ZATRAŽILI OD SRBIJE
Ministarstvo odbrane Crne Gore još nije povratilo sve ratne zastave iz rata 1941-1945. godine koje su tražili od vojnog muzeja Srbije. To je za Dan potvrdio Predrag Bošković, ministar odbrane koji podsjeća da su tokom 2018. godine od Ministarstva odbrane Srbije tražili da im se dostave sve ratne zastave, ali da su im odgovorili da nisu u mogućnosti da im ih ustupe već da mogu uraditi kopiju na bazi tih koje su u muzeju.
Godinu i po dana od tada, upitan da prokomentariše da li ima pomaka u povraćaju ratnih vojnih zastava, Bošković je naveo da je sada sve stopirano.
“Kada su u pitanju ratne zastave to je inicijativa koja je potekla od SUBNOR-a i antifašista. Oni su zahtijevali od nas da intervenišemo preko Ministarstva odbrane u Srbiji koje je u posjedu zastava. Dobili smo odgovor koji ste kazali sa kojim smo upoznali SUBNOR i antifašiste, čekamo svakako i određenu reakciju. Sve je to stopirano zbog ovih dešavanja, sačekaćemo da prođu izbori i u Srbiji i u Crnoj Gori pa ćemo sa tom inicijativom nastaviti, a svakako ćemo javnost upoznati šta će biti konačan odgovor po tom pitanju”, naveo je Bošković.
Bošković je prije nekoliko dana najavio da će zajedno sa Glavnim gradom u Maslinama graditi vojni muzej u kojem će biti pokazan dio slavne istorije koju crnogorska vojska kroz vjekove ima.
On je naveo da će za ovu namjenu ponuditi jedan od prostora u kasarni Masline, i to onaj koji ide prema Ribnici.
“Oko svega ćemo konsultovati Ministarstvo kulture i nadležne institucije koje se bave muzejskom građom. Ono što je nama bitno i za šta smo zainteresovani je da veliki broj artifekata vojnih koji postoje od najranijih vojnih dešavanja na prostoru današnje Crne Gore pa do današnjeg dana želimo da izložimo i stavimo na raspolaganje stanovništvu da može da sagleda kako je to nekad izgledalo, a kako danas izgleda”, rekao je Bošković.
Na pitanje da li će muzej biti u dijelu gdje je sada spomen soba Pete poleterske on je rekao da se radi o prilično neadekvatnom prostou za takvu vrstu izložbe.
NA POZIV ĐUKANOVIĆA
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović boraviće od danas u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.
Milanović će u Crnu Goru doputovati danas vojnim brodom u luku Tivat nakon čega će ga u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne počasti, dočekati Đukanović.
“Predsjednici država Crne Gore i Hrvatske će nakon susreta i zvaničnog sastanka uz prisustvo delegacija, dati izjave za javnost”, kaže se u saopštenju iz kabineta Đukanovića.
Navodi se da će Đukanović i Milanović posjetiti muzej Kralja Nikole na Cetinju.
Drugog dana posjete, predsjednici će ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru, prisustvovati tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice, obići Katedralu i posjetiti Kotorsku biskupiju.
Kako je saopšteno, nakon toga je planiran radni ručak koji u čast visokog gosta priređuje Đukanović.
Milanović će se, tokom zvanične posjete Crnoj Gori, sastati sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem i premijerom Duškom Markovićem, a planiran je i susret sa predstavnicima Hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
“Posjeta predsjednika Hrvatske, aktuelne predsjedavajuće Savjetom EU, prva je zvanična predsjednička posjeta nakon višemjesečne obustave međudržavnih aktivnosti prouzrokovane pandemijom COVID 19”, kaže se u saopštenju.
PODACI MINISTARSTVA
Ukupno 608 miliona eura javnih nabavki ugovoreno je prošle godine, što je najveća vrijednost realizovana u posljednjih 12 godina, pokazuju podaci Ministarstva finansija.
Kako se dodaje, njihovo učešće u BDP-u tokom prošle godine je iznosilo 12,39 odsto.
“Učešće ukupnih nabavki, koje obuhvata javne nabavke i nabavku električne energije i uglja u vrijednosti od 107,42 miliona eura, čini 14,58 odsto BDP-a. Ukupna vrijednost javnih nabavki u prošloj godini je znatno veća u odnosu na 2018. za 35,35 odsto”, navodi su u Izvještaju o javnim nabavkama koji je nedavno utvrdila Vlada.
Prema podacima, došlo je do povećanja ugovorene vrijednosti radova u iznosu od 288 miliona eura, što je skoro 80 odsto više nego 2018. godine. Razlog je, kako se objašnjava, veće infrastrukturno ulaganje Vlade.
“Ovo je najveća ugovorena vrijednost javnih nabavki za radove od 2007. godine, odnosno od početka procedure praćenja sistema javnih nabavki”, istaknuto je u Izvještaju.
Izvještajem su obuhvaćeni podaci o javnim nabavkama koje je realizovao 641 naručilac. Primjenom postupka javnih nabavki zaključeno je više od 4.000 ugovora vrijednih 510,5 miliona eura, dok je za nabavke malih vrijednosti sklopljeno 109.404 ugovora u iznosu od 80 miliona eura. Vrijednost hitnih javnih nabavki prošle godine je iznosila 17,5 miliona.
“Najveći broj postupaka sproveden je putem otvorenog postupka, kao najtransparentnijeg, kojim se ostvaruje najveći nivo konkurencije, u iznosu od 83,46 odsto. Učešće otvorenog postupka u 2018. godini iznosilo je 79 odsto, što ukazuje na unapređenje tog pokazatelja u prošloj godini”, istaknuto je u Izvještaju u kojem se dodaje da su ugovori sklopljeni sa 90 odsto domaćih kompanija, dok se deset odnosi na strane ponuđače.
U Ministarstvu finansija navode da su naručiocu dužni da, u skladu sa zakonom, prikupljaju i evidentiraju podatke o sprovedenim postupcima javnih nabavki i zaključenim ugovorima u toku prethodne godine. Godišnje izvještaje dostavljaju Ministarstvu do 28. februara tekuće godine.
Ministarstvo je prvi put obuhvatilo izvještajem prikaz pregleda broja ugovora putem okvirnog sporazuma, što ukazuje na korišćenje te tehnike javnih nabavki u dijelu zaključivanja ugovora u vrijednosti od 41,7 miliona.
“Obuhvaćen je i prikaz pregleda učešća kriterijuma najniža ponuđena cijena i ekonomski najpovoljnija ponuda u postupcima javnih nabavki pri čemu je, posmatrano po strukturi ugovorene vrijednosti, učešće sa primijenjenim kriterijumom najniže ponuđene cijene 66,52 odsto, dok učešće sa primijenjenim kriterijumom ekonomski najpovoljnija ponude iznosi 33,48 odsto”, precizirano je u Vladinom dokumentu.
Novina je i prikaz pregleda ugovora sa jednom dostavljenom ponudom, kojih je prošle godine bilo skoro 1.500, ukupne vrijednosti 161,7 miliona eura.
U resornom ministarstvu ukazuju da je monitoring sistema javnih nabavki kontinuiran, te da se javnosti pruža detaljan uvid u funkcionisanje sistema javnih nabavki kroz jasne i provjerljive podatke.
ZA TRI GODINE
U periodu od 2016. do 2019. godine, na osnovnu sporazuma o priznanju krivice oduzeta je imovinska korist u ukupnom iznosu od 32.530.897,13 eura, navodi se u prikazu rezultata u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, piše Dan.
Na osnovu sporazuma, tokom prošle godine izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 121.500 eura, u korist budžeta Crne Gore uplaćeno je 99.516,46 eura, a u humanitarne svrhe 27.700 eura.
Primjenom ovog pravnog instituta krivična stvar se rješava nagodbom državnog tužioca i okrivljenog o najznačajnijim pitanjima krivičnog postupka.
Specijalni državni tužioci su 2019. godine zaključili 39 sporazuma o priznanju krivice, od čega 38 sa fizičkim licima, a jedan sa pravnim licem.
U 26 sporazuma izrečene su zatvorske kazne, s tim što je u nekim kumulativno sa zatvorskom kaznom kao sporedna izrečena i novčana kazna, dok je u nekim sporazumima dogovorena i uplata novčanih sredstava u humanitarne svrhe.
Sporazum o priznanju krivice za pet osoba i dalje čega odluku suda, dok je jedan odbijen odlukom nadležnog suda.
O sporazumu o priznanju krivice odlučuje sud, koji sporazum može odbaciti, odbiti ili usvojiti.
Kad je sporazum podnesen prije podizanja optužnice, odnosno podnošenja optužnog predloga ili privatne tužbe, o njemu odlučuje predsjednik vijeća.
Kad je sporazum o priznanju krivice podnesen nakon podizanja optužnice, o njemu odlučuje predsjednik vijeća.
ZBOG KORONAVIRUSA
Automobilska industrija je među najteže pogođenim pandemijom koronavirusa, jer su mjere ograničenja zaustavile proizvodnju i prodaju automobila.
Pandemija je donijela velike gubitke svima na evropskom tržištu, a uticala je i na prodaju automobila u Turskoj, piše portal biznisinfo.
Međutim, budući da je ta zemlja prijavila svoj prvi slučaj koronavirusa kasnije u poređenju s Evropom, kao i zbog koraka preduzetih za suzbijanje epidemije, prodaja automobila na tom tržištu bila je manje pogođena, prenosi Capital.ba.
Tako je prema podacima Udruženja automobilskih distributera (ODD) prodaja automobila u Turskoj u periodu od januara do maja skočila 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine, piše turski Daily Sabah.
Prema podacima Evropske asocijacije za autoindustriju (ACEA), prodaja automobila u zemljama EU, Velike Britanije i Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) smanjila se 42,8 odsto od januara do maja.
Dok je u istom periodu prošle godine prodato oko 6,94 miliona jedinica, ove godine ta brojka je izbosila oko 3,97 miliona vozila i to nakon tri mjeseca neviđenog pada širom regije, pri čemu na većini tržišta postoji dvocifreni pad.
Hrvatska je predvodila listu gubitnika, zabilježivši najveći pad u navedenom periodu od 55,8 odsto, nakon čega slijedi pad od 54,2 odsto u Španiji i 51,4 odsto u Velikoj Britaniji.
Kontrakcija njemačkog tržišta bila je nešto manje jaka, registracije su pale 35 odsto u prvih pet mjeseci, 50,4 odsto u Italiji, 48,5 odsto u Francuskoj i 35,7 odsto u Belgiji.
S druge strane, prodaja putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila u Turskoj skočila je 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine u periodu od januara do maja i dostigla 183 hiljada jedinica, pokazali su podaci ODD-a.
Dok je prodaja putničkih automobila u periodu od januara do maja porasla 21,7 odsto na godišnjem nivou na 146,53 hiljade jedinica, prodato je i 36,57 hiljada lakih komercijalnih vozila, što je porast od 13,9 odsto u istom periodu.
Potražnja je imala ozbiljan pad u drugoj polovini marta, a tada su i proizvođači automobila počeli postepeno da zatvaraju fabrike i obustavljaju proizvodnju. Obustava proizvodnje trajala je do 13. aprila kada su pojedini pogoni nastavili s radom, a svi su ponovo otvoreni do 11. maja.
Vodeći svjetski proizvođači automobila, uključujući Ford, Hondu, Hyundai, Mercedes, Renault i Toyotu, imaju svoje pogone u Turskoj.
Potražnja za automobilima u Turskoj neprestano raste od početka juna nakon što su tri javna zajmodavca, Ziraat banka, VakıfBank i Halkbank, uvela pakete za zajmove s niskim kamatama za pojedince i preduzeća koji žele da kupe nova i korištena putnička vozila.
ZBOG KORONAVIRUSA
Automobilska industrija je među najteže pogođenim pandemijom koronavirusa, jer su mjere ograničenja zaustavile proizvodnju i prodaju automobila.
Pandemija je donijela velike gubitke svima na evropskom tržištu, a uticala je i na prodaju automobila u Turskoj, piše portal biznisinfo.
Međutim, budući da je ta zemlja prijavila svoj prvi slučaj koronavirusa kasnije u poređenju s Evropom, kao i zbog koraka preduzetih za suzbijanje epidemije, prodaja automobila na tom tržištu bila je manje pogođena, prenosi Capital.ba.
Tako je prema podacima Udruženja automobilskih distributera (ODD) prodaja automobila u Turskoj u periodu od januara do maja skočila 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine, piše turski Daily Sabah.
Prema podacima Evropske asocijacije za autoindustriju (ACEA), prodaja automobila u zemljama EU, Velike Britanije i Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) smanjila se 42,8 odsto od januara do maja.
Dok je u istom periodu prošle godine prodato oko 6,94 miliona jedinica, ove godine ta brojka je izbosila oko 3,97 miliona vozila i to nakon tri mjeseca neviđenog pada širom regije, pri čemu na većini tržišta postoji dvocifreni pad.
Hrvatska je predvodila listu gubitnika, zabilježivši najveći pad u navedenom periodu od 55,8 odsto, nakon čega slijedi pad od 54,2 odsto u Španiji i 51,4 odsto u Velikoj Britaniji.
Kontrakcija njemačkog tržišta bila je nešto manje jaka, registracije su pale 35 odsto u prvih pet mjeseci, 50,4 odsto u Italiji, 48,5 odsto u Francuskoj i 35,7 odsto u Belgiji.
S druge strane, prodaja putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila u Turskoj skočila je 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine u periodu od januara do maja i dostigla 183 hiljada jedinica, pokazali su podaci ODD-a.
Dok je prodaja putničkih automobila u periodu od januara do maja porasla 21,7 odsto na godišnjem nivou na 146,53 hiljade jedinica, prodato je i 36,57 hiljada lakih komercijalnih vozila, što je porast od 13,9 odsto u istom periodu.
Potražnja je imala ozbiljan pad u drugoj polovini marta, a tada su i proizvođači automobila počeli postepeno da zatvaraju fabrike i obustavljaju proizvodnju. Obustava proizvodnje trajala je do 13. aprila kada su pojedini pogoni nastavili s radom, a svi su ponovo otvoreni do 11. maja.
Vodeći svjetski proizvođači automobila, uključujući Ford, Hondu, Hyundai, Mercedes, Renault i Toyotu, imaju svoje pogone u Turskoj.
Potražnja za automobilima u Turskoj neprestano raste od početka juna nakon što su tri javna zajmodavca, Ziraat banka, VakıfBank i Halkbank, uvela pakete za zajmove s niskim kamatama za pojedince i preduzeća koji žele da kupe nova i korištena putnička vozila.
UPRKOS PROTIVLJENJU
Uprkos protivljenju gradske vlasti statua komunističkog lidera Vladmira Lenjina osvanula je u njemačkom gradiću, a svemu je prethodila burna raspravana društevnim mrežama ali i u sudnici.
Statuu je ispred svog sjedišta u zapadnom gradu Gelsenkirkenu postavila Marksističko-lenjinistička partija Njemačke, dok je grad pokušao da ih zaustavi u ovom pokušaju.
Na društvenim mrežama je plasirana parola “nema mjesta za Lenjina”, ali je na kraju sud odobrio postavljanje, a otkivanje Lenjinovog kipa je održano juče.
Na društvenim mrežama, ali i u sudnici su održane debate u kojoj su obje strane argumentovale svoje za i protiv razloge.
Ljevičari su objasnili kako se postavljanjem ovog kipa podržava ropstvo, dok su iz marksističke stranke rekli da je Lenjin jedan od prvih boraca za slobodu i demokratiju.
U posljednjih nekoliko dana je srušeno više statuta u Sjedinjenim Američkim Državama zbog povezanosti tih ličnosti sa ropstvom. Sve se ovo dešava u svjetlu višesedmičnih protesta protiv policijske brutalnosti koji su krenuli iz Minesote, grada u kom je ubijem Afroamerikanac Džordž Flojd.
UPRKOS PROTIVLJENJU
Uprkos protivljenju gradske vlasti statua komunističkog lidera Vladmira Lenjina osvanula je u njemačkom gradiću, a svemu je prethodila burna raspravana društevnim mrežama ali i u sudnici.
Statuu je ispred svog sjedišta u zapadnom gradu Gelsenkirkenu postavila Marksističko-lenjinistička partija Njemačke, dok je grad pokušao da ih zaustavi u ovom pokušaju.
Na društvenim mrežama je plasirana parola “nema mjesta za Lenjina”, ali je na kraju sud odobrio postavljanje, a otkivanje Lenjinovog kipa je održano juče.
Na društvenim mrežama, ali i u sudnici su održane debate u kojoj su obje strane argumentovale svoje za i protiv razloge.
Ljevičari su objasnili kako se postavljanjem ovog kipa podržava ropstvo, dok su iz marksističke stranke rekli da je Lenjin jedan od prvih boraca za slobodu i demokratiju.
U posljednjih nekoliko dana je srušeno više statuta u Sjedinjenim Američkim Državama zbog povezanosti tih ličnosti sa ropstvom. Sve se ovo dešava u svjetlu višesedmičnih protesta protiv policijske brutalnosti koji su krenuli iz Minesote, grada u kom je ubijem Afroamerikanac Džordž Flojd.
VUČIĆ NAKON IZBORA
Predsjednik Srbije i lider SNS-a Aleksandar Vučić poručio je večeras kako je vladajuća partija dobila povjerenje naroda kako nije zabilježeno.
“U politici sam dugo, ali nikada ovakav trenutak nijesam doživio, večeras sam dobio ogromno poverenje naroda u uslovima kada je malo ko vjerovao. Dobili smo veliko upozorenje naroda da moramo da budemo još odgovorniji, obazriviji, marljiviji”, poručio je Vučić pristalicama u izbornom štabu SNS-a.
“Dobili smo više od dva miliona glasova na nešto manje od 3,3 miliona izašlih, što je apsolutno nezabilježeno”, rekao je Vučić.
On je naveo da je SNS osvojio 63,4 odsto, i da se očekuje 64 odsto sa glasovima iz inostranstva i Kosova.
Kako je rekao, SNS je više govorio o planovima i idejama, i narod je to prepoznao.
“Zahvalan sam ljudima na odgovornosti i što su razumijeli da je budućnost Srbije važna svakom od nas i mi ćemo čuvati zdravlje. Želim da se zahvalim i našim penzionerima i svim drugim ljudima koji su uprkos svim mogoćim prijetnjama i izmišljotinama imali dovoljno hrabrosti da im kažu šta misle o budućnosti Srbije. Mislili su kroz kampanju da ne govorim istinu. Znate, mi smo imali dnevna istraživanja. Pokazala su da, što su oni više bili u javnosti sve su više padali”, poručio je Vučić.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas da 100.000 vojnika učestvuje u rusko-bjeloruskim manevrima „Zapad 2025.“ čiji se dio odvija pred vratima EU i izaziva zabrinutost Kijeva i Brisela.
SAD više ne smatraju Kolumbiju saveznikom u borbi protiv trgovine drogom i prekinule su joj stotine miliona dolara finansijske pomoći, što je naljutilo Bogotu.
Jedna djevojčica lakše je povrijeđena kada je na nju pao dio ograde na donjem ulazu OŠ "Ujedinjene nacije" u beogradskom naselju Cerak vinogradi. Djevojčicu je majka odmah prevezla u Univerzitetsku dečju kliniku u Tiršovoj.
Kuću u selu Viriki na istoku Poljske tokom upada ruskih dronova prošle sedmice oštetila je raketa poljskog borbenog aviona F-16, koji je pokušao da obori jedan od dronova, saznaju nezvanično poljski mediji.
Američki predsjednik Donald Tramp je objavio da su SAD „eliminisale” i treći venecuelanski brod jer je navodno prevozio drogu.
Gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković danas je izrazio nezadovoljstvo odlukom Vlade Slovenije da zabrani ulazak u tu državu bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski je najavio hitne zakonske izmjene kojima će se podmetanje požara kvalifikovati kao terorizam i uvesti kazne zatvora duže od pet godina za odlaganje otpada van zvaničnih deponija.
U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) po prvi put je izvedena ugradnja permanentnog tuneliziranog dijaliznog katetera, poznatog i kao Hickman kateter. Ova procedura, koja se do sada izvodila isključivo u inostranstvu, predstavlja značajan iskorak za zdravstveni sistem Crne Gore i donosi olakšanje pacijentima kojima je neophodna dugotrajna hemodijaliza.
Podignuta je optužnica protiv osumnjičenog za ubistvo američkog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka - Tajlera Robinsona, a tužilac će tražiti i smrtnu kaznu, piše BBC.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ponovio je danas da Palestinci imaju pravo na svoju državu i da je Izrael odgovoran za „bestijalne ratne zločine“.
Izvor iznad sela Prošće udaljen je desetak kilometara uzvodno rijekom Ćehotinom od izvora Badanj, gdje je jalovina najprije registrovana, nakon što je u junu ponor "isisao" šljaku i otpadne vode na flotacijskom odlagalištu Rudnika olova i cinka Šuplja stijena
SAD su naglasile da su ipak spremne da "izmijene" tu odluku ako "Vlada Kolumbije preduzme agresivne mjere za iskorjenjivanje koke i smanjenje proizvodnje i trgovine kokainom"
Ukoliko bude osuđen na osnovu optužbe za ubistvo drugog stepena, Manđone se može suočiti sa minimalnom kaznom od 15 do 25 godina zatvora
"Danas su ove lisice na nogama nevinih, sjutra će biti na vašim, ali tada neće biti nikoga da vas brani za sva zlodjela koja ste učinili!“, napisali su studenti FTN iz Novog Sada u objavi na društvenoj mreži X
Vašington optužuje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura da predvodi bandu za trgovinu drogom "Kartel sunca" koju SAD smatraju terorističkom, i nedavno su na 50 miliona dolara povećale nagradu za hapšenje Madura
Milovanoviću (41) je pozlilo tokom utakmice veterana
"Jasno je da, ukoliko kandidati ne poštuju sprovođenje vladavine prava u svojim zemljama, oni neće moći da budu članovi Unije", rekla je Kos
Intervenciju je, prema najsavremenijim standardima koji podrazumijevaju upotrebu i vođstvo ultrazvukom i fluroskopijom, izveo samostalno tim KCCG na čijem je čelu bio hirurg Centra za vaskularnu hirurgiju Tahir Kalač
Ubistvo, zabilježeno na uznemirujućim video-snimcima koji su postali viralni na internetu, izazvalo je osude političkog nasilja širom ideološkog spektra, ali i talas međusobnih optuživanja i strah da bi Kirkovo ubistvo moglo izazvati novo krvoproliće
Iz policije su pojasnili da su A.S. i A.K., kako se sumnja, kao odgovorni u Sekretarijatu, krajem prošle godine, iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, sačinili zapisnik o inspekcijskom nadzoru za koji, po zakonu, nijesu imali ovlašćenja
Odluka ministra odbrane Dragana Krapovića da pojedinim medijskim kućama i novinarima uskrati akreditacije za prisustvo današnjoj konferenciji loša je poruka medijima, kazao je premijer Milojko Spajić i pozvao sve ministre da svoje skupove otvore za sve medije, prenosi agencija MINA.
Poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za evropske integracije i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković kazao je, za Portal RTCG, da posljednje poruke evropskih partnera sigurno ohrabruju svakoga ko želi da Crna Gora uskoro postane država članica EU.
U resoru Ervina Ibrahimovića tvrde da imaju redovnu komunikaciju na svim nivoima sa Republikom Hrvatskom, a što, kako kažu, potvrđuju i posljednji sastanci dva premijera i susreti ministara vanjskih poslova na nedavno održanom Forumu na Bledu.
Crna Gora ostaje privržena multilateralizmu i principima međunarodnog prava, uz uvjerenje da je postojanje i jačanje uloge UN od suštinskog značaja za očuvanje globalne bezbjednosti i dugoročne stabilnosti, saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasadorom Johanom Satlerom.
Politički direktor DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić objavio je na X nalogu oštećenu fotografiju zastave Crne Gore sa graničnog prelaza Debeli Brijeg i poručio da je to odraz opšteg stanja u državi.
U posljednje vrijeme smo svjedoci više nekulturnih ataka na Milana Kneževića, koji je, „uzgred rečeno“, prema najnovijem istraživanju javnog mnjenja agencije IPSOS od 30. jula, dakle, prije svega mjesec i po dana, čak najbolje ocijenjeni političar u Crnoj Gori.
Kabinet Predsjednika Crne Gore saopštio je da je zabrinut zbog činjenice da Skupština Crne Gore na jučerašnjem vanrednom zasijedanju nije uvrstila na dnevni red odlučivanje o izboru kandidatkinje za sudiju Ustavnog suda Mirjane Vučinić.
Ministarka javnih radova Majda Adžović saopštila je da je posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Crnoj Gori 14. i 15. oktobra, u okviru investicione konferencije na Luštici, najbolji pokazatelj snažnih i partnerskih odnosa između EU i Vlade koju predvodi Milojko Spajić.
Komentarišući optimistične poruke evropskih zvaničnika da je Crna Gora na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja do kraja godine, poslanici parlamentarne većine kažu da te riječi ohrabruju, te da, ukoliko svi društveni i politički akteri budu usmjereni na isti cilj, naša zemlja može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine. S druge strane, iz opozicije kažu da je pitanje da li će biti brža i uspješnija Evropska unija u uvlačenju naše zemlje u tu zajednicu, ili će, kako su kazali, biti brža i uspješnija vlast, pomognuta režimom iz Beograda, u bježanju sa EU trase.
Sindikat medija Crne Gore osudio je, kako su saopštili, pokušaj diskriminacije radija i portala Antena M od strane Ministarstva odbrane Crne Gore.
Vlada Crne Gore odobrila je na današnjoj elektronskoj sjednici prodaju dva broda državne kompanije Crnogorska plovidba – "Kotor" i "Dvadesetprvi maj". Ukupna vrijednost transakcije iznosi 13,2 miliona dolara, a novi vlasnik biće danska kompanija K/S Navision Group.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj primio je danas predstavnike belgijske poslovne grupacije feXpro. Sastanku je prisustvovao i državni sekretar Ministarstva turizma Vuk Žižić.
Ministar bez portfelja Milutin Butorović poručio je da je pet godina nakon smjene vlasti DPS-a, nezaposlenost u Crnoj Gori na istorijskom minimumu, a zarade na istorijskom maksimumu.
Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine inspektori su na crnogorskom primorju sproveli rekordnih 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti, a izdato više od 8.700 prekršajnih naloga u vrijednosti većoj od 4,1 milion eura, podaci su predstavljeni danas na petoj sjednici Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović.
Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.
U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.
Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.
Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.
Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.