NREKIĆ

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić poručio je da partijskog zapošljavanja u toj Opštini nema.

U lokalnoj samoupravi, kako je izričito istakao Nrekić, zapošljavaju se isključivo stručni i profesionalni ljudi. 

“Neki novinari žele da od muve naprave slona. Uvijek su postojale potrebe za ljudima koji uspješno odrađuju svoj posao. To nije partijsko zapošljavanje, već potreba lokalne samouprave za ljudima koji treba da odrade određeni posao”, dodao je Nrekić.

On je, u izjavi za novinsku agenciju Infobiro Montenegro, podsjetio da DPS, sa njim na čelu, tek godinu dana vrši vlast u tom gradu. Ne poriče da pojedini zaposleni imaju člansku kartu, ali je izričit da je jedini kriterijum za zaposlenje bila stručnost pojedinaca. 

“Ljudi su zapošljeni jer su potrebe lokalne samouprave bile takve da se u određenom trenutku zaposle određeni ljudi, tako da partijskog zapošljavanja nije bilo. Ovdje pet partija čini vlast, od svih pet partija postoje ljudi koji rade, ali ima i onih koji nisu članovi partije. Vjerujte da DPS ima najmanje zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Ja sam protiv partijskog zapošljavanja i to sam i izjavio. Partijskog zapošljavanja nema ni kada je u pitanju DPS, ni bilo koja druga partija. Zapošljavaju se isključivo stručni i profesionalni ljudi”, naveo je prvi čovjek Opštine Ulcinj.

On je takođe reagovao i na navode o navodnom višku radnika u komunalnoj policiji tog grada.

“Komunalna policija nema višak radnika. Ona treba da bude spremna za potrebe lokalne samouprave i zato i postoji. Međutim, komunalna policija će po novom zakonu imati veće ingerencije, tako da se stvara potreba za još više stručnih lica, i na taj način ćemo objediniti jednu službu i tehnički i profesionalno”, zaključio je Nrekić.

PROŠIRENJE EU

Par dana nakon što je Bregzit pokazao kako se napušta Evropksu uniju (EU), Evropska komisija odgovara na pitanje kako ponovo proširiti Uniju. Komisija naime u srijedu 5.2. predstavlja prijedlog nove metodologije procesa pristupanja.

Ručnu kočnicu u procesu proširenja Evropske unije (EU) Francuska je zvanično povukla u oktobru 2019. godine kada je blokiran početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Predsjednik Emanuel Makron je na salvu negativnih komentara koji su ukazivali na “istorijsku grešku” Unije, kako prema politici proširenja, tako i prema Zapadnom Balkanu, odgovorio da “preuzima ulogu negativca”. Ali je i dodao da Francuska “nije usamljena” u stavu da proces pristupanja EU zahteva reformu.

Planirano ili ne, takav potez Pariza vratio je fokus EU na skrajnutu politiku proširenja koja je, istini za pravo, već godinama tavorila zakočena u procesu koji je od vodećeg instrumenta politike Unije, postao previše komplikovan, birokratski konfuzan i gotovo besciljan put.

“Politika proširenja je mnogu puta razmatrana, a poslednja značajna promjena dogodila se 2003. godine. U međuvremenu smo naučili mnogo lekcija. Stvari su u procesu proširenja jasno počele da se koče. Vrijeme je za poboljšanja, jer je kredibilnost EU u pitanju“, poruka je izvjestioca Evropskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu Tonina Picule.

Tako su krajem 2019. i početkom 2020. godine politika proširenja i Zapadni Balkan postali neizostavni dio govora najviših zvaničnika Evropske unije. Poslije francuskog predloga koji se zasniva na postepenom pristupanju, konkretnijoj koristi za građane, ali i oštrijim uslovima i reverzibilnosti procesa, svoje predloge reformi iznijele su i druge države-članice. One su se većinom fokusirale na podršci proširenju u vidu zahtjeva za “efikasnijim i dinamičnijim” procesa pristupanja.

Jedno od prvih zaduženja Evropske komisije po preuzimanju novog petogodišnjeg mandata bilo je sagledavanje pozicija zemalja-članica, definisanje problema i mogućnosti u politici proširenja i izrada predloga nove metodologije pristupanja Uniji.

Nova metodologija ne mijenja cilj proširenja

Evropska komisija i komesar za proširenje Oliver Varhelji, poslije dva mjeseca rada, trebalo bi da u srijedu 5. februara usvoje i predstave svoj predlog nove metodologije procesa pristupanja. Predlog je, kažu u Komisiji, u obzir uzeo stavove zemalja-članica, “geopolitički i strateški interes EU” koji se odgleda u “zaokruživanju evropskog projekta”, kao i dobrobit zemalja koje se nalaze na putu evrointegracija.

Komesar za proširenje Varhelji kaže da će se nova metodologije proširenja zasnivati na četiri kriterijuma: kredibilitetu, predvidljivosti, dinamici i jačem političkom vođstvu. On je pozvao na kreiranje “dinamičnijeg i kredibilnijeg” procesa, kako za zemlje-članice EU, tako i za zemlje-kandidate.

“Ne želimo da mijenjamo proširenje, već da unaprijedimo proces”, poručila je Evropska komisija neposredno pred objavljivanje nove metodologije.

Fokus nove metodologije bi, prema prvim najavama, trebalo da ostane (ali i da se pojača) – na vladavini prava, funkcionisanju demokratskih institucija, kao i na ekonomskom razvoju zemlja u procesu pristupanja. “To su pitanja koja su u srcu transformacije društva na čitavom Zapadnom Balkanu”, smatra Varhelji.

Komesar za proširenje je iznio i stav da nova metodologija ne bi trebalo da se primjenjuje na Srbiju i Crnu Goru kao zemlje koje su “već ušle u pregovore pod postojećim pravilima”. Istovremeno, u Briselu razmatraju i mogućnost da bi nova metodologija mogla da bude “hibrid” između postojećih i novi pravila koja bi “donekle modifikovala” pristupni proces Srbije i Crne Gore, a u potpunosti bila u primjeni u pristupnim pregovorima zemalja regiona koje tek treba da krenu u taj proces.

Ono na čemu u Briselu svi insistiraju i što će se najvjerovatnije naći u predlogu nove metodologije, jeste princip punopravnog članstva u EU kao “krajnji cilj” politike i procesa proširenja.

Odluka mora biti jednoglasna

U očekivanju predstavljanja predloga Evropske komisije nagađa se da bi Komisija mogla da od francuskog predloga “preuzme” ideju o grupisanju poglavlja po oblastima, kao i princip postepenog pristupanja EU-politikama i finansijskim instrumentima tokom samog procesa pregovora, umjesto dosadašnjeg “sveobuhvatnog ulaska” u članstvo na kraju.

U Evropskom parlamentu ukazuju na činjenicu da bi, po ugledu na nova pravila za zemlje-članice, i za države u procesu pristupanja trebalo uvesti “jasniju vezu” između poštovanja principa vladavine prava i finansijskih sredstava koja dolaze iz fondova Evropske unije. Dodaje se takođe da bi, u cilju veće povezanosti sa EU-politikama tokom procesa pristupanja, Zapadni Balkan trebalo uključiti u “procese transformacija” koje preduzima sama EU, kao što su Zeleni sporazum i Konferencija o budućnosti Evrope.

Ono što se očekuje od Evropske komisije jeste i predlog na koji način približiti do sada vrlo različite procjene uspješnosti pristupnih procesa koje dolaze od institucija EU s jedne i zemalja-članica sa druge strane. Plan EU jeste da se o predlogu Evropske komisije, odmah po njenom predstavljanju, otvori debata s ciljem postizanja konsenzusa zemalja-članica o nastavku politike proširenja do martovskog samita EU.

U idealnom scenariju – što je posljednjih decenija bilo rijetko kada je proširenja EU u pitanju – konsenzus zemalja-članica trebalo bi da na majskom samitu u Zagrebu kulminira otvaranjem pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom, kao i novim elanom i obnovljenim povjerenjem u zajedničku budućnost EU i Zapadnog Balkana.

IZBOR PORTALA

Pregled vijesti za 4. februar, koje ste možda propustili, do 17 sati.

Kafe bar u Nikšiću oštećen u eksploziji

Eksplozija koja se dogodila rano jutros, oko tri sata iza ponoći, oštetila je kafe bar “Mocco”, koji se nalazi u Ulici Alekse Backovića u Nikšiću.

Crnogorci spremni za saradnju sa novom vladom Kosova

Udruženje Crnogoraca “Lovćen” pozdravlja dogovor o formiranju Vlade Kosova i poštovanje volje građana, ističe se u saopštenju koje je potpisao predsjednik Lazar Radulović.

Proširiće broj dvojezičnih odjeljenja

Ministarstvo prosvjete će i školske 2020/21. proširiti broj dvojezičnih odjeljenja u crnogorskim osnovnim školama koja će nastavu pratiti na dva jezika, najavila je savjetnica za odnose sa javnošću tog resora Milica Lekić. 

Mojkovac će biti sredina sa najboljim uslovima za život

Mojkovac će biti sredina sa najboljim uslovima za život za par godina, kazao je predsjednik te opštine Ranko Mišnić. On je gostujući u Jutarnej programu Televizije Crne Gore kazao da je projekat izgradnje ski centra na mojkovačkoj strani Bjelasice istorijski važan za razvoj Opštine Mojkovac.

Jeftiniji eurodizel i lož ulje

Eurodizel i lož ulje za veleprodaju od ponoći su pojeftinili sedam odnosno šest centi, dok se cijene benzina nijesu primijenile, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. 

ZENKA

U uslovima rastuće nesigurnosti Crna Gora proaktivnim pristupom djeluje u pravcu sprječavanja svih oblika diskriminacije, mržnje i netrpeljivosti, poručio je ministar Mehmed Zenka na konferenciji o borbi protiv anti-semitizma u regionu OEBS-a, koja je započela danas u Tirani.

Ministar je istakao da je Crna Gora jedna od rijetkih država u kojoj je bilo više Jevreja nakon Drugog svjetskog rata nego prije njegovog početka. Isto je i sa Republikom Albanijom.

“Budući da oblici antisemitizma nikada nisu postali dio državne ideologije u Crnoj Gori, sa ponosom možemo reći da je Crna Gora među rijetkim državama u svijetu u kojoj nema javnog ispoljavanja antisemitizma, niti negativnog odnosa prema jevrejskom narodu”, poručio je Zenka. 

Kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih i manjiskih prava, Zenka je iskazao dalju posvećenost Crne Gore u pravcu razvijanja svog društvenog ambijenta ka prepoznavanju i suprodstavljanju nasilnom ekstemizmu, nacionalizmu, rasizmu i svakom obliku diskriminacije.

“Nastavićemo da unapređujemo konstruktivnu saradnju sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori u cilju dalje afirmacije vjerskih sloboda i očuvanja ukupnog multinacionalnog i multikonfesionalnog sklada”, poručio je ministar Zenka.

U Crnoj Gori Jevrejska zajednica osnovana je 2012. godine kada je sa Vladom Crne Gore potpisala Ugovor o međusobnim odnosima čime je jevrejska vjera priznata kao jedna od zvaničnih religija u državi sa svim pravima i obavezama koje iz toga proističu.

Dvodnevnoj konferenciji u organizaciji OEBS –a i Vlade Republike Albanije aktuelne predsjedavajuće OEBS-om prisustvuje veliki broj visokih zvaničnika/ca zemalja članica OEBS-a.

Iz Ministarstva navode da je na konferenciji više puta ponovljeno upozorenje da se nešto što se jednom dogodilo može ponoviti.

“Iz tog razloga, niko ne smije ostati ravnodušan kada govorimo o ovoj prijetnji”, izjavila je Ingibjorg Solrun Gistadotir direktorka ODIHR-a.

Nj.E. ambasador Pol Beker direktor Kancelarije generalnog sekretara OEBS-a podsjetio je da bi svako ko ima priliku trebalo da posjeti neki od zloglasnih koncentracionih logora Drugog svjetskog rata.

GOJKOVIĆ

Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković kazao je da je njegova posjeta Cetinjskom manastiru bila isključivo privatna stvar.

Ministar sporta Nikola Janović poručio je Gojkoviću da ne razumije kontekst crkvenih odlikovanja, posebno ne u kolektivnim sportovima. VPSCG saopštio je da je Gojković liturgiji u Cetinjskom manastiru prisustvovao isključivo u svojstvu građanina, a ne kao zvanični predstavnik VPSCG ili reprezentacije.

“S obzirom na to da sam na putu, kasno sam vidio koliko je prašine u javnosti podigla moja posjeta Cetinjskom manastiru. Nikada nisam polemisao preko medija, ali uviđam da se dosta toga nepotrebnog umiješalo pa želim samo kratko da naglasim da je moja posjeta bila isključivo privatna stvar, na poziv, za mene, najveće instance u duhovnom životu”, saopštio je danas Gojković. 

On je u izjavi za medije naveo da nije predstavljao VPSCG, ni vaterpolo reprezentaciju u bilo kom svojstvu.

“Mitropolit je u svom pozdravljanju okupljenih vjernika pozdravio posebno mene i čestitao uspjeh reprezentaciji, na čemu sam se ja, samo u svoje lično ime zahvalio na poklonu riječima: Teško da puno toga sada mogu reći, osim da mi je čast i zadovoljstvo što sam danas ovdje među vama i hvala vam na poklonu”, naveo je selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore.

Gojković je poručio da ne želi da neko skuplja političke poene preko njega, niti mu je potrebna podrška te vrste, jer je poznato da se, kako dodaje, nikad nije uključivao u politiku.

“Druga stvar je da odgovaram na poziv Crkve sa ponosom i to moje lično opredjeljenje nije od juče. Kao selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore svoje obaveze obavljam veoma predano i maksimalno odgovorno, posvećen ostvarivanju što boljih rezultata crnogorskog vaterpola. Na ovu temu se neću više oglašavati”, zaključio je Gojković.

NAJPOPULARNIJA

Kancelarka Angela Merkel ostaje najpopularnija među njemačkim političarima, rezultati su ankete koju je sproveo Institut za istraživanje javnog mnijenja Forsa.

U prvoj rang listi Forse u ovoj godini Merkel je dobila 59 od 100 poena i zadržala je svoju poziciju iz prošle ankete, prenijela je Fena pozivajući se na agenciju Xinhua.

Forsa redovno utvrđuje nivo povjerenja koji njemački građani imaju u svoje političare.

“Veliko povjerenje koje uživa Angela Merkel pokazuje da se ona u javnosti smatra nekom vrstom kancelara koji se postavlja iznad stranačkih i političkih svađa”, izjavio je Manfred Guelner, čelnik Forse, komentirajući rezultate ankete.

Čelnik njemačke stranke Zelenih Robert Habek slijedi iza Merkel, sa 50 poena, bilježeći pad od jednog poena sa prethodne ankete, uprkos tome što je kritikovan u širokoj javnosti zbog agresivnih izjava o američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Habek je nazvao govor koji je održao Tramp na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu kao najgori govor koji je čuo u životu.