana Mugoša.

Predrag Bogićević i Nemanja Ristić, pripadnici ekstremno desnih organizacija iz Srbije koji su bili nedostupni crnogorskom pravosudju osudjeni su na po sedam godina zatvora.

Vozač DF Mihajlo Čadjenović i srpski državljani Milan Dušić i Srboljub Djordjević na po godinu i šest mjeseci, Branka Milić državljanka Srbije koja je pred sam kraj sudjenja pobjegla u ambasadu Srbije u Podgorici osudjena je na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci, a Kristina Hristić na uslovnu kaznu zatvora.

Od ukupno devet srpskih držvljana osudjenjih u ovom slučaju, pritvor je odredjen bivšem šefu srpske Žandarmerije Bratislavu Dikiću kome je izrečena kazna zatvora od osam godina. On se nalazi u zatvoru u Spužu, a Branka Milić je još u ambasadi Srbije.

NVO UPOZORAVAJU

Termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu drugu godinu zaredom zagađuju vazduh šest puta više nego što je dozvoljeno, pokazuje novo, danas objavljeno istraživanje mreže CEE Bankwatch. Kako ističu u NVO “Green Home” i “Eko tim”, rekonstrukcije u termoelektranama u regionu nijesu dale željene rezultate, pa se postavlja pitanje da li će i obnova TE “Pljevlja” koje je nedavno ugovorena sa kineskim konzorcijumom, donijeti benefite za vazduh Pljevljaka i Crne Gore uopšte.

Kako se ističe u saopštenju nevladinih organizacija, dvije godine nakon što su zemlje Zapadnog Balkana morale da usklade poslovanje svojih termoelektrana na ugalj sa EU Direktivom o velikim ložištima, ne samo da se emisije sumpor dioksida nijesu smanjile, nego su se čak i povećale.

“Kako Crna Gora ima samo jednu termoelektranu, ne podliježe izradi Nacionalnog plana za smanjenje emisija. Zato je izabrana opt-out metoda, prema kojoj je TE Pljevlja dodjeljeno 20.000 radnih sati u periodu od 1. januara 2018. do 31. decembra 2023, pri čemu ima obavezu da smanjuje broj radnih sati, a nakon što ih potroši da uskladi svoje poslovanje sa standardima Direktive o industrijskim emisijama. S obzirom na to da je do sada potrošeno više od dvije trećine, Crna Gora planira da od Energetske zajednice traži dodatni broj radnih sati za TE Pljevlja”, napominju u NVO.

Kako dodaju, iako je TE Pljevlja tokom 2019. proizvela znatno manje SO2 (46.639,61 tonu) nego što je to bio slučaj 2018. (64.475 tona), ove vrijednosti su i dalje daleko iznad emisija SO2 za 2016. godinu, kada je ukupno bilo proizvedeno 25.459 tona.

Nije jasno šta bi mogao biti uzrok ovakvim ogromnim varijacijama, s obzirom na to da se one ne mogu u potpunosti opravdati različitim brojem radnih sati tokom različitih perioda.

Na nivou pojedinačnih termoelektrana, TE Ugljevik u Bosni i Hercegovini je tokom 2019. bila postrojenje s najviše ispuštenog SO2 u regionu – 88.302 tone, odnosno emisije SO2 bile su 9,7 puta veće u odnosu na svoju graničnu vrijednost. Oprema za odsumporavanje puštena je u probni rad u decembru 2019. godine, ali su početkom 2020. prijavljeni tehnički problemi. Drugi najveći zagađivač je Kostolac B u Srbiji, sa čak 79.113 tona SO2 emisija. Uprkos tome što je Elektroprivreda Srbije uložila 130 miliona USD u opremu za odsumporavanje dimnog gasa, koja je zvanično puštena u rad još 2017. godine, nije se postiglo smanjenje emisija SO2. Inače, postrojenje je instalirala kineska firma CMEC (eng. China Machinery and Engineering Corporation).

“Postavlja se pitanje hoće li se rekonstrukcijom TE Pljevlja zadovoljiti visoki ekološki standardi, kada to nije slučaj sa pomenutim TE u Bosni i Srbiji. Zbog primjera iz regiona, opravdano postoji bojazan da li će se rekonstrukcija TE Pljevlja, pretvoriti u slučaj poput Kostolca ili Ugljevika. Da li će milioni eura predodređeni za radove kineskog konzorcijuma zaista obezbijediti smanjenje emisija do te mjere da se građanima Pljevalja i cijele Crne Gore konačno obezbijedi dobar kvalitet vazduha, kada je činjenica da se isti sa sigurnošću postiže samo prekidom zavisnosti od uglja”, navodi Nevena Petković, projektni koordinator NVO Green Home.

Ranije ovog mjeseca ugovor za ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja potpisan je sa konzorcijumom Dongfang-Bemax-BB Solar-Permonte.

“Podsjećamo, za projekat ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja nije rađena ekonomska analiza tog projekta koja potvrđuje njegovu ekonomsku opravdanost i finansijsku isplativost za narednih čak 30 godina.
Analiza NVO Eko-tim o uticaju sistema trgovanja emisijskim kvotama (ETS) na poslovanje Termoelektrane Pljevlja pokazala je negativne implikacije budućih troškova CO2 na rentabilnost poslovanja TE Pljevlja. Neophodno je sagledati sve rizike koje realizacija ovog projekta sa sobom nosi i napraviti projekcije proizvodnih troškova termoelektrane, buduće cijene CO2, cijene struje itd. koliko god bilo teško ovakve prognoze praviti. Ne smijemo dopustiti sebi da dođemo u situaciju da se u bliskoj budućnosti rad TE Pljevlja dovede u pitanje zato što nismo bili dovoljno odgovorni, a na šta nas posebno obavezuju i trenutni trendovi u sektoru uglja u Evropi gdje se zbog visoke cijene uglja, cijene CO2 i starosti postrojenja koja koriste ugalj ona uglavnom zatvaraju” navela je Diana Milev Čavor, projektni menadžer NVO Eko-tim.

Pipa Galop, savjetnica za energetiku mreže CEE Bankwatch i jedna od autorki izvještaja naglašava da je smanjenje zagađenja iz TE Pljevlja svakako hitno, ali je pitanje da li se to najefikasnije realizuje kroz rekonstrukciju ili kroz zatvaranje.

  • Butorović: Udvostručene zarade i rekordna nezaposlenost
    on 15/09/2025 at 17:13

    Ministar bez portfelja Milutin Butorović poručio je da je pet godina nakon smjene vlasti DPS-a, nezaposlenost u Crnoj Gori na istorijskom minimumu, a zarade na istorijskom maksimumu.

  • Rekordni inspekcijski nadzori: Preko 6.000 nepravilnosti, naplaćeno više od 4 miliona
    on 15/09/2025 at 14:17

    Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine inspektori su na crnogorskom primorju sproveli rekordnih 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti, a izdato više od 8.700 prekršajnih naloga u vrijednosti većoj od 4,1 milion eura, podaci su predstavljeni danas na petoj sjednici Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović.

  • Vlast vjeruje da će uskoro biti izabrana dva viceguvernera
    on 14/09/2025 at 18:57

    Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.

  • EKIP: Na kraju jula 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije
    on 14/09/2025 at 16:40

    U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.

  • Cijena srebra u porastu
    on 14/09/2025 at 10:38

    Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.

  • Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade nove trake i kružne tokove
    on 14/09/2025 at 06:37

    Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.

  • Podrška za žene preduzetnice iz Kotora
    on 13/09/2025 at 13:34

    Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.

  • Jače avio-veze sa Velikom Britanijom: "EasyJet" i "Jet2.com" ostvarili rast od 27 odsto
    on 13/09/2025 at 08:25

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.

  • "Wizz air" iduće godine uvodi liniju Viljnus - Podgorica
    on 13/09/2025 at 08:07

    Niskobudžetni avioprevoznik "Wizz Air" naredne godine uvodi letove između litvanske prijestonice Viljnusa i Podgorice, prenosi portal Exyuaviation.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.