LAVINE U TURSKOJ

Najmanje 33 spasioca poginula su danas u lavini na istoku Turske, a mnogi su zatrpani snijegom dok su pokušavali da nađu dvije osobe nestale u prethodnoj lavini.

Spasilačke napore otežavaju magla, obilan snijeg i jak vetar.

Prva, sinoćna lavina zatrpala je vozilo za čišćenje snijega i minibus. Pet osoba je poginulo, dvije su nestale, dok je osam uspjelo da se izbavi.

Tim od 300 spasilaca došao je danas na planinski put blizu mjesta Bahdžesaraj u provinciji Van, na granici s Iranom, tragajući za žrtvama sinoćne lavine.

Međutim, danas oko podneva, tim spasilaca zatrpala je nova lavina.

Turska agencija za vanredne situacije objavila je da su pronađena tijela 33 spasioca, a da su 53 povrijeđena, ne navodeći broj i dalje zatrpanih spasilaca koje kolege pokušavaju da nađu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je oko 30 članova spasilačkog tima ili spaseno ili da je uspjelo da se samo izvuče iz snijega.

Informacije o njihovom stanju nijesu objavljene.

PULEVIĆ I BOGIĆEVIĆ

Crna Gora se suočava sa jednim od najoštrijih udaraca i u njenu odbranu treba da stanu svi – i institucije i građani koji se s razlogom moraju zapitati kakvu Crnu Goru ostavljaju potomstvu, poručuju akademici CANU-a i DANU-a.

Za Dnevnik TVCG kažu da je intervju crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića jedna vrsta manifesta za sve one koji žele svijetlu budućnost svojoj djeci.

Ipak, smatraju da je saveznik crnogorskim neprijateljima u ovom momentu neznanje Crnogoraca, za šta je u velikom dijelu kriv obrazovni sistem i uopšte naučna zajednica u Crnoj Gori, koji su dozvolili da umjesto njih, istoriju Crne Gore građanima objašnjava predsjednik.

“Ko god se opredijelio da živi u ovoj zemlji, ko god ima potomstvo, ili planira da ima potomstvo mora razmišljati da li će tom potomstvu da ostavi srednjovjekovnu teokratsku srpsku državu Crnu Goru, ili ćemo da tom potomstvu ostavimo građansku državu, državu multietičke demokratije sa usvojenim evropskim sistemom vrijednosti, državu u kojoj će svi građani i sve vjerske zajednice imati ista prava i ravnopravan položaj”, kazao je sinoć u emisiji “Teleskopija”, predsjednik države Milo Đukanović.

Ovo je pitanje, koje se jasno iskristalisalo u vremenu kada se Crna Gora suočava sa jednim od najoštrijh udara u njenoj istoriji. Za razliku od 1989. ili 2016. građanima su sada, poručuju akademici Crnogorske i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, parametri udara mnogo jasniji.

“Ta teza je aposlutno dobra, treba da se stvori država koja se ostavlja potomstvu, ali da bi se zamislili građani onda oni treba da znaju o čemu se radi, a to je nedostatak našeg školskog sistema i uopšte situacije u Crnoj Gori”, kaže akademik CANU-a Vukić Pulević.

Čedomir Bogićević, predsjednik Senata DANU-a kaže da puta u zajedničku budućnost nema bez rješavanja svih temeljnih pitanja koja se tiču crnogorskog društva.

“Ovo pitanje Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica smatram posljednom odbranom crnogorskog društva na putu za njenu budućnost”, navodi Bogićević za TVCG.

Crna Gora neće pristati na ucjene, i vara se onaj ko misli da će istrajnošću u organizaciji litija državu natjerati na kapitulaciju, kazao je predsjednik Milo Đukanović u intervjuju za televiziju Crne Gore.

Iz predočenog, akademici su shvatili i da Crna Gora, kao što nije nikad, ni ovog puta neće dozvoliti da se sa njom razgovara kako ne priliči.

“Bio bih slobodan da taj intervju nazovem crnogorskim manifestom na putu za crnogorsku budućnost i slobodu. Mislim da jedna takva poruka afirmiše dosljednost razboritost i mudrost da se od tekovine političke slobode ne daju negatorima crnogorskog bića. Ako to izgubimo, izgubili smo sebe”, poručio je akademik Bogićević.

Akademik CANU-a Vukić Pulević navodi da je potrebno da vlast i institucije pokrenu otpor na jedan evropski način.

“Mi svi koji to vidimo i znamo da stanemo uz njih i pomognemo da Crna Gora izađe iz ovoga haosa. Ne mogu da vjerujem da poslije ovoliko vremena poslije antifašističke borbe, da se ponovo četnički elementi valjaju Crnom Goom, to je za mene kao iskusnog čovjeka nesvatljivo”, kazao je Pulević.

Akademici smatraju i da je krajnje vrijeme da se u proces odbrane države uključe sve institucije, jer nema sumnje, kako dodaju, da je Srpska pravoslavna crkva instrument za realizaciju velikosrpskih interesa.

Crna Gora ne smije dozvoliti da u njoj bude povlašćenih, po bilo kom osnovu, kažu akademici. Ne smije ni, zaključuju ostati nijema na prozivke sa strane, već odgovoriti na adekvatan način.

Dijana Drašković, TVCG

PORUKE IZ SUBNOR-A

Pitanja kojima je Crna Gora ispunjena zahtijevaju dijalog, smatraju u Savezu boraca i antifašista Crne Gore. Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Slobodan Simović za Dnevnik TVCG je saopštio da se intelektualna zajednica mora više ponuditi.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić podsjeća da je poziva na dijalog bilo i ranije.

Dijalog nema alternativu zbog budućnosti društva. To poručuju iz Saveza boraca i antifašista Crne Gore nakon zvaničnog poziva Vlade svim akterima političkog i društvenog života da se razgovara na teme od ključnog značaja za uspješno okončanje procesa evropskih integracija.

“Mislim da je Vlada potpuno upravu i trebalo je to da učini i ranije jer konsenzus, dijalog, tolerancija, razgovori oko krupnih, otvorenih pitanja kojima je Crna Gora ispunjena traže takav stil i način rada”, naveo je Simović.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić podsjeća da je poziva na dijalog bilo i ranije.

“Taj poziv je upućen i 2018. Mi na tom akademskom nivou imamo nešto kapaciteta i u Crnoj Gori koje mogožemo da angažujemo, mnogo više kapaciteta možemo da abgažujemo iz inostranstva, jer smo u saradnji sa ostalima univerzitetima i bili smo spremni to da uradimo, to je bilo u junu 2018. godine, poziv je poslat, spremnost je poslata i znate kad smo dobili odgovor – nikada”, naveo je Blažić.

Građani ipak očekuju dijalog, smatra Simović. Spremnost Vlade je tu, ali je mora, poručuje, pokazati i kompletno društvo.

“Treba da uključi i intelektualne krugove u Crnoj Gori intelektualci u Crnoj Gori i šire da svoj intelektualni potencijal ponude i smislu rješavanja tih problema”, kazao je Simović.

Konkretne reforme traži i Brisel, zato Crna Gora kaže Blažić ima još dosta posla, ali bi kako smatra trebalo da ga obavi po istim pravilima po kojima ga je i započela.

“Neki novi standardi EU oni će se odnositi na one koji počinju proces daleko od toga da bi u pravničkom smislu bilo korektno da se to odnosi i na Crnu Goru, jer smo mi poprilično odmakli”, zaključio je Blažić.

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji nacionalni je interes i to je zapisano nakon obnove nezavisnosti, podsjećaju sagovornici TVCG.

Nataša Mitrović, TVCG

BRAJOVIĆ

Važno je Americi, strateškom NATO partneru, objasniti situaciju u Crnoj Gori da bi raspolagala svim informacijama, rekao je u intervjuu za Glas Amerike predsjednik crnogorskog Parlamenta Ivan Brajović, dodajući da su svi stekli realnu sliku onoga što im je saopšteno.

On je sa zvaničnicima Stejt departmenta i Kongresa, između ostalog, razgovarao i o situaciji poslije usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

DEMANTI

Ivica Kaluđerović demantovao je navode da će voditi Crnogorsku do kongresa koji će biti održan 17. februara. To je ranije danas, saopštio funkcioner te partije Dragan Ivančević.

“Nije istina da ću upravljati Crnogorskom do kongresa. Ja sam još u decembru 2019. podnio ostavku i tu je završeno moje djelovanje u toj partiji”, poručio je Kaluđerović.

Ivančević je danas agenciji Mina kazao da će u Budvi biti održan redovni kongres Crnogorske partije, na kome će biti izabrano novo rukovodstvo i potvrđena politička orijentacija stranke.

Ivančević je kazao da je orijentacija Crnogorske utvrđena na prvom kongresu kada je usvojen temeljni politički dokument “Cetinjska rezolucija” u kojoj je sadržan projekat zasnivanja Crne Gore na ustavnom patriotizmu.

Podsjetimo dosadašnji predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević, podnio je ostavku na tu funkciju.