DRUGI DAN POSJETE

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Mila Đukanovića.

Drugog dana posjete, Milanović će se sastati sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem. Sastanak će biti održan u 09:30 sati u Vili Gorica.

Takođe, predsjednik Hrvatske će sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem ispred Katedrale Svetog Tripuna u Kotoru, prisustvovati tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice, obići katedralu i posjetiti Kotorsku biskupiju, nakon čega je planiran radni ručak koji u čast visokog gosta priređuje Đukanović.

Izvođenje kola Bokeljske mornarice zakazano je za 12.40 sati.

Milanović je juče sa Đukanovićem i premijerom Duškom Markovićem razgovarao o bilateralnim odnosima i stanju u regionu.

Posjeta hrvatskog predsjednika je prva službena predsjednička posjeta nakon višemjesečne obustave međudržavnih aktivnosti uzrokovane pandemijom Kovida-19.

BUDVA

Ulaz u opštinu Budva i jutros obezbjeđuje policijska jedinica koja je došla iz Podgorice, dok se unutar opštine nalaze budvanski policajci. Oni ne dozvoljavaju pristup ni službenicima ni razriješenom ni novom rukovodstvu opštine, javlja portal Pobjede.

Smijenjeni predsjednik Opštine Budva Marko Carević i smijejeni predsjednik SO Krsto Radović došli su ispred zgrade Opštine, ali im nije dozvoljeno da uđu.

Carević i Radović kazali su da su dobili riječ od policije da niko neće moći da uđe u zgradu i pozvali okupljene građane da se raziđu.

Komandir CB Budva Slobodan Kovačević kazao je da pravilo zabrane ulaska važi i za zaposlene i za poziciju i za opoziciju, prenosi RTV Budva. Prema njegovim riječima, pripadnici CB Budva onemogućavaće ulaz u zgradu Opštine dok se ne postigne dogovor.

Komandir policije Slobodan Kovačević mu je objasnio da je procjena da se niko ne pusta u opštinu.

Carević je tražio da mu pokažu nalog na osnovu koga se zabranjuje ulaz u opštinu.

“Vi predsjedniku opštine branite da dođe na posao i nemate nijedan papir”, kazao je Carević, prenosi Pobjeda.

On je rekao da je predsjednik Opštine i da, po Ustavu, ima pravo da dođe na svoje radno mjesto.

“Ja se samo nadam da ste obezbjeđivali zgradu tokom noći i da niko nije ulazio da dira pečate i djelovodnike? A mi sve znamo kako smo ostavili, jer smo fotogarfisali”, rekao je Radović.

Okupljeni na platou ispred Opštine su se razišli, a zgradu su napustili i funkcioneri, kako je predsjednik Carević kazao “poštuje se ono što važi za sve”. Policijske snage idalje obezbjeđuju zgradu, a situacija je mirna, javlja RTV Budva.

Bulatović i Kuč ne dolaze dok se ne stvore uslovi

Vršioci dužnosti predsjednika Opštine i Skupštine Budva Vladimir Bulatović i Snežana Kuč obratili su se Upravi policije. U pismu, u koje je TVCG imala uvid, Bulatović i Kuč navode da neće dolaziti na posao dok se ne stvore uslovi za slobodan pristup radnim mjestima i nesmetano obavljanje radnih zadataka.

Pozvali su neovlašćena lica koja se nalaze u zgradi Opštine da još jednom dobro razmisle o posljedicama svojih postupaka, da bi se na civilizovan način spustile tenzije u gradu.

Napominju i da ne žele da snose odgovornost za bilo koju potencijalno pričinjenu štetu nad imovinom i opštinskom dokumentacijom.

Dijalog o prevazilaženju političke krize i tenzija izazvanih razrješenjem Carevića i Radovića trebalo je da bude nastavljen juče ujutru u Akademiji znanja u Budvi.

Na sastanak, međutim, liše poslanika DPS-a Nikole Divanovića, nije došao niko od predstavnika lokalnih odbora partija koje čine novu većinu u SO Budva. Inače, DPS je, kako je ranije dogovoreno, tokom dijaloga trebalo da predstavlja odbornica Snežana Kuč, a Crnogorsku njen budvanski lider Vladimir Bulatović.

Tenzije su naglo se podigle kada su poslanici Demokrata predvođeni Aleksom Bečićem, uz podršku okupljenih građana, probili blokadu obezbjeđenja i ušli u zgradu SO.

Carević je po ulasku u svoju kancelariju održao kolegijum na kome je zaključeno da je ,,medijacija Evropske unije neophodna za prevazilaženje budvanske krize“.

SJEDNICA PARLAMENTA

Crnogorski parlament danas će početi novu sjednicu, a predviđeno je da poslanici raspravljaju o 26 tačaka dnevnog reda.

Poslanici će se izjasniti o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2020. i o zaduživanju Crne Gore za ovu godinu.

Na dnevnom redu su predloženi zakoni o životnom partnerstvu lica istog pola, alternativnom rješavanju sporova, parničnom postupku, kao i izmjene zakona o sudovima i Državnom tužilaštvu.

Poslanici će raspravljati o dopunama Zakona o osnovama obavještajno bezbjedonosnog sektora Crne Gore, o vojno – obavještajnim i bezbjedonosnim poslovima i tajnosti podataka.

Predloženi su i zakoni o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore i medijima.

Na dnevnom redu su i izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti, zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i hitnoj medicinskoj pomoći.

Poslanici će se izjasniti o Predlogu odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza za brzo reagovanje (NATO Response Force – NRF).

Na dnevnom redu su izbori i imenovanja.

SALC ORGANIZACIJA

U lobiranje protiv Crne Gore i Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Sjedinjenim Američkim Državama posljednjih mjeseci vrlo aktivno se uključila i Konferencija srpsko-američkog liderstva SALC (Serbian American Leadership Conference), koja očigledno radi na negiranju crnogorske nacije i asimilaciji crnogorske pravoslavne dijaspore u srpsku, pišu Dnevne novine.

Da je ova organizacija, koja je značajna spona između srpske vlade i srpske dijaspore u SAD, preuzela ulogu da američko javno mnjenje usmjerava protiv crnogorske vlasti, stavljajući se direktno u zaštitu srpskih i ruskih interesa, pokazuju njene aktivnosti koje publikuju i preko društvenih mreža. Uostalom, činjenica da se njihova Fejsbuk stranica vodi i uređuje i iz Rusije dovoljno govori.

Preko ove organizacije, sudeći po objavama, vodi se kampanja i za “Milion Srba u SAD”, iako ih je na popisu prije deset godina bilo svega 174.000.

KAMPANJA ZA “MILION SRBA U SAD”

Zašto je potrebno da bude što više Srba? Sagovornici Dnevnih novina kažu da je cilj jasan da se uz pomoć proruskih organizacija utiče, odnosno usmjerava njihova izborna volja na predstojećim američkim izborima.

Sagovornici Dnevnih novina ističu da su srpski mediji već odigrali svoju ulogu orkestrirano predstavljajući dijasporu ogromnom i presudno važnom za Trampovu pobjedu u Ohaju, Mičigenu, Indijani i drugim državama koje će biti među odlučujućim na predstojećim izborima.

“U kampanji za deklarisanje srpskog porijekla na predstojećem popisu u SAD srpska vlast postavlja pitanje ima li nas milion? Priželjkujući milost američke administracije ako želi glasove ‘million Srba’”, kaže sagovornik DN.

CRNA GORA U FOKUSU

U toj borbi za srpske i ruske interese nezaobilazna je Crna Gora, kojoj je posvećen gro objava na stranici SALC-a, sa fokusom na crnogorskom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, čime srpska organizacija nastoji zadobiti pažnju američkog Kongresa i Senata, predstavljajući se kao legitimni zastupnik interesa srpskog naroda u SAD.

SALC je pozvala i sve pratioce na društvenim mrežama da pišu pisma američkom Kongresu i protestuju protiv crnogorskog zakona učeći ih i kako da im se obrate. Naime, dva dana nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti Konferencija srpsko-američkog liderstva uputila je peticiju predsjedniku SAD Donaldu Trampu, kojom od njega traži da se založi za pravoslavne hrišćane u Crnoj Gori i uvede sankcije Milu Đukanoviću i Dušku Markoviću.

U peticiji (koju je prenio i portal In4S, što dovoljno govori) koriste se iste rečenice koje izgovaraju srpski popovi na litijama, srpski i ruski zvaničnici, Srpska i Ruska pravoslavna crkva da se Zakonom “oduzimaju sve crkve i vjerska imovina…” da su se “usprotivile vjerske vođe iz cijelog svijeta”, da policija “premlaćuje vjernike i sveštenstvo”, što je sve notorna laž.

FALSIFIKATI

U obraćanju američkom predsjedniku i američkoj javnosti svjesno su zaobišli istorijska fakta da je Crnogorska pravoslavna crkva bila autokefalna do aneksije od strane Kraljevine Srbije, da je Mitropolija crnogorsko-primorska koja “brani svetinje” osnovana tek 1933. godine, a Nikšićko-budimljanska eparhija tek 2001.

U pismu su zaobišli da kažu da se Zakonom protiv kojeg lobiraju kod najviših američkih instanci nikome ništa ne “otima”, da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi omogućava da u šest instanci pravosudnih organa Crne Gore dokaže da postoji pravni osnov upisa imovine na njihovo vlasništvo.

Postoji i sedma instanca Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, što takođe nije pomenuto, vjerovatno stoga što je upravo pred ovim sudom SPC već izgubila dva spora o imovinskim odnosima.

Ništa od toga nema. Umjesto toga, pozivaju se sagovornici za koje se navodi da su ključni američki igrači, koji se svjesno, na osnovu deziformacija, ili iz drugih razloga, upuštaju u tumačenje odluka jedne nezavisne države, zauzimajući otvoreno stranu.

Među sagovornicima preko kojih organizacija Srpsko-američkog liderstva utiče na srpsku dijasporu, ali i crnogorsku je i bivši američki direktor za odnose s javnošću u Stejt departmentu Adam Ereli kojem su zahvalili na tekstu, inače, punom falsifikata o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Ereli u svom tekstu piše da je u Crnoj Gori “pun frontalni juriš na SPC 800-godišnji ogranak hrišćanskog pravoslavlja.. .”, pozivajući NATO da zaštiti narod, odnosno opominjući Alijansu da ne treba da bude “pokriće za odmetnutog šefa države njegove vlade”.

Za očekivati je kako se budu približavali parlamentarni izbori u Crnoj Gori da SALC servira mišljenja još mnogo drugih “ključnih američkih igrača”, sa ciljem da se među srpskim stanovništvom kako u SAD, tako i u regionu kreira osjećaj da je Crna Gora ostala usamljena na međunarodnoj sceni.

RUSKO MINIRANJE DEMOKRATSKIH PROCESA

A stvarnost je, naravno, potpuno drugačija. Oni koji zapravo jesu relevantni američki eksperti za pitanja Balkana i Rusije davno su prepoznali i upozoravali da Rusija uspješno koristi religiju i lažni žal za panslavizmom kao oružje u diskreditovanju demokratija zapadnog svijeta i širenju uticaja na pravoslavne države. Primjer SALC-a pokazuje da Rusija vješto koristi američku privrženost vjerskim slobodama kako bi u u državama sa pravoslavnom tradicijom minirala svaki pokušaj okretanja zapadnim vrijednostima i razvoju demokratije.

Uloga SALC-a očigledno nije bezazlena. Pregledom materijala koje objavljuje jasno je da pod plaštom zalaganja za dobrobit srpskog naroda ova organizacija širi vjerski i kulturni uticaj preko Ruske i Srpske pravoslavne crkve i nacionalističkih organizacija dijaspore na američkom tlu, na tlu države koja je bastion zapadne demokratije i čije se vrijednosti na ovaj način pokušavaju dovesti u pitanje.

Sagovornik Dnevnih novina od kojeg je tražen komentar objava i djelovanja SALC -a, a koji je želio da ostane anoniman, kaže da je posebno opasno što upravo ta organizacija aktivno distribuira poziv srpske vlade srpskoj dijaspori da se na predstojećem američkom popisu izjasne kao Srbi, uključujući pravoslavnu dijasporu iz svih zemalja Zapadnog Balkana.

“Međunarodna zajednica i naročito SAD ne smiju ostati nijeme na još jedan pokušaj ultranacionalističkih struja iz Rusije da u tijesnoj vezi sa Kremljom propagiraju svoju agendu na američkom tlu, ovoga puta eksploatisanjem vjerskih sloboda koje su u srži američke demokratije. Pravoslavna dijaspora Crne Gore u SAD se takođe mora mudro oduprijeti pokušajima asimilacije u srpsku dijasporu… Svi oni porijeklom iz Crne Gore koji se budu deklarisali kao Srbi na predstojećem popisu u SAD pristaju na to da srpska vlast u njihovo ime i za njihov račun raspiruje međuetničku mržnju i brani ruske interese pred svim američkim instancama, naročito Senatom i Kongresom. Dok dobronamjerno misle da brane svoju pravoslavnu religiju prebrojavaće ih i svrstavati u svoje redove oni kojima je najmanje do vjerskih sloboda i kojima je religija samo još jedno moćno oružje u hibridnom ratovanju protiv tekovina civilizovanog svijeta”, upozorava sagovornik DN.

Poručuje da je na međunarodnoj zajednici, posebno SAD i eU, ali i crnogorskoj dijaspori i intelektualnoj eliti da učini da Crna Gora i 2020. kao i 2016. godine u borbi protiv srpskog i ruskog miješanja u demokratske izborne procese ne bude usamljena, da se “dešavanja u Crnoj Gori ne razumiju kao unutrašnopolitička previranja, već kao ono što jesu: ponovna odbrana zapadnih civilizacijskih vrijednosti od nasrtaja revizionističkih sila”.

SJUTRA U SKUPŠTINI

Što Vlada planira da preduzme u zdravstvenom i ekonomskom smislu da suzbije moguće posljedice pandemije, ukoliko dođe do novog talasa u našoj državi, da li će država biti spremna da i dalje na efikasan način očuva zdravlje građana i stabilnost ekonomije, pitaće Andrija Nikolić (DPS) predsjednika Vlade Duška Markovića sjutra, u okviru premijerskog sata u Skupštini Crne Gore.

Genci Nimanbegu (Forca) pitaće Markovića kako je zadovoljan radom i rezultatima Vlade u čitavom mandatu, u oblastima unapređenja prava i položaja manjinskih naroda u sprovođenju ustavnih odredbi iz člana 79 Ustava Crne Gore.

“Ocjenjujete li da ste napravili iskorak u ispunjenju tih Ustavom zagarantovanih prava? Koja su ključna područja djelovanja na koja se mora svaka buduća vlada fokusirati da bi unaprijedila položaj manjinskih naroda”, pitaće Nimanbegu.

Boris Mugoša (SD) pitaće da li Vlada Crne Gore razmatra mogućnost smanjenja fiskalnog opterećenja na zarade, posebno u dijelu doprinosa.

Raško Konjević (SDP) pitaće premijera da li je Vlada razmatrala problematiku kompanija u većinskom državnom vlasništvu koje posljednjih godina bilježe negativne rezultate i gomilaju poreske i druge dugove.

“Da li je nadležno ministarstvo vršilo nadzor u dijelu sprovođenja Zakona o zaradama u javnom sektoru u tim kompanijama? Ocjenjujete li opravdanim ili ste saglasni sa osudom javnosti da menadžeri u kompanijama koji su milionski gubitaši ili poreski dužnici imaju neprimjereno visoke zarade od više hiljada eura i da li je time prekršen Zakon”, pitaće Konjević.

Njega zanima i zašto Vlada nije još predložila usvajanje zakona o PIO, te kada će biti usvojene izmjene zakona o PDV.

Nebojša Medojević (DF) pitaće Markovića „da li se skorašnje izjave nekih ministara mogu shvatiti kao priznanje Vlade da je neoliberalni ekonomski model, koji ova vlast u kontinuitetu sprovodi od 1998. godine, doživio krah i da je doveo do ekonomske korupcije, siromaštva, ekstremne socijalne nejednakosti, dužničkog ropstva i sloma javnih finansija“.

Miodrag Lekić pitaće da li je „tzv. reformska inicijativa ambiciozno nazvana Savez za Evropu, koja je medijski bila promovisana razgovorima sa društvenim subjektima, bila još jedna politikantska priredba“.

“Ili možete da pred građanima Crne Gore saopštite njene rezultate u interesu demokratskog preobražaja društva? Da li ste lično svjesni poraznog bilansa u kojem ste, umjesto građenja evropskih standarda, zajedništva u zemlji, održive ekonomije i demokratskih institucija na bazi podjele vlasti – sve to sistematski razgrađivali? Da li smatrate da je politički pogrešno, zapravo i nemoralno, gurati građane u raskole na ivici unutrašnjih sukoba i žrtava, što sve činite, posebno partijski predsjednik države, zbog opsesivnog straha od gubljenja vlasti”, pitanja su Lekića.

Goran Radonjić (UCG) pitaće kada će se radnicima fabrike „Radoje Dakić“ isplatiti ono što im se, prema pravosnažnim presudama, duguje.