BALKANSKA RASKRŠĆA

U Srbiji je već osam godina na dijelu opšti rijaliti: televizije na smjenu emituju malo “zabavni” malo politički, a sve više i ekonomski rijaliti. Ovi programi se već prirodno prepliću, a cilj im je isti – da se narod sludi i zaboravi kako njegov život stvarno izgleda. Kad se osam godina pothranjuje iluzija da je Srbija pod vođstvom naprednjaka jaka i uspješna, da smo lider, ne više ni regiona nego Evrope i svijeta, kad stalno, a posebno pred izbore otvarate fabrike, obezbjeđujete plate i radna mjesta, gradite i radite, a skoro da ne postoji kanal kroz koji bi bar procurila prava istina, mnogi ljudi na kraju pokleknu i izgube kopču sa stvarnošću.

OBEĆANJA, OBEĆANJA…

Godinama slušamo da je Srbija “tigar na Balkanu”, da imamo najveće plate, najveći privredni rast, najmanju nezaposlenost, rekorderi smo u privlačenju stranih investitora, puteva je izgrađeno više nego u Titovo vreme, sve u svemu ekonomski uspesi zapretili su da zasene i one političke, gde smo takođe lider regiona…

Vlast besomučno ponavlja da je Srbija pre dolaska naprednjaka bila na ivici ambisa, sve je bilo propalo, ali su onda došli oni i uveli red, rad i uspehe. Ako nešto i ne valja, za to su i dalje krivi oni prethodni “žuti lopovi”.

Ako je u bilo čemu ova vlast svetski rekorder, onda je to proizvodnja obećanja. Prvo što je lično Aleksandar Vučić obećao, bilo je da se penzije neće smanjivati. I naravno, odmah su smanjene. Onda je obećano da neće biti partijskog zapošljavanja, nego samo po sposobnosti i zasluzi. A sada više ne postoji šansa da nađete posao u bilo kakvoj javnoj i državnoj službi, ako niste u vladajućoj partiji. Zatim je rečeno da će se vlast obračunati sa tajkunima i prekinuti to enormno bogaćenje. Uhapšen je prvi među tajkunima Miroslav Mišković, ali ga je sud, čak i ovakav nimalo slobodan i nezavisan, oslobodio optužbi.

Vlast je za to vreme napravila svoje nove tajkune koji njoj sve duguju, a građanima ne duguju ni objašnjenje odakle im sad milioni, kad pre dolaska naprednjaka na vlast nisu imali ni za burek.

Obećano je i da će se rešiti svih 20 spornih privatizacija, što je čak i Evropska unija svojevremeno tražila. Naravno, nije rešena ni jedna. Obećano je da će se uvesti profesionalna uprava i urediti javna preduzeća, a direktori birati na konkursima. To se nije desilo nikad, većina ih je u v. d. stanju tako da im smena stalno visi nad glavom. Javna preduzeća po pravilu vode partijski vojnici, neki čak i bez elementarnih kvalifikacija. Rezultat – prošle godine javna preduzeća zabeležila su neto gubitak iz poslovanja.

TAJNA “NEGATIVNOG RASTA”

A onda je došla korona i novi talas obećanja. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u jeku svetske pandemije korona virusa izašao pred narod da objavi kako Srbija ekonomski sasvim dobro stoji pa će naš „negativni rast“, kako on zove pad, biti najmanji u Evropi. Svi će da propadaju, smatra predsednik, i jedna Nemačka je nadrljala, jedino Srbiji korona ne može da naudi. Novca imamo dovoljno, privreda nam je jaka i mi smo čak u poziciji da odbijamo kredite međunarodnih finansijskih institucija, pošto nam nisu potrebni.

U tom istom trenutku Srbija se na domaćem i međunarodnom tržištu zadužila za oko 3,5 milijardi evra, sa kamatama višim nego što su dobile zemlje regiona i sa prognozom Fiskalnog saveta (faktički jedine preostale nezavisne kontrolne institucije u zemlji) da će zaduženje do kraja godine sigurno dostići 7,5 milijardi evra. Deo će morati da nadomesti neminovni pad prihoda budžeta od poreza i doprinosa, a deo će da se iskoristi za otplatu tranše kredita koji ove godine dospevaju na naplatu.

Ove vesti ne možemo čuti u medijima pod kontrolom vlasti, pošto je opredeljenje da samo lepe vesti mogu da se puštaju. Iza scene život ipak izgleda malo drugačije – Srbija je tokom celokupne naprednjačke vladavine po skoro svim parametrima na začelju regiona.

Privredni rast nam je svega 2,3 odsto u proseku za poslednjih osam godina. Tu je uračunat i oporavak u 2018. na 4,4 odsto što je bio rekord (2017. smo završili sa privrednim rastom od svega 1,9 odsto) i prošle godine na 4,2 odsto zbog gradnje Turskog toka.

Ove godine, prema studiji MMF-a World Economic Outlook Srbija će zabeležiti pad od tri odsto, što je oduševilo predsednika, jer se za grupu zemalja pod nazivom Emerging and Developing Europe u kojoj se, među ostalim, nalaze Albanija, Bosna, Moldavija, Crna Gora i Makedonija, MMF predviđa pad od 5,2 procenta. Hrvatska će, prema ovoj proceni, da padne čak 9 odsto. Krizom će najviše biti pogođene najrazvijenije zemlje. Kod njih se očekuje pad od 6,1 procenata, a u evrozoni čak 7,5 procenata.

ČITANJE PODATAKA

Ovi podaci poneli su predsednika Srbije, pa je za iduću godinu najavio rast od čak 7 odsto. Ovo, međutim, nije razlog za zadovoljstvo, još manje za oduševljenje kako Srbiji dobro ide. Poređenja sa Hrvatskom su izlišna jer Srbija nema toliko zastupljen ni turizam ni transport, koji će biti najviše pogođeni.

Zato će i njen pad biti nominalno manji, uz jedan vrlo loš trend. Zavod za statistiku objavio je podatak da je industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu ove godine pala za 16,6 odsto u odnosu na april prošle godine, a čak za 20,8 odsto u odnosu na prošlogodišnji prosek.

Manje plate od nas imaju samo Albanija i Makedonija. Osam godina nam je obećavana prosečna plata od 500 evra, koju smo statistički dostigli početkom ove godine. Za osam godina uspeli smo da podignemo platu za oko sto evra. Naravno, samo u proseku i statistički, što u stvari ne znači ništa, ako imamo u vidu da 75 odsto zaposlenih ima platu manju od tog statističkog proseka. Prosek podiže javni sektor gde su plate veće nego u privatnom, umesto da bude obrnuto.

Sada u obećanjima idemo dalje: predsednik Aleksandar Vučić obećava platu od 900 evra već 2025. godine. Skoro kao u Sloveniji. Kako da sa 500 evra stignemo na 900 evra nije objašnjavao, ali lepo zvuči. Kakve veze ima šta će biti za pet godina.

Ali ni to izgleda nije bilo dovoljno, za slučaj da su građani skeptični: mladim ljudima, koji beže iz Srbije glavom bez obzira, obećao je plate od neverovatnih 1.900 evra. Mesečno. Doduše, samo u nemačkoj kompaniji Brose u Pančevu, na polaganju kamena temeljca.

“SIMBOLIČNI” PODSTICAJI

Predsednik tom prilikom nije pomenuo da je ovoj kompaniji prethodno država iz budžeta dala subvenciju od 21 milion evra, plus besplatno zemljište za gradnju fabrike.

U Loznici je predsednik otvorio fabriku Audient Automotive iz Luksemburga, koja proizvodi navlake za automobilska sedišta. Njoj je dato “simboličnih” 9 miliona evra subvencija. Zašto simboličnih? Kada se to uporedi sa 12 miliona evra za švajcarsku fabriku čokolade „Beri kalbo“ koja zapošljava svega 100 radnika (znači 120.000 evra po radniku) ili sa apsolutnim rekorderom Henkelom koji je dobio od države Srbije 144.000 evra za svakog od 100 radnika koje namerava da zaposli, jeftino smo prošli.

Građani Srbije o ovoj okolnosti, da sami iz budžeta plaćaju strane investitore, ne znaju praktično ništa. Predizborna kampanja besomučno se vodi, od fabrike do fabrike, sve pršti od obećanja, ali nema ni pomena o tome da smo svakom stranom investitoru debelo platili da dođe u Srbiju, da bismo tako kompenzovali to što nema pravne sigurnosti, što su institucije razorene i što vladavina prava postoji samo ako ste na pravoj, naprednjačkoj strani.

Još jedan poklon su građani Srbije zbog korone, a nekako zgodno baš pred izbore dali sami sebi, a misle da im je taj poklon uručio lično predsednik Vučić: svaki punoletni građanin dobio je na račun po 100 evra od svoje države, koja se prethodno zadužila da taj novac obezbedi. Tako je potrošeno 600 miliona evra.

Nisu vredeli apeli celokupne stručne javnosti da nije odgovorno da se tako troši novac, kad je prethodno od smanjenja penzija država uštedela duplo manje, 300 miliona evra. Te dve cifre, spojeno, penzioneri nemaju prilike da čuju. Zato nije ni čudo što je jedan oduševljeni i zahvalni penzioner ovako spevao pesmu predsedniku i lično mu je pred kamerama izrecitovao:

“Leti soko i gore i dolje, nikad ljudi nije bilo bolje/Hoće soko da uhvati lastu, plate skaču a penzije rastu/ Presedniče tebi mnogo hvala, Srbija je sad na noge stala…”

Ova pesmica iz duše penzionera dokazuje samo jednu stvar – nema tih činjenica koje mogu da pobede bezočnu propagandu.

Sudija Marko Đukanović je jutros po hitnom postupku, izrekao oktivljenom H.E. (1985) iz Tutina (Srbija), kaznu zatvora od 15 dana, jer je juče u Budvi vozio pod dejstvom od 1,35 promila alkohola u organizmu.

Pored kazne, izrečena mu je zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilima B kategorije od 3 mjeseca.

“S obzirom na to da se radi o stranom državljaninu i povratniku u vršenju teških prekršaja iz oblasti saobraćaja on je odmah po izricanju rješenja upućen u UIKS.”, navedeno je u saopštenju zamjenika predsjednika suda marka Đukanovića.

Osim navedenog, u tri odvojena predmeta, sudija je zbog upravljanja pod dejstvom alkohola u manjim koncentracijama kaznio troje okrivljenih (od kojih je jedan državljanin Republike Turske) novčanim kaznama u iznosima od po 300 eura, te su im izrečene zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od po 3 mjeseca.

Sudija Marko Đukanović je jutros po hitnom postupku, izrekao oktivljenom H.E. (1985) iz Tutina (Srbija), kaznu zatvora od 15 dana, jer je juče u Budvi vozio pod dejstvom od 1,35 promila alkohola u organizmu.

Pored kazne, izrečena mu je zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilima B kategorije od 3 mjeseca.

“S obzirom na to da se radi o stranom državljaninu i povratniku u vršenju teških prekršaja iz oblasti saobraćaja on je odmah po izricanju rješenja upućen u UIKS.”, navedeno je u saopštenju zamjenika predsjednika suda marka Đukanovića.

Osim navedenog, u tri odvojena predmeta, sudija je zbog upravljanja pod dejstvom alkohola u manjim koncentracijama kaznio troje okrivljenih (od kojih je jedan državljanin Republike Turske) novčanim kaznama u iznosima od po 300 eura, te su im izrečene zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od po 3 mjeseca.

UČESTVUJE 21 LISTA

U Srbiji su u sedam sati otvorena biračka mjesta za redovne parlamentarne, pokrajinske i lokalne izbore, koja će biti zatvorena u 20 sati, do kada traje i izborna tišina.

boxPluginImg

Pravo glasa ima 6.584.376 birača, koji mogu da glasaju na 8.385 biračkih mjesta i opredeljivati se između ukupno 21 stranke, koalicije ili liste, kojima je za ulazak u parlament potreban cenzus tri odsto.

Izbori se održavaju uz poštovanje svih epidemioloških mjera, pa će birači na izborno mesto morati da dođu sa maskama ili će je, ukoliko je ne ponesu, dobiti prije nego što uđu na glasanje.

Razmak između građana mora biti najmanje metar, a i članovi izborne komisije nosiće zaštitnu opremu.

Na ulazu će se vršiti dezinfekcija ruku, a isto će biti i pri izlasku sa birališta.

Izbori se održavaju i na Kosovu i Metohiji, prenosi Tanjug.

Pravo glasa na KiM ima oko sto hiljada birača, a biće otvoreno 90 biračkih mjesta.

Proces glasanja nadgledaćee OEBS, a kada kutije budu zapečaćene biće prenete u Rašu i Vranje, gdje će se brojati glasovi.

Građani će birati i lokalnu vlast u svim opštinama osim u Gradu Beogradu, Boru, Zaječaru, Kosjeriću, Majdanpeku, Lučanima, Aranđelovcu, Negotinu, Mionici, Medveđi, Preševu, Kuli, Kladovu, Doljevcu, Smederevskoj Palanci i Sevojnu, u kojima su lokalni izbori održali poslije 2016. godine.

Prvi preliminarni rezultati očekuju se sat posle zatvaranja birališta, a RIK ima rok od 96 sati od zatvaranja birališta da proglasi konačne rezultate, ukoliko ne bude većih nepravilnost

BLAŽO RABRENOVIĆ

Blažo Rabrenović je čovjek koji je život posvetio selu i poljoprivredi, radno vrijeme nije imao jer je bio na raspolaganju ljudima, i ljudi ga po dobru pominju. Prave vrijednosti nastojao je da prenese i na svoje potomke.

NJEMAČKA VLADA

Njemačka Vlada proglasila je tajnim podatke o djelovanju kotorskih kriminalnih klanova. U odgovoru na pitanja grupe poslanika Bundestaga o liječenju crnogorskog državljanina Igora Krstovića u Hanoveru saopštili su da su ti podaci označeni određenim stepenom tajnosti. Krstović, koga su mediji označili kao bliskog „škaljarskom klanu“, napustio je Njemačku u februaru, piše Dan.

Kako se navodi u odgovoru savezne njemačke vlade, grupa poslanika Bundestaga tražila je detaljne informacije povodom policijske operacija radi zaštite pacijenta u bolnici u Hanoveru.

Na pitanje u kom su trenutku savezni organi bezbjednosti saznali za povrede i predstojeći ulazak lica I.K. u Njemačku odgovoreno je da je federalna služba kriminalističke policije 30. januara 2020.godine preko Interpola dobila podatak od crnogorske policije da je na pomenuto lice nešto prije toga pucano u Podgorici, to jest da je bilo žrtva pokušaja ubistva.

Avion hitne pomoći sletio je 7. februara 2020. godine u 20 časova. Nakon završetka kontrole granične policije, uključujući i provjeru dokumenata na graničnom prelazu, ulaz je bio dozvoljen. Vlasti države Donja Saksonija obavijestile su 7. februara federalnu kriminalističku policiju o ulasku ovog lica pišu u vladinom odgovoru na pitanja pos lanika Bundestaga.

Osvrćući se na potencijalnu opasnost za sigurnost i život pacijentau Hanoveru, Vlada CP Njemačke je naglasila da je to lice preživjelo napad i otputovalo u Hanover kako bi liječilo povrede koje je tada zadobilo.

“Nepotvrđeno je i zasad nije moguće dobiti verifikaciju iz Crne Gore da je I.K. povezan sa organizovanim kriminalom. S obzirom naranije slične slučajeve, postojala je izvjesna vjerovatnoća da nepoznati organizator napada na I.K. 28. januara može nešto s lično da ponoviu Hanoveru naveli su iz njemačke vlade”, naglasili su oni.

Vlada je obavijestila poslanike da je policija države Donja Saksonija 8. februara ove godine obavijestila saveznu policiju da može postojati veza između I. K. i mafijaških klanova u Crnoj Gori.

“Pomenuto lice ušlo je u Njemačku koristeći svoj crnogorski pasoš, a rutinsko poređenje podatakau sistemima traženim od policije u okviru zakonskih propisa obavljeno je bez vanrednih rezultata. Koliko je poznato saveznoj vladi, I.K. više nije u Saveznoj Republici Njemačkoj. Uz obavještenje iz Hanovera, on je protjeran 19. februara 2020. godine. Državu je napustio 21. februara 2020. godine. On nije podnio zahtjev za azil istakli su iz njemačke vlade”, kažu oni.

Saopštili su da su troškovi obezbjeđenja bolnice u kojoj je boravio ranjeni crnogorski državljanin i njegovog liječenja iznosili oko milion eura, uz napomenu da je to preliminarna procjena.

Iz njemačke vlade tvrde da ne mogu dati konkretan odgovor na poslanička pitanja o vladinim saznanjima vezano za djelovanje kriminalnih klanova iz Kotora.

“Informacije kroz odgovor na takva pitanja omogućavale bi da se donesu zaključci o procjeni obavještajnih podataka za oblasti koje su u fokusu. Objavljivanje ovih podataka može uticati na zadatak saveznih vlasti i negativno uticati na interese Savezne Republike Njemačke. Zato odgovor sa stepenom tajnosti navodimo kao poseban prilog koji nije namijenjen objavljivanju naglašeno je uodgovorima”, rekli su iz njemačke Vlade.

Poslanike su obavijestili i da nemaju informacije da li se sumnjivi kriminalci iz inostranstva liječe u drugim bol nicama u Njemačkoj, te daovaj slučaj nije bio predmet bilateralne diskusije između Crne Gore i Njemačke. M.V. zabrana ulaska do 2025. godine.

Kako se navodi u odgovorima njemačke vlade, dana 19. februara 2020, glavni grad države Hanover izdao je licu I.K. nalog za protjerivanje, kao i zabranu ulaska i boravka, sa petogodišnjom zabranom ponovnog ulaska i prijetnjom deportacijom.

Zabrana ponovnog ulaska, prematrenutnim saznanjima savezne vlade, završiće se 21. februara 2025. godine. Grad Hannover takođe je zabranio ulazak I.K. do 21. februara 2025.godine piše u vladinom odgovoru na pitanje poslanika Bundestaga.

UGOSTITELJI U KRIZI

Promet u ugostiteljskim objektima je u zavisnosti od kategorije objekta, strukture gostiju i mjesta, manji 50 do 80 odsto u poređenju sa prošlom godinom, dok neki ugostitelji nijesu ni otvorili svoje objekte, kazao je za Pobjedu predsjednik budvanskog Udruženja ugostitelja Vido Markićević.

Nakon nešto više od mjesec otkad su ugostiteljski objekti, poslije dvomjesečne zabrane rada ponovo otvorili vrata gostima, trude se, kako navodi, da zadrže sve radnike ukazujući da veći dio plata isplaćuju iz profita iz ranijih godina. Ipak, svjesni su da dio tereta moraju podnijeti sami voljno ulazeći u još veće gubitke. Na naše pitanje da li su im pomogle Vladine ekonomske mjere, Markićević navodi da im jesu bile od koristi, ali ne i dovoljne.

“Zato očekujemo da treći paket mjera bude izdašniji, ali i da se stvore uslovi za četvrti, poslije sezone u septembru, kada se konačno i jasno budu vidjeli svi negativni efekti”, navodi on.

Markićević kaže da postoje stidljive prognoze da bi se sezona donekle mogla spasiti tokom jula i avgusta i, ako to vremenske prilike dozvole, produžiti i na septembar i oktobar.

“Ali uopšteno govoreći nezahvalno je prognozirati, što dokazuju i novi slučajevi inficiranih. Na nama je da svoje usluge pružamo što kvalitetnije i na jednom visokom nivou kakav Budva, kao destinacija, zaslužuje te da svaki gost ode zadovoljan i da se ponovo vrati”, zaključuje Markićević.

Dodatnoj pomoći države nadaju se i u hotelu i restoranu Konte u Perastu. Menadžer Darko Kasalica navodi da je promet u odnosu na prethodnu godinu u drastičnom padu, ukazujući da destinacije poput Boke Kotorske zavise od stranih gostiju kojih sada gotovo da nema, zbog čega se okreću domaćem tržištu.

“Teško je prognozirati što će se dešavati u narednom periodu. Nešto rezervacija ima od sredine jula, ali kako su to mahom stranci velika je mogućnost da i te rezervacije budu otkazane zbog pandemije korona virusa. Intenzivno radimo na animiranju domaćih gostiju specijalnim aranžmanima, premda su i tu mogućnosti ograničene kako zbog limitirane platežne moći domaćih gostiju, tako i zbog velike smještajne ponude duž Crnogorskog primorja i na sjeveru Crne Gore”, smatra Kasalica.

Sve i da broj novozaraženih koji se posljednjih dana registruju u Crnoj Gori ne dovede do ponovnog zatvaranja kafića i restorana, ljudi će zbog straha od virusa početi da izbjegavaju ova mjesta, smatra vlasnik podgoričkog restorana Majka i etno sela Montenegro Mićo Blagojević. Njihov promet je u ovo doba godine generalno lošiji u odnosu na restorane koji imaju terasu, pa trenutno ne osjeća razliku u prometu u odnosu na prošlu godinu, ali navodi da se među građanima ponovo javlja strah zbog čega otkazuju aranžmane za rafting u njegovom etno selu.

Da strah među građanima postoji, smatra i F&B menadžer podgoričkog restorana Forest Darko Ćorić navodeći da drastičan pad prometa nije samo rezultat mjera zbog kojih imaju ograničen broj gostiju, nego i straha, ali ne toliko od virusa, koliko za sopstveni budžet u slučaju da se ponovo uvedu neke strožije mjere.

“Zahvaljujući blagovremenim mjerama koje je država uputila u sektore ugostiteljstva i turizma, mi smo uspjeli u tome da u našoj firmi nijedan radnik nije otpušten. Nadamo se da će sva privreda krenuti uzlaznom putanjom i da ćemo ponovo raditi punim kapacitetom”, komentariše Ćorić.

Da ljeto nije ni stiglo, što zbog vremenskih prilika što zbog nedostatka gostiju, ima utisak i vlasnik poznate virpazarske konobe Badanj Nenad Petranović. Centar dešavanja na Skadarskom jezeru koji je u ovo doba vrvio od gostiju, ove godine izgleda kao napušteno mjesto, kaže Petranović navodeći da radnim danima gotovo nema nikoga.

“Nema poređenja sa prošlom godinom, prosto se ne može ništa upoređivati, jer nema nikoga. Tokom nedjelje ne radi osoblje, samo vikendom ponekad bude gostiju”, zaključuje Petranović.

SVE NA ČEKANJU

Hotelijeri u Crnoj Gori su uz povoljne akcije primjerene okolnostima koje diktira epidemiološka situacija počeli da bilježe prve goste, uglavnom domaće. Ishod sezone, zbog kovida-19 nepredvidiv je, a stanje će zavisiti od trenutka.

Turisti iz Evrope se jesu uželjeli putovanja, interesovanja ima, ali sve zavisi od toga kada će i da li je biti otvaranja granica. Za jul i avgust je, kažu Pobjedini sagovornici, sve neizvjesno. Kada se govori o turistima sa emitivnih tržišta Velike Britanije, Amerike, Rusije ova sezona je upitna.

Očekivanja

Hotel Regent porto Montenegro u Tivtu je otvorio vrata 12. juna te su tokom prvog vikenda ugostili 150 turista.

– Sa umjerenim optimizmom nastavljamo dalje. Nadamo se rastu broja rezervacija koje će korespondirati sa otvaranjem granica i avio-linija – kazala je Pobjedi PR i marketing menadžer Elena Liljanić.

Navodi da je solidna baza rezervacija (imajući u vidu epidemiološke okolnosti) već u sistemu za jul i avgust pa sa nestrpljenjem očekuju rezultate promocije na novim tržištima odnosno iz Austrije, Poljske, Češke i Slovačke.

– Velika Britanija, Rusija i Amerika kao naša glavna emitivna tržišta su još upitna za ovu godinu. Pažljivo pratimo situaciju i putnu regulativu iz i u te države. Čim epidemiološka situacija bude povoljna tako da se putnici iz tih zemalja odluče na putovanja, vjerujem da ćemo dostići popunjenost koja je maksimalna u novonastalim okolnostima – kazala je Ljiljanić.

Smanjenjem cijena za 50 odsto ponudom “Luksuz na vašem pragu” generisana je potražnja iz Albanije, Kosova i BiH.

– Postoji interesovanje iz ostalih država bivše Jugoslavije, međutim neizvjesnost otvaranja granica ne ide u prilog realizaciji. Različitim digitalnim kampanjama i inovativnim pristupom učinili smo zapaženom naše ponude u regionalnim okvirima – kazala je Ljiljanić.

Kako je navela, prva tržišta koja su pokazala interesovanja i shodno rečenom kvalitetno odreagovala na promotivnu kampanju su regionalna tržišta i to Albanija, Kosovo i BiH.

– Kvalitetna i kontinuirana komunikacija sa partnerima i gostima čak i tokom perioda korona virusa konvertovala se u upite za 2021. s naših tradicionalnih tržišta, odnosno Amerike, Rusije i Velike Britanije. Izuzetno je što vidimo diversifikaciju upita iz zemalja centralne Evrope – kazala je Ljiljanić.

Ugodili ponudu

 Hotel Montenegro bič rizort u Bečićima, koji posluje u sklopu hotelske grupe Montenegro stars je pun do kraja juna.

U ovoj kompaniji su zadovoljni što su, kažu, cjenovnom politikom u postepidemijskom periodu i unaprijeđenim sanitarno higijenskim procedurama očigledno osmislili ponudu kakvu su domaći gosti i očekivali.

Što se tiče najava za jul i avgust suvlasnik lanca hotela Montenegro stars Žarko Radulović kaže za Pobjedu da svi čekaju otvaranje granica i kakva će situacija biti kod nas i kakva kod njih.

– Sve je pod znakom pitanja – kazao je Radulović najavljući ovih dana i da će hotel Splendid primiti prve goste.

Direktor kompanije Bepler & Džekobson Montenegro u kojoj posluju hoteli Avala i Bjanka Nemanja Kuljić kaže za Pobjedu da ga raduje da za jun već imaju četiri pet seminara, međutim u hotelu Avala imaju vrlo malo individualaca. Sve će kako se nadaju krenuti 10. jula.

– Ima dosta interesovanja iz Srbije i regiona, ali i od naših gastarbajtera iz cijele Evrope jer oni vole Avalu. Njemačka, Britanija, Izrael sve je to u sistemu, ali sve zavisi od situacije i od otvaranja granica – kazao je Kuljić napominjući da su sa hotelom Bjanka u Kolašinu za sada zadovoljni.

– Tamo nam je košarkaška reprezentacija Crne Gore plus najavljeni seminari. Što se tiče Avale za jul i avgust ima najava, ali opet sve zavisi od otvaranja granica. Koleginica iz prodaje nam tvrdi da su se ljudi uželjeli putovanja posebno iz Evrope, Izraela, ali sve to sada ide teško – ističe Kuljić.

Iz hotela Lajt haus kažu da njima trenutno sve zavisi od otvaranja granica. Kako je Pobjedi kazao direktor ovog hotela Jovan Vukalović trenutno ne znaju što će biti.

– Nama su u julu dominatno gosti iz Srbije i BiH, tako da ako se ovakvo stanje nastavi ništa od posla – kazao je Vukalović.

Preporuke

Iz kompanije Flaj Montenegro nedavno su izjavili Pobjedi da smatraju da se ove turističke sezone ne može očekivati značajan broj turista iz Zapadne Evrope, s obzirom na unutrašnju zatvorenost zemalja EU i preporuke mnogih zemalja građanima da ljetuju u svojim zemljama.

– Perspektivno otvorena za nas su naša tradicionalna tržišta iz Istočne Evrope (Ukrajina, Bjelorusija, Rusija, Izrael, zemlje Balkana, Češka, Poljska, Mađarska itd.). Da li će se i u kojem obimu realizovati aranžmani iz ovih zemalja zavisi od precizno utvrđenog datuma otvorenosti naših granica za turiste sa pomenutih tržišta – kazali su oni.

Da je veoma važno otvaranje granica apelovali su iz Privredne komore.

– Privrednici će snažno podržati Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti i Vladu u odluci da se što skorije otvore crnogorske granice – saopštili su iz ove institucije.

Iz Privredne komore su kazali da poslovni sektor poručuje da bi se značajno pomogao crnogorski turizam u vrijeme glavne sezone ako bi se precizirao datum otvaranja granica, ali i sve privredne djelatnosti koje su na njega oslonjenje.

– Interesovanje poljskih turista i turoperatora za Crnu Goru veoma je veliko i neophodno je što skorije otvoriti granice za njih – kazali su iz PKCG pa se nadaju da će od 1. jula početi avio promet sa ovom zemljom kako bi dobili prvi poljske turiste.

JANJIĆ

Srpski politički analitičar Dušan Janjić kaže da se ne može očekivati da će se odnosi Srbije i Crne Gore popraviti kada prođe izborna kampanja u Srbiji koju obilježava uvredljivi diskurs prema Crnoj Gori.

– Stalno imamo iluziju od izbora do izbora, ali nije samo to problem. Činjenica je da se na zaoštravanju retorike i osporavanju nacionalnog i državnog identiteta Crne Gore skupljaju glasovi, a iza toga stoji ideja ujedinjavanja Srba po etničkom principu gdje god da žive – navodi Janjić.

Prema njegovim riječima, to je stara ideja, njena obnova je bila 90-ih godina i u glavama ljudi još nijesu završeni procesi koji su počeli tih godina.

– Rascijep u traganju za crnogorskim identitetom dogodio se 90-ih godina i više nijeste znali što je srpsko crnogorstvo, što je crnogorsko srpstvo što je zajedničko porijeklo… To se i danas nije razmrsilo u glavama ljudi što pokazuje i statistika: ako su u doba SFRJ Srbi bili od 9 do 12 odsto zastupljeni u Crnoj Gori oni sada skaču na preko 30 odsto. Dakle, političko opredjeljivanje je postalo dio etničke manipulacije – kaže Janjić.

Upitan da li će se odnosi Srbije i Crne Gore popraviti nakon izbora i da li će stati uvredljiva kampanja protiv Crne Gore, Janjić kaže da stalno postoji iluzija od izbora do izbora, ali ističe da nije samo to problem.

“Činjenica je da se na zaoštravanju retorike i osporavanju nacionalnog i državnog identiteta Crne Gore skupljaju glasovi, a iza toga stoji ideja ujedinjavanja Srba po etničkom principu gdje god da žive. To je stara ideja, njena obnova je bila 90-ih godina i u glavama ljudi još nijesu završeni procesi koji su počeli tih godina,” navodi on.

On kaže da se rascijep u traganju za crnogorskim identitetom dogodio 90-ih godina i da se više nije znalo što je srpsko crnogorstvo, što je crnogorsko srpstvo što je zajedničko porijeklo…

“To se i danas nije razmrsilo u glavama ljudi što pokazuje i statistika: ako su u doba SFRJ Srbi bili od 9 do 12 odsto zastupljeni u Crnoj Gori oni sada skaču na preko 30 odsto. Dakle, političko opredjeljivanje je postalo dio etničke manipulacije,” navodi on.

POBJEDA: Zašto je dozvoljeno predstavnicima iz vrha SPC-a – patrijarhu Irineju i mitropolitu Amfilohiju da izađu iz crkvene tematike i na politički način počnu da se bave odnosima dvije države?

JANJIĆ: Taj obrt se dogodio nedavno kada su premijer i predsjednik Crne Gore ponudili privremenu suspenziju primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Onog časa kada je stvorena platforma crkva je morala da bira. Već sada se vidi da je crkva izgubila jer se od nje okrenuo jedan broj vjernika koji su imali crnogorsku identifikaciju, pošto se crkva upustila u pitanje odluke o izborima i sebe predstavlja kao prosrpsku i prorusku.

SPC je uvijek bila pod značajnim uticajem Rusije, ali nikada kao u doba Irineja. Sve počinje njegovim putovanjem u Moskvu kada je javno rekao: ,,Mi ćemo naš mali SPC čamac da vežemo za veliki ruski brod“.

Moskva i federalna služba GRU smjestili su u svoju agendu destabilizaciju Balkana, jačanje sopstvene uloge u Evropi i na Balkanu i obračunavanja sa NATO. To prevazilazi snagu crkve i religijska pitanja. Međutim, crkva je od Moskve tretirana i u ulozi batine za kažnjavanje Vučića i Srbije jer nije uspio jedan dio aktivnosti koje je federalna služba radila preko srpske službe i u Crnoj Gori preko propolitički orijentisanih ljudi. U takvim igrama veliki uvijek vole da kazne male koji su se ponudili da urade nešto, a onda su teško izbrukali Rusiju. Brukanje je bilo hapšenje ruskog obavještajca koji podmićuje pripadnika Vojske Srbije – to Moskva ne može da zaboravi. Moskva ne može da oprosti Đukanoviću što je tridesetak ruskih ljudi koji su bili visoko pozicionirani marginalizovao da bi ušao u NATO.

POBJEDA: U ponašanju i izjavama ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića najmanje ima diplomatskih okvira: da li on postupa prema uputstvima predsjednika Srbije ili ministra spoljnih poslova Srbije?

JANJIĆ: Ambasador nema veliki prostor za sopstveni stav osim ako nije neka poznata umjetnička figura ili diplomatska veličina. Božović je, ipak čovjek iz Crne Gore po svemu i mislim da on lično ima ozbiljne drame u opredjeljivanju i da njegov unutrašnji identitetski kod nije baš sasvim miran. Rekao bih da je namjerno poslat čovjek koga nije trebalo poslati u Podgoricu. Ali to je već izmjereno sa Zoranom Lutovcem i kontinuitet tu postoji jer to je mjerio Dačić iza kojeg postoji moderno rečeno duboka država.

U Ministarstvu spoljnih poslova su na pozicijama duboko koncentrisani ljudi iz 90- ih godina oni su dijelom iz Crne Gore a ima i Crnogoraca sa Kosova koji svoju percepciju nikako da prilagode realnosti – da je Crna Gora samostalna država. Nijesam svjedok ko kome koliko diktira, ali Božović se nekada pojavi u ulozi portparola nečega što će se tek dogoditi, a češće da objasni nešto. Mislim da je on jako neubjedljiv.

POBJEDA: Već decenijama svako ko je na vlasti u Srbiji kuka da su ugroženi Srbi u regionu, međutim, oni ne javljaju da im je loše dok ne dobiju signal iz Beograda da to kažu. Izgleda to je jedini način zaštite Srba van Srbije jer 30 godina slušamo kuknjavu: loše nam je, potlačeni smo. Da li je moguće da niko drugi ne može da se smisli?

JANJIĆ: Nema apsurdnije ideologije od ideologije ekstremnog nacionalizma. To je, kako je Dante rekao, ideologija trgovaca – nema nikakvih vrijednosti. Niko ne vrijeđa više Srbiju i Srbe od srpskih nacionalista koji pričaju da su Srbi zaostali, nemoćni da se organizuju, da SPC mora da dobije podršku, Srbi su stalni gubitnici. Sve to ide iz struje srpskog nacionalizma koju je definisao Dobrica Ćosić – što nije Pašićevski nacionalizam već onaj koji je potpuno pogrešno razumio istoriju: počinje famoznom rečenicom: “Srbi su dobijali u ratovima, a gubili u miru”. Prava istina je da su Srbi gubili u ratovima čak i državu, Pašić se iselio iz Srbije, vojska je otišla na Krf, ali su dobijali u miru jer su bili na strani pobjednika i dobijali na konferencijama u Versaju i Berlinu.

Imamo diskontinuitete u istoriji, pobune koje skidaju vladare i poslije toga se opet formira zatvoreni krug interesnih igara i dobijate masu koja se zove Srbija. Oni su mešetari i trgovci i ponekad spremni da druge pošalju da ubiju i ovde u Srbiji – Oliver Ivanović je bio taj najnoviji primjer kao i Zoran Đinđić.

Obespravljeni Srbi starosjedioci

– Oni Srbi sa dna kace, što kaže pisac Bora Ćosić, gdje spadam i ja ne mogu da dođu do riječi i objasne što je Srbija od onih koji imaju porijeklo van Srbije – hercegovačko, a živjeli su na Kosovu, u Vojvodini. Oni nama objašnjavaju što je srpstvo, a ne znaju da je bogatstvo imati latinicu i ćirilicu, oni ne znaju ekavicu ali propisuju kakva ona treba da bude, oni ne znaju da pojam Srbijanac i Srbijanka znači državljanstvo. Oni ništa od ove istorije ne znaju jer su živjeli u nekim drugim identitetima, a sopstvenu ličnu dramu, ekonomsku i identitetsku uspijevaju da do brutalnosti nameću javnosti Srbije kada nađu pogodne političke strukture – kaže Janjić.

U TIVTU

U centru Tivta, kod hotela “Mimoza”, sinoć oko 20.30 došlo je do narušavanja javnog reda i mira, piše Dan.

Iz policije je saopšteno da je došlo do fizičkog obračuna između V.A. (1990) iz Bijelog Polja, T.K. (1989) iz Berana, za koje je utvrđeno da su bili pod dejstvom alkohola, i N.N. (2000) iz Bijeloj Polja, sa jedne strane, i P.D. (1976) i J.S (1993) iz Podgorice, sa druge strane.

“Nakon pravovremene intervencije policije, svi učesnici tuče privedeni su u prostorije OB Tivat. Svim licima jeu zdravstvenoj ustanovi ukazana medicinska pomoć, pri čemu su im konstatovane lakše tjelesne povrede. O događaju je obaviješten tužilac u ODT Kotor, koji se izjasnio da u radnjama ovih lica nema elemenata krivičnog djela, već da se radi o prekršaju.

Svi počinioci danas su, uz prekršajnu prijavu, privedeni na dalju nadležnost Suda za prekršaje saopšteno je juče iz tivatske policije. Dvojica Podgoričana u Tivtu izvode molerske radove na jednom objektu, a ostala tri lica su građevinski radnici angažovani na radovima na hotelu „Mimoza“.

  • Advokati: Politika jača od izbora sudija
    on 17/09/2025 at 05:55

    Kandidati za sudije Ustavnog suda ne smiju biti diskreditovani zato što se politički ne dopadaju vlastima, ističu advokati za Radio Crne Gore. Navode da se izbor sudija ne može dogovarati u vrhu partija, te da je dešavanje u Skupštini po pitanju kandidatkinje Mirjane Vučinić upravo posljedica politikanstva.

  • "Krapovićeva odluka loša poruka medijima"
    on 16/09/2025 at 13:44

    Odluka ministra odbrane Dragana Krapovića da pojedinim medijskim kućama i novinarima uskrati akreditacije za prisustvo današnjoj konferenciji loša je poruka medijima, kazao je premijer Milojko Spajić i pozvao sve ministre da svoje skupove otvore za sve medije, prenosi agencija MINA.

  • Vuković: Na putu ka EU stoje samo maligni elementi u vladajućoj koaliciji
    on 16/09/2025 at 13:36

    Poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za evropske integracije i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković kazao je, za Portal RTCG, da posljednje poruke evropskih partnera sigurno ohrabruju svakoga ko želi da Crna Gora uskoro postane država članica EU.

  • MVP nakon izjave Galić: U stalnoj smo komunikaciji s Hrvatima
    on 16/09/2025 at 12:55

    U resoru Ervina Ibrahimovića tvrde da imaju redovnu komunikaciju na svim nivoima sa Republikom Hrvatskom, a što, kako kažu, potvrđuju i posljednji sastanci dva premijera i susreti ministara vanjskih poslova na nedavno održanom Forumu na Bledu.

  • Ibrahimović sa Satlerom: Dijalog i saradnja ključni za evropski put Crne Gore
    on 16/09/2025 at 12:09

    Crna Gora ostaje privržena multilateralizmu i principima međunarodnog prava, uz uvjerenje da je postojanje i jačanje uloge UN od suštinskog značaja za očuvanje globalne bezbjednosti i dugoročne stabilnosti, saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasadorom Johanom Satlerom.

  • Anđušić: Odnos institucija sistema prema državnim simbolima odraz opšteg stanja u državi
    on 16/09/2025 at 12:02

    Politički direktor DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić objavio je na X nalogu oštećenu fotografiju zastave Crne Gore sa graničnog prelaza Debeli Brijeg i poručio da je to odraz opšteg stanja u državi.

  • Knežević zaslužuje kulturu dijaloga
    on 16/09/2025 at 11:01

    U posljednje vrijeme smo svjedoci više nekulturnih ataka na Milana Kneževića, koji je, „uzgred rečeno“, prema najnovijem istraživanju javnog mnjenja agencije IPSOS od 30. jula, dakle, prije svega mjesec i po dana, čak najbolje ocijenjeni političar u Crnoj Gori.

  • Kabinet Predsjednika: Stare prakse nove vlasti tjeraju stručne ljude iz Crne Gore
    on 16/09/2025 at 10:56

    Kabinet Predsjednika Crne Gore saopštio je da je zabrinut zbog činjenice da Skupština Crne Gore na jučerašnjem vanrednom zasijedanju nije uvrstila na dnevni red odlučivanje o izboru kandidatkinje za sudiju Ustavnog suda Mirjane Vučinić.

  • Fon der Lajen dolazi 14. oktobra; Adžović: Pokazatelj partnerskih odnosa
    on 16/09/2025 at 10:06

    Ministarka javnih radova Majda Adžović saopštila je da je posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Crnoj Gori 14. i 15. oktobra, u okviru investicione konferencije na Luštici, najbolji pokazatelj snažnih i partnerskih odnosa između EU i Vlade koju predvodi Milojko Spajić.

  • Poruke EU zvaničnika ohrabrujuće, važno da politički akteri imaju isti cilj
    on 16/09/2025 at 05:38

    Komentarišući optimistične poruke evropskih zvaničnika da je Crna Gora na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja do kraja godine, poslanici parlamentarne većine kažu da te riječi ohrabruju, te da, ukoliko svi društveni i politički akteri budu usmjereni na isti cilj, naša zemlja može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine. S druge strane, iz opozicije kažu da je pitanje da li će biti brža i uspješnija Evropska unija u uvlačenju naše zemlje u tu zajednicu, ili će, kako su kazali, biti brža i uspješnija vlast, pomognuta režimom iz Beograda, u bježanju sa EU trase.

  • Danska kompanija kupuje brodove Crnogorske plovidbe za 13,2 miliona dolara
    on 16/09/2025 at 16:01

    Vlada Crne Gore odobrila je na današnjoj elektronskoj sjednici prodaju dva broda državne kompanije Crnogorska plovidba – "Kotor" i "Dvadesetprvi maj". Ukupna vrijednost transakcije iznosi 13,2 miliona dolara, a novi vlasnik biće danska kompanija K/S Navision Group.

  • Camaj: Crna Gora na samom vrhu zemalja gdje vrijedi započeti biznis
    on 16/09/2025 at 12:40

    Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj primio je danas predstavnike belgijske poslovne grupacije feXpro. Sastanku je prisustvovao i državni sekretar Ministarstva turizma Vuk Žižić.

  • Butorović: Udvostručene zarade i rekordna nezaposlenost
    on 15/09/2025 at 17:13

    Ministar bez portfelja Milutin Butorović poručio je da je pet godina nakon smjene vlasti DPS-a, nezaposlenost u Crnoj Gori na istorijskom minimumu, a zarade na istorijskom maksimumu.

  • Rekordni inspekcijski nadzori: Preko 6.000 nepravilnosti, naplaćeno više od 4 miliona
    on 15/09/2025 at 14:17

    Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine inspektori su na crnogorskom primorju sproveli rekordnih 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti, a izdato više od 8.700 prekršajnih naloga u vrijednosti većoj od 4,1 milion eura, podaci su predstavljeni danas na petoj sjednici Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović.

  • Vlast vjeruje da će uskoro biti izabrana dva viceguvernera
    on 14/09/2025 at 18:57

    Skupština već dvije i po godine nije izabrala dva viceguvernera Centralne banke, a više od godinu na čekanju je izbor četiri člana Savjeta te monetarne institucije. I dok iz opozicije optužuju parlamentarnu većinu za pokušaj političkog uticaja i postavljanje partijskih kadrova, vlast odbacuje te kritike i nadaju se da će već na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine izabrati dvoje viceguvernera.

  • EKIP: Na kraju jula 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije
    on 14/09/2025 at 16:40

    U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.

  • Cijena srebra u porastu
    on 14/09/2025 at 10:38

    Cijena srebra je u petak bila u značajnom porastu i prati zlato koje je nedavno već dostiglo istorijske maksimume.

  • Više od milion vozila prevezeno trajektima, grade nove trake i kružne tokove
    on 14/09/2025 at 06:37

    Trajekti na liniji Kamenari- Lepetane prevezli su od početka ljetnje sezone, do 10. avgusta, million i 30 hiljada vozila, rekao je Radiju Crne Gore poslovođa pomorskog sektora Javnog preduzeća Morsko dobro, Aleksandar Crvenko. Kaže da planiraju da u roku od godinu i po investiraju novac u gradnju dvije dodatne saobraćajne trake i kružna toka, kako bi rasteretili postojeće ulice i olakšali pristup motornih vozila plovilima.

  • Podrška za žene preduzetnice iz Kotora
    on 13/09/2025 at 13:34

    Opština Kotor pozvala je sve preduzetnice da se do 2. oktobra prijave na konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini.

  • Jače avio-veze sa Velikom Britanijom: "EasyJet" i "Jet2.com" ostvarili rast od 27 odsto
    on 13/09/2025 at 08:25

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.