BIJELO POLJE

Bjelopoljska policija privela je sinoć osobu za koju se ispostavilo da je svešteno lice N.S. iz Srbije koji prilikom kontrole automobila kod sebe nije imalo lična dokumenta, saopšteno je iz Uprave policije. Utvrđeno je i da je sveštenik nezakonito ušao u Crnu Goru. N.S. je lišen slobode i priveden nadležnom sudiji za prekršaje koji mu je izrekao novčanu kaznu od 60 eura.

Policijski službenici Centra bezbjednosti Bijelo Polje su sinoć oko 20.40 sati, u mjestu Rakonje kontrolisali teretno vozilo kojim je upravljao M.R. iz Bijelog Polja, dok se na mjestu suvozača nalazilo lice koje, kako se navodi u saopštenju, kod sebe nije posjedovalo lična dokumenta.

“Bjelopoljska policija je ovo lice radi utvrđivanja identiteta dovela u službene prostorije Centra bezbjednosti Bijelo Polje gdje je utvrđeno da se radi o sveštenom licu N.S. (32), državljaninu Republike Srbije. Ovom licu je izdat nalog za naplatu novčane kazne u visini od 60 eura zbog neposjedovanja identifikacionih dokumenata”, navodi se u saopštenju.

Utvrđeno je da je N.S. napravio više prekršaja.

“Osim toga, utvrđeno je da je N.S. počinio prekršaj iz člana 213 stav 1 tačka 1 Zakona o strancima – ulazak, boravak i kretanje u Crnoj Gori bez važeće strane putne isprave, te i prekršaj iz člana 213 stav 1 tačka 10 istog Zakona – nezakonit ulazak ili boravak u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju

MILANOVIĆ NA CETINJU

Okolnosti su takve da će Crna Gora vjerovatno biti prva država koja ući u Evropsku uniju u sljedećem dohvatljivom i vidljivom razdoblju, poručio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović tokom zvanične posjete Crnoj Gori. On se na Cetinju sastao sa predsjednikom Crne Gore, Milom Đukanovićem, koji se zahvalio na pažnji koju je
Hrvatska posvetila evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Milanović je istakao i da je u Crnu Goru došao da pruži podršku evropskom putu Crne Gore.

Milanović je na konferenciji za medije saopštio da je Hrvatskoj u interesu da svi njihovi susjedi budu u društvu država članica Evropske unije, a Crna Gora je, kako je ocijenio, tome realno najbliže.

“Želimo imati predvidive susjede, što u međudražavnim odnosima to znači da znamo s kim imamo posla. Hrvatska i Crna Gora su u prostor komfora i sigurnosti ušle prije dosta godina i želim da se to tako nastavi, da se to ne narušava”, kazao je Milanović.

Ocijenio je da je Crna Gora, još početkom pregovora sa EU, jasno i nepovratno izabrala karakter zapadnog društva i zapadne države.

“Izbori su u Crnoj Gori vrlo brzo, nijesam ovdje došao navijati ni za koga, već dati podršku evropskom put Crne Gore”, poručio je Milanović.

Hrvatski predsjednik osvrnuo se i na period pandemije, i naveo da će ekonomske posljedice biti ekstremne za sve.

Đukanović je poručio  i da je Crna Gora u kontinuitetu imala podršku u nastojanju da budemo NATO država, kao i da uspješno pregovora sa EU.

“Imamo vrlo razuđenu bilateralnu saradnju u svim oblastima, ali prije svega u oblasti odbrane, obrazovanja…”, kazao je Đukanović.

“Danas smo kao region korak bliže našem zajedničkom evropskom cilju nego što smo bili prije hrvatskog predsjedavanja”, istakao je on.

Predsjednik Crne Gore poručio je da ostaju brojni izazovi i prostor za saradnju Crne Gore i Hrvatske.

“Na nama je da pokušamo da pomognemo da naše vlade što efikasnije obave poslove u smislu pospješivanja saradnje”, saopštio  je Đukanović.

Na pitanje novinara o dolasku ratnim brodom u Crnu Goru, Milanović je kazao da je to vjekovna tradicija Boke.

“To je hrvatski brod, ali nije prijeteća silueta i mislim da su i domaćini to dočekali sa simpatijama. Bio bih srećan kad bih crnogorske prijatelje na sličan način dočekao u Splitu i Dubrovniku”, rekao je on.

Komentarišući medijsku ofanzivu iz Srbije, predsjednik Crne Gore je kazao da nema prostora nedoumicama.

“Mislite na poruke “Milo lopove”, uvijek sam ih doživljavao na isti način. Nacionalisti imaju pravo da me optužuju zato što im kradem iluziju, a iluzija je “Velika Srbija”. Smatraju me odgovornim za to što smo spriječili da budu dobri izvršioci tuđeg projekta 2016. godine. Vjerovatno me smatraju odgovornim što pokušavaju da zloupotrijebe pitanje vjere i iskoriste je za velikosrpske ideje. To će biti neko moje krivično djelo u produženom trajanju. Stojim na braniku takvom planu. Mislim da smo testirali 90-ih što je zavrsilo tragedijom, ako smo glupi dozvolićemo da se to ponovi”, naglasio je Đukanović.

Istakao je da je postojan je u namjeri da brani što su, kako je kazao, temeljne vrijednosti Crne Gore.

“Branimo evropski sistem vrijednosti i sve dok smo na toj platforni osjećam se vrlo ugodno. Jasno je da me kvalifikuju kako me kvalifikuju zbog toga, a ne nekih ličnih svojstava”, rekao je Đukanović.

Kako je najvljeno predsjednici država Crne Gore i Hrvatske će nakon susreta i zvaničnog sastanka uz prisustvo delegacija, dati izjave za javnost, a planirana je i posjeta Muzeju Kralja Nikole na Cetinju.

Drugog dana posjete, predsjednici će ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru, prisustvovati tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice, obići Katedralu i posjetiti Kotorsku biskupiju.

Kako je saopšteno, nakon toga je planiran radni ručak koji u čast visokog gosta priređuje Đukanović.

Milanović će se, tokom zvanične posjete Crnoj Gori, sastati sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem i premijerom Duškom Markovićem, a planiran je i susret sa predstavnicima Hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

“Posjeta predsjednika Hrvatske, aktuelne predsjedavajuće Savjetom EU, prva je zvanična predsjednička posjeta nakon višemjesečne obustave međudržavnih aktivnosti prouzrokovane pandemijom COVID 19”, kaže se u saopštenju.

CAREVIĆ PORUČIO

Doskorašnji predsjednik Opštine Budva Marko Carević poručio je okupljenim građanima da su otvoreni za dijalog, ali pod uslovom da ga vode sa nekim ozbiljnim, te da se neće povući sa svojih radnih mjesta.

“Mi ćemo biti na svojim radnim mjestina, a vi budite tu. Moguća su iznenađenja, da se opet pokuša silom, ali čini mi se da su svi shvatili da se to neće dešavati u narednom periodu”, kazao je Carević. 

On je poručio da je njegova strana spremna za dijalog, međutim, to ne misli za drugu stranu. 

“Mi radimo redovno, i skupštinska služba i služba predsjednika. Ostajemo otvopreni za dijalog, ali da s nama sjedne neko ozbiljniji, čija će riječ valjati bar malo”, kazao je Carević. 

Zamolio je okupljene da poštuju javni red i mir. 

“Poštujmo i policiju i one koji drugačije misle”, kazao je on. 

ODGOVOR SINDIKATU UP

Zaštitnik za ljudska prava po zakonu nema ovlašćenja da reaguje na postupke sveštenog lica, koje, kako tvrdi Sindikat Uprave policije, promoviše pristisak na službenike UP, saopšteno je u odgovoru Ombudsmana. On je izjavio i da ne može reagovati bez prijave službenika policije i da jedino ima pravo da osudi pritiske na sva lica koja profesionalno i zakonito obavljaju službene dužnosti.

Sindikat Uprave policije uputio je juče oštar protest zbog, kako se navodi, neosnovanog i neutemeljenog etiketiranja u tekstovima na internet portalima brojnih policijskih službenika, bez ikakvog osnova i uporišta u činjenicama, a u kojima se u negativnom i inkriminišućem kontekstu objavljuju i njihove fotografije. U tom reagovanju iz Sindikata su pitali zašto se tim povodom nije oglasio Ombudsman i NVO sektor.

U odgovoru se navodi da je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore tek u iz tog saopštenja saznala za sporno objavljivanje informacija o službenicima.

U odgovoru se navodi da Zaštitnik“samostalno i nezavisno, na načelima pravde i pravičnosti, preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kad su povrijeđena aktom, radnjom ili nepostupanjem državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja”.

“Kada je u pitanju koncept govora mržnje, Zaštitnik ima ovlašćenje da pokrene postupke na osnovu pritužbi (koje nijedan organ, pa ni sindikat UP nije podnio, a ima ovlašćenje da to učini) ili po sopstvenoj inicijativi, ali opet pod uslovom da obezbijedi saglasnost oštećenih, koje strukovno zastupa isti Sindikat”, navodi se u saopštenju.

“Iz saopštenja proizilazi da je svešteno lice ono koje promoviše pristisak na službenike UP, pa je jasno da ovaj subjekt ne spada ni u jednu od naznačenih kategorija koja bi dala osnov Zaštitniku da postupa ovim povodom”, dodaje se u odgovoru Zaštitnika.
Ono što ta institucija može da uradi je, kako se navodi, da pozove javnost da poštuje profesionalni integritet pripadnika policije i važnu ulogu koju imaju u društvu.

“Ujedno osuđujući pritiske na sva lica koja profesionalno i zakonito obavljaju službene dužnosti”, navodi se u saopštenju. .

Institucija Ombudsmana podsjeća da su pozivali i pozivaju na normalizaciju odnosa, poštovanje ljudskih prava i sloboda učesnika ali i onih koji su profesionalno angažovani tim povodom.
“U osjetljivom trenutku za Crnu Goru, kada bi svi trebalo da pozivaju na mir i dijalog, nije dobro bilo koga žigosati, naročito ne policajce, ljude koji rade za prosječnu platu i čuvaju mir za dobrobit svih građana, te primjenjuju Ustav i zakone Crne Gore”, kazao je Ombudsman u ranijem intervjuu.
U saopštenju se dodaje da pojedinačni incidenti u kojima su se oglasili drugi akteri koji prate rad UP i upravljaju njenim organizacionim jedinicama i sami ustanovili prekoračenje ovlašćenja, ni na koji način ne mogu narušiti generalni utisak o licima koji nose uniformu sa znamenjem ove države.
“Najbolji put za očuvanje njihovog integriteta jeste upravo takav pristup i naravno zakonit i profesionalan odnos prema službi i građanima. To je jedino što ova institucija može da uputi kao poruku u vremenu koje dolazi”, zaključuje se u saopštenju Ombudsmana.

INSTITUT ALTERNATIVA

Odluka Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da se izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore održe 30. avgusta je neustavna, tvrde u NVO Institut alternativa, ističući da ukoliko se izbori zaista održe tog datuma, Crna Gora bi u trajanju od 36 dana mogla imati “dvije Skupštine”.

Kako naglašavaju u ovoj NVO, cjelovitim tumačenjem odgovarajućih odredbi Ustava Crne Gore i Zakona o izboru odbornika i poslanika, nesporno je da se bez skraćenja mandata aktuelnog saziva Skupštine, izbori ne mogu održati 30. avgusta.

“Ukoliko se to zaista desi, Crna Gora će u periodu od 36 dana (od 1. oktobra do 6. novembra) imati ‘dvije skupštine’, odnosno dva saziva Parlamenta. Po Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine. Budući da je aktuelni saziv konstituisan 7. novembra 2016. godine, mandat sadašnjih narodnih predstavnika u Skuštini traje do 6. novembra 2020. godine. Ako bi se izbori održali 30. avgusta, prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, mandati poslanika novog saziva Parlamenta morali bi biti potvrđeni ‘u roku od 30 dana od održavanja izbora’, odnosno najkasnije do 1. oktobra. Po automatizmu, istog dana ‘prestaje mandat poslanika prethodnog saziva'”, objašnjavaju u Institutu alternativa.

Novi saziv Parlamenta bio bi potvrđen 36 dana prije isteka Ustavom propisanog mandata aktuelnog saziva, što, kako kažu u IA, drugim riječima znači da dok bi po Zakonu prestao mandat prethodnog saziva, po Ustavu bi taj mandat tekao do 6. novembra.

“Riječ je o nedopustivoj ustavno-pravnoj situaciji, koja, ukoliko je riječ o grubom previdu, zahtjeva hitnu reakciju Predsjednika države i donošenje nove odluke o datumu održavanja izbora. Ako je, pak, riječ o namjeri Đukanovića da prekrši Ustav, onda je neophodno da Ustavni sud hitno i po službenoj dužnosti ukine Odluku Predsjednika kao neustavnu”, navodi se u saopštenju Instituta koje je potpisao predsjednik UO NVO Stevo Muk.