VUKOVIĆ

Vladajuća struktura ne gubi entuzijazam da s ostalim parlamentarnim subjektima iz opozicije dovrši dijalog o izbornom zakonodavstvu. Vrata za razgovor su otvorena. Na njima je izbor, kazao je Miodrag Vuković, poslanik DPS-a, poručujući da je vladajuća koalicija u parlamentu i ne može pristati da joj se kao alternativni prostor za djelovanje nude ulica i molebani.

Na pitanje ima li prostora za priču o izbornom zakonodavstvu u ovom političkom trenutku, kada su vlast i opozicija potpuno podijeljeni zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuković kaže da ima.

“Ima i uvijek je bilo. Crnogorski parlamentarizam je dovoljno zreo, a i demokratija do sada praktikovana, preciznije demokratske parlamentarne procedure i oko ovih i oko drugih važnih kardinalnih pitanja razvoja države, to potvrđuju. Na nivou odnosa političkih snaga u sadašnjem sazivu parlamenta nesumnjivo je potvrđeno da vladajuća struktura ne gubi entuzijazam da s ostalim parlamentarnim subjektima iz parlamentarne opozicije, naravno nastavi i dovrši parlamentarni dijalog i o ovim pitanjima. Inicijativa postoji. Vrata za razgovor su otvorena. Na drugima je izbor. Ili će prihvatiti da se vrate dijalogu u instituciji ili će nastaviti da forsiraju krivu drinu, koristeći van institucija situaciju koju su i sami dobrano isprovocirali da bi, u konačnom, blokirali i samu mogućnost takvog rada”, kazao je Vuković za Pobjedu.

On je istakao da se pokazalo da je društvo i dalje podijeljeno, da su vlast i opozicija za mnoge u nepremostivoj, pa i parlamentarnoj instanci, a posebno da je verbalna konfrontacija oko suštine i poruka Zakona o slobodi vjeroispovijesti više nego očigledna.

“Ima prostora za priču o boljem izbornom zakonodavstvu. Tim prije što je parlamentarna većina, u trećoj fazi u prethodne četiri godine razgovora o ovim važnim pitanjima, na tekstove izbornih zakona u kojima su sadržani njeni promišljeni i oblikovani, a provjereni i utemeljeni stavovi kako isto treba da izgleda i bude demokratsko i doprinese podizanju izbornih uslova, kvaliteta izborne infrastrukture, a samim tim kompletnog izbornog ambijenta, prihvatila i ugradila na proceduralno moguć način krajem godine i sugestije jednog dijela parlamentarne opozicije, ali prije svega korektne stavove predstavnika akademske zajednice i relevantnih nevladinih organizacija”, podsjetio je Vuković.

Prema njegovim riječima, izborno zakonodavstvo moguće je doraditi u izbornoj godini.

“Ušli smo u zakonom određenu izbornu godinu. Praksa je da se u njoj normativni, pa i drugi uslovi ne mijenjaju, bar ne radikalno. Ali, ima i mišljenja da do raspisivanja izbora postoji mogućnost da se radi na doradi, pa samim tim vjerovatno i poboljšanju postojeće izborne legislative”, kaže Miodrag Vuković.

On je, međutim, istakao da vladajuća koalicija teško može preuzeti odgovornost da to uradi i u ovoj godini „umjesto odsutnih parlamentarnih stranaka”.

“DPS i drugi koalicioni partneri, svjesni svoje, nije grubo, istorijske odgovornosti, a ubijeđeni da je to jedini put, čekaju partnera za razgovor. Ali, parafraziraću Indiru Gandi i reći, nikada niko se nije uspio rukovati, dakle razgovarati, s onima koji umjesto ispružene ruke pružaju stisnutu pesnicu i odašilju informaciju da za razgovor nijesu raspoloženi jer imaju sasvim druge, a pokazalo se, anticrnogorske i antidemokratske prioritete”, kazao je Vuković.

Na pitanje da li će i kada DPS zvanično uputiti poziv za razgovor o izbornom zakonodavstvu, Vuković je rekao da nema tu informaciju, ali da je poziv „odavno otvoren da nastavimo i dovršimo razgovor o ovim pitanjima”.

“Pokazaće naredni dani. Bolje je razgovarati stotinu godina, nego provocirati sukobe, pa makar i verbalne koji bi trajali samo jedan dan”, kazao je Vuković.

On je, na pitanje koji format razgovora bi bio najprihvatljiviji, rekao da „svi oblici dijaloga, prije svega u instituciji, u ovom slučaju parlamentu, u okviru njegovih nadležnih radnih tijela kao što je matični odbor, za ova pitanja su mogući”.

RADULOVIĆ

Crkva istrajavanjem na zahtjevu za povlačenje Zakona zapravo vrši politički, a ne pravni pritisak na donosioca zakona. To se može u jednu ruku tumačiti i kao zauzimanje bolje pregovaračke pozicije, ali biti i “Ahilova peta“ upravo pred međunarodnom zajednicom koja u tome može pročitati rukopis iz ranih devedesetih“, ocijenio je Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.

Radulović, u intervjuu za Dnevne novine, ističe da je rješenje u dijalogu i u konačnom u zaključenju temeljnog ugovora između države i crkve, te da je svaki drugi put jako opasan za sve u crnogorskom društvu, čega bi morali biti svjesni i crkva i svi drugi akteri.

On je juče u intervjuu agenciji „Mina“ kazao da se odluka Suda u Strazburu, može čitati kroz dvije ključne poruke – da neće nastupiti bilo kakva neotklonjiva štetna posljedica i da spor treba riješiti institucionalno. Konstatovao je i da će odluka Suda u Strazburu, kao i „prethodna i neke koje će uslijediti“ biti ključne, za definisanje pravca rješavanja problema.

Na pitanje koje poruke očekuje sa međunarodnih adresa Radulović je kazao da je Međunarodna zajednica važan faktor i cijeni da ona neće ulaziti u arbitriranje oko sadržaja zakona, ali će, kako je kazao, nedvosimisleno insisitirati na institucionalonim riješenju.

“Njen prevashodan interes je da se ne dozvoliti bilo kakav oblik ‘balkanizacije sukoba’. Crna Gora je i ranije kroz rad Venecijanske komisije, više puta uspješno prevazilazila pojedina sporna pitanja, vezana npr. za referendum i ko ima pravo glasa, izglasavanje Ustava, ustavne promjene itd. Tu činjenicu treba cijeniti i koristiti institucije, poput Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koje mogu rješavati pojedina sporna pitanja na nacionalnom nivou. Pritom, Crna Gora je u procesu pregovora sa EU i zahtjev Brisela vezan za uspostavu vladavine prava i izgradnje insitucija, temeljni je pravac na koji nas upućuje Evropska komisija. Institucionalni pristup mora biti zastupljen kod svih subjekata u društvu i to se naravno odnosi i na Crkvu. U tom procesu logika o moći ulice ili logika o supremaciji partije gubiće na značaju, a u prvom planu će biti istaknuta odgovornost države da putem svojih institucija, profesionalnih i nezavisnih, obezbijedi puno i nesmetano funkcionisanje ustavnog sistema”, kazao je Radulović.

O tome mogu li odluke suda u Strazburu imati značajniji uticaj, s obzirom da Mitropolija ne podnosi inicijativu Ustavnom sudu, niti je, sa druge strane, moguće povlačenje Zakona, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore kaže da je moguća posljedica procjenje da masovnošću svojih skupova mogu primorati strukture vlasti da, bez navedenih insitucionalnih mehanizama, “povuku Zakon”.

“Kako ‘povlačenje zakona’ nije moguće to Crkva istrajavanjem na ovom zahtjevu, zapravo vrši politički, a ne pravni pritisak na donosioca zakona. To se može u jednu ruku tumačiti i kao zauzimanje bolje pregovaračke pozicije, ali biti i ‘Ahilova peta’ upravo pred međunarodnom zajednicom koja u tome može pročitati rukopis iz ranih devedesetih”, dodaje Radulović.

Ističe da je rješenje je u dijalogu i u konačnom u zaključenju temeljnog ugovora između države i crkve.

“Svaki drugiput je jako opasan za sve u crnogorskom društvu, jer iskustva devedesetih su jako svježa i crkva i svi drugi akteri moraju biti svjesni svoje odgovornosti. Sama Crkva saopštava da postoji više činilaca koji opredjeljuju brojnost na skupovima. Svjesna je da su pored zahtjeva Crkve jako zastupljeni momenti političke, socijalne”, zaključio je Radulović.

NAREDNIH 15 DANA

Eurodizel i lož ulje za veleprodaju od ponoći su pojeftinili sedam odnosno šest centi, dok se cijene benzina nijesu primijenile, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Euraodizel će tako u narednih 15 dana koštati 1,19 eura, a lož ulje za veleprodaju 1,16 eura.

Građani će litar euraosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra, kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 17. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 18. februara.

ODLUKA PAPE FRANJA

Palatu Miljori, veličanstveno zdanje iz 19. vijeka koja je vlasništvo Rimokatoličke crkve, umjesto u hotel, Papa Franjo je pretvorio u dom za beskućnike.

Luksuzna palata nalazi se blizu Trga Svetog Petra u Vatikanu, a prije godinu dana su ga napustile časne sestre, koje su tamo obitavale 70 godina. Palata je poslije toga renovirana, pa se postavilo pitanje što će Crkva učiniti s ovom popularnom turističkom atrakcijom.

Zbog svoje blizine ključnim tačkama u Vatikanu, bilo je predloga da se palata pretvori u hotel, koji bi bez svake sumnje dobro zarađivao, jer je ogromnom broju svakodnevnih posjetitelja Rima i Vatikana uvijek potreban kvalitetan smještaj.

Ipak, papa Franjo je čvrsto odlučio da palata Miljori odsad bude siguran dom za beskućnike, prenosi NBC News.

Prilikom svečanog otvaranja renoviranog zdanja, Papa je poručio da ljepota zacjeljuje. On je blagoslovio palatu 31. januara, uoči Svjetskog dana siromaštva.

Palata, koja nosi neslužbeni naziv Palata siromaha, trenutno je dom za oko 50 beskućnika, koji nastanjuju 16 spavaćih soba, dok im tople obroke pripremaju volonteri.

“Ovo mjesto je za mene dom. Imam svoj krevet, svoju sobu i kupaonicu. U potpunosti se razlikuje od spavaonica koje sam do sada posjećivao. Ta mjesta su sličila staji punoj stoke”, kaže 53-godišnji Mario Breza, novi stanar Papinog skloništa.

Povrh toga što je živio na ulici, amputirana mu je noga zbog ozbiljne bolesti, a živi od državne invalidnine u iznosu od 270 eura mjesečno.

Karlo Santoro, pripadnik katoličkog dobrotvornog udruženja Zajednice Sv. Egidija, koja je bila uključena u ovaj projekt, smatra da je palata Miljori pravi spoj krajnosti.

“Riječ je o raskošnom zdanju, tik pored Trga i Bazilike svetog Petra, koje nastanjuju oni koji donedavno nijesu ni imali krov nad glavom”, ističe Santoro.

Ovakvo zanimanje pape Franje za materijalno ugrožene nije novost. On je 2016. pozvao sve ljude koji nemaju dom da prisustvuju služenju mise u Vatikanu, koja je bila posvećena isključivo njima, a tokom tog događaja je oštro osudio način na koji se čitav svijet ophodi prema najsiromašnijim pripadnicima svog društva.

ODLUKA PAPE FRANJA

Palatu Miljori, veličanstveno zdanje iz 19. vijeka koja je vlasništvo Rimokatoličke crkve, umjesto u hotel, Papa Franjo je pretvorio u dom za beskućnike.

Luksuzna palata nalazi se blizu Trga Svetog Petra u Vatikanu, a prije godinu dana su ga napustile časne sestre, koje su tamo obitavale 70 godina. Palata je poslije toga renovirana, pa se postavilo pitanje što će Crkva učiniti s ovom popularnom turističkom atrakcijom.

Zbog svoje blizine ključnim tačkama u Vatikanu, bilo je predloga da se palata pretvori u hotel, koji bi bez svake sumnje dobro zarađivao, jer je ogromnom broju svakodnevnih posjetitelja Rima i Vatikana uvijek potreban kvalitetan smještaj.

Ipak, papa Franjo je čvrsto odlučio da palata Miljori odsad bude siguran dom za beskućnike, prenosi NBC News.

Prilikom svečanog otvaranja renoviranog zdanja, Papa je poručio da ljepota zacjeljuje. On je blagoslovio palatu 31. januara, uoči Svjetskog dana siromaštva.

Palata, koja nosi neslužbeni naziv Palata siromaha, trenutno je dom za oko 50 beskućnika, koji nastanjuju 16 spavaćih soba, dok im tople obroke pripremaju volonteri.

“Ovo mjesto je za mene dom. Imam svoj krevet, svoju sobu i kupaonicu. U potpunosti se razlikuje od spavaonica koje sam do sada posjećivao. Ta mjesta su sličila staji punoj stoke”, kaže 53-godišnji Mario Breza, novi stanar Papinog skloništa.

Povrh toga što je živio na ulici, amputirana mu je noga zbog ozbiljne bolesti, a živi od državne invalidnine u iznosu od 270 eura mjesečno.

Karlo Santoro, pripadnik katoličkog dobrotvornog udruženja Zajednice Sv. Egidija, koja je bila uključena u ovaj projekt, smatra da je palata Miljori pravi spoj krajnosti.

“Riječ je o raskošnom zdanju, tik pored Trga i Bazilike svetog Petra, koje nastanjuju oni koji donedavno nijesu ni imali krov nad glavom”, ističe Santoro.

Ovakvo zanimanje pape Franje za materijalno ugrožene nije novost. On je 2016. pozvao sve ljude koji nemaju dom da prisustvuju služenju mise u Vatikanu, koja je bila posvećena isključivo njima, a tokom tog događaja je oštro osudio način na koji se čitav svijet ophodi prema najsiromašnijim pripadnicima svog društva.

BARNIJE

Glavni pregovarač Evropske unije o Bregzitu Mišel Barnije rekao je danas da su Evropljani poslije Bregzita spremni da dogovore sa Velikom Britanijom “vrlo ambiciozan trgovinski sporazum”.

Taj sporazum će predstavljati “centrlani stub partnerstva” sa Londonom sa ciljem da se eliminišu sve carine i kvote na trgovinsku razmjenu sa evropskim kontinentom, rekao je Barnije danas predstavljajući poziciju Brisela o budućim odnosima EU sa Velikom Britanijom, koja je zvanično istupila iz Unije 31. januara.

Barnije je predstavio u Briselu stav EU o pregovorima o novim odnosima sa Britanijom.

Barnije je takođe upozorio da EU neće prihvatiti da na njenim vratima nastane deregulisana privreda, koja bi profitirala od “prednosti nelojalne konkurencije”.

Sporazum treba da bude zaključen na osnovu “mehanizama koji dozvoljavaju da se održe visoke norme koje imamo po socijalnim, ekološkim, klimatskim, fiskalnim pitanjima i pitanjima državne pomoći”, rekao je Barnije.

Evropska komisija danas je izdala preporuke Evropskom savjetu za otvaranje pregovora o novom partnerstvu sa Velikom Britanijom, koji uključuju sveobuhvatni predlog pregovaračkih direktiva.

BARNIJE

Glavni pregovarač Evropske unije o Bregzitu Mišel Barnije rekao je danas da su Evropljani poslije Bregzita spremni da dogovore sa Velikom Britanijom “vrlo ambiciozan trgovinski sporazum”.

Taj sporazum će predstavljati “centrlani stub partnerstva” sa Londonom sa ciljem da se eliminišu sve carine i kvote na trgovinsku razmjenu sa evropskim kontinentom, rekao je Barnije danas predstavljajući poziciju Brisela o budućim odnosima EU sa Velikom Britanijom, koja je zvanično istupila iz Unije 31. januara.

Barnije je predstavio u Briselu stav EU o pregovorima o novim odnosima sa Britanijom.

Barnije je takođe upozorio da EU neće prihvatiti da na njenim vratima nastane deregulisana privreda, koja bi profitirala od “prednosti nelojalne konkurencije”.

Sporazum treba da bude zaključen na osnovu “mehanizama koji dozvoljavaju da se održe visoke norme koje imamo po socijalnim, ekološkim, klimatskim, fiskalnim pitanjima i pitanjima državne pomoći”, rekao je Barnije.

Evropska komisija danas je izdala preporuke Evropskom savjetu za otvaranje pregovora o novom partnerstvu sa Velikom Britanijom, koji uključuju sveobuhvatni predlog pregovaračkih direktiva.

RAZGOVARAO SA ZELENSKIM

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan kritikovao je danas u Kijevu rusko pripajanje ukrajinskog poluostrva Krim i obećao da će podržati teritorijalni integritet Ukrajine.

Erdogan je rekao i da će Turska pomoći izgradnju smještaja za 500 porodica krimskih Tatara koji su se preselili u druge djelove Ukrajine poslije aneksije Krima.

Krimski Tatari su turkijska etnička grupa čiji su se mnogi pripadnici protivili ruskom pripajanju tog crnomorskog poluostrva.

Rusija je pripojila Krim 2014. godine, što najveći broj država ne priznaje, dok su zapadne zemlje zbog tog poteza uvele sankcije Moskvi.

Na konferenciji za medije posle razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Erdogan je rekao da “Turska ne priznaje nelegitimnu aneksiju Krima” i da “podržava teritorijalni integritet Ukrajine”.

Zelenski je kazao da Ukrajina računa na pomoć Turske po pitanju oslobađanja Krimskih Tatara uhapšenih na Krimu.
Ruske bezbednosne snage na Krimu uhapsile su desetine Krimskih Tatara, optuženih za pripadnost radikalnim islamističkim grupama. Aktivisti za ljudska prava te optužbe odbacuju kao lažne.

Zelenski je rekao da je s Erdoganom razgovarao i o mogućnosti isporuke prirodnog gasa u Ukrajinu preko Turske.

RAZGOVARAO SA ZELENSKIM

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan kritikovao je danas u Kijevu rusko pripajanje ukrajinskog poluostrva Krim i obećao da će podržati teritorijalni integritet Ukrajine.

Erdogan je rekao i da će Turska pomoći izgradnju smještaja za 500 porodica krimskih Tatara koji su se preselili u druge djelove Ukrajine poslije aneksije Krima.

Krimski Tatari su turkijska etnička grupa čiji su se mnogi pripadnici protivili ruskom pripajanju tog crnomorskog poluostrva.

Rusija je pripojila Krim 2014. godine, što najveći broj država ne priznaje, dok su zapadne zemlje zbog tog poteza uvele sankcije Moskvi.

Na konferenciji za medije posle razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Erdogan je rekao da “Turska ne priznaje nelegitimnu aneksiju Krima” i da “podržava teritorijalni integritet Ukrajine”.

Zelenski je kazao da Ukrajina računa na pomoć Turske po pitanju oslobađanja Krimskih Tatara uhapšenih na Krimu.
Ruske bezbednosne snage na Krimu uhapsile su desetine Krimskih Tatara, optuženih za pripadnost radikalnim islamističkim grupama. Aktivisti za ljudska prava te optužbe odbacuju kao lažne.

Zelenski je rekao da je s Erdoganom razgovarao i o mogućnosti isporuke prirodnog gasa u Ukrajinu preko Turske.

KINESKI DRŽAVNI VRH

Kineski državni vrh priznao je da je uočio “mane i nedostatke” u odgovoru zemlje na smrtonosnu epidemiju koronavirusa.

Stalni odbor Politbiroa naveo je da se nacionalni sistem upravljanja vanrednim situacijama mora poboljšati, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Naručeno je suzbijanje tržišta divljih životinja na kojem se virus pojavio.

U Kini je evidentirano više od 17.000 potvrđenih slučajeva koronavirusa, 361 smrtni slučaj i više od 150 u drugim državama, a na Filipinima prvi smrtni slučaj.

Broj smrtnih slučajeva u Kini, izuzev Hong Konga, sada prelazi 349 žrtava teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) koji je tu zemlju zadesio 2002-2003. godine.

Novi koronavirus uzrokuje tešku akutnu respiratornu infekciju, a simptomi obično počinju sa vrućicom, praćenom suhim kašljem.

Epidemija je uticala i na kineske dionice kada su finansijska tržišta ponovo otvorena 3. februara, nakon Kineske nove godine. Indeks Shanghai Composite bio je gotovo osam posto niži, što je njegov najveći dnevni pad tokom više od četiri godine.

  • ES: Kako Vlada upravalja procesima nakon IBAR-a jasno piše u Non pejperu
    on 06/06/2025 at 20:36

    Kako je Vlada formalno Milojka Spajića, a suštinski Andrije Mandića upravalja procesima nakon IBAR jasno piše u Non pejperu Evropske komisije, koji do sada najupečatljivije pokazuje da ova Vlada neće ispuniti zadatak i zatvoriti sva poglavlja, saopštili su iz Evropskog saveza (ES).

  • Crna Gora i Estonija partneri koji dijele zajedničke vrijednosti
    on 06/06/2025 at 18:55

    Na sastanku delegacije crnogorskog parlamenta sa predsjednikom Estonije Alarom Klarisom zaključeno je da su Crna Gora i Estonija partneri koji dijele zajedničke vrijednosti evropske budućnosti i multilateralne saradnje, te da će obje strane nastaviti da njeguju prijateljske odnose i produbljuju konkretne oblike saradnje na svim nivoima.

  • Knežević: Radonjićeva tvrdnja neodrživa, nema zastare u slučaju crnih trojki
    on 06/06/2025 at 18:16

    Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević reagovao je na izjavu specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića da je slučaj "crnih trojki" zastario poručujući da je ta tvrdnja neodrživa.

  • Estonija želi da vidi više zemalja u Evropskoj uniji, Crna Gora najnaprednija
    on 06/06/2025 at 15:59

    Predsjednik Republike Estonije Alar Karis kazao je da njegova država želi da vidi više zemalja u Evropskoj uniji, te da Crnu Goru vidi kao najnapredniju u tom procesu. On se tokom zvanične posjete Crnoj gori između ostalih, sastalo i sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.

  • DFC: Na liniji činjenica i demokratskih principa
    on 06/06/2025 at 15:03

    Digitalni forenzički centar (DFC) saopštio je da izražava žaljenje zbog netačnih i neutemeljenih ocjena koje je Ambasada Narodne Republike Kine u Podgorici uputila na naš račun u cilju diskreditacije najnovije DFC studije "Kina u globalnoj tranziciji moći: Geopolitičke ambicije i transformacija međunarodnog poretka".

  • Ambasada Kine: Studija DFC iskrivljuje činjenice
    on 06/06/2025 at 14:49

    Studija pod naslovom "Kina u globalnoj tranziciji moći: Geopolitičke ambicije i transformacija međunarodnog poretka", koju je nedavno objavio Digitalni forenzički centar (DFC) iskrivljuje činjenice, neopravdano napada i ocrnjava Kinu, s ciljem da se obmane javnost i naruši imidž Kine, saopšteno je danas iz Ambasade Kine u Crnoj Gori.

  • Kreirana kadrovska baza UCG raspoloživa donosiocima strateških politika
    on 06/06/2025 at 14:25

    Univerzitet Crne Gore (UCG) sačinio je kadrovsku bazu od, za sada, 630 pojedinaca koji su iskazali spremnost da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika države.

  • "Crna Gora otvorena za estonske investicije"
    on 06/06/2025 at 12:09

    Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da je Crna Gora otvorena za estonske investicije, te je predsjedniku Estonije Alaru Karisu predložio organizaciju biznis foruma koji bi se ticao ekonomske saradnje između naše dvije zemlje.

  • ASP: Kako je sin Brana Gvozdenovića gradio stanove u Tivtu
    on 06/06/2025 at 11:44

    U samo dva dana u 2019. godini sin bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića osnovao je firmu i posredstvom nje odmah stupio u ugovorni odnos za kupovinu udjela zemljišne parcele u Tivtu, koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji nedaleko od Porto Montenegra i na kojoj je u međuvremenu sagrađena stambena zgrada, saznanja su Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Milatović: Non pejper EK važno upozorenje, Vlada da promijeni praksu
    on 06/06/2025 at 11:17

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je non pejper Evropske komisije važno upozorenje, koje Vlada treba ozbiljno da shvati i da promijeni praksu, koja je vrlo argumentovano izložena, a koja se tiče određenih segmenata iz poglavlja 23 i 24.

  • Gotovo 500 plaža dobilo zakupce, očekuju rekordne prihode
    on 06/06/2025 at 19:30

    Crna Gora je ove godine od tendera za zakup plaža ostvarila prihod od čak 35 miliona eura, što je sedam puta više nego 2021. godine, saopštio je ministar Slaven Radunović u emisiji Okvir. Do sada je 500 zakupaca potpisalo ugovore, a u narednim danima očekuje se da im lokalne samouprave po ubrzanoj proceduri izdaju dozvole za rad. Ipak, Filip Adžić iz URE upozorava da država rizikuje da plati značajne odštete zakupcima koji su regularno rangirani, a ostali bez ugovora zbog ponovljenih tendera izazvanih sumnjama u malverzacije.

  • Đeljošaj: Stavljena tačka na spekulacije o ostavkama i povlačenju konsultanta
    on 06/06/2025 at 15:48

    Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat danas je, u kompletnom sastavu i uz prisustvo konsultanata iz IFC, zaključila započetu sjednicu, izjavio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj. 

  • Tošić: Svakoj nezaposlenoj trudnici i porodilji u Pljevljima 450 eura mjesečno
    on 06/06/2025 at 13:39

    Predsjednica Skupštine opštine Pljevlja Jovana Tošić poručila je da će naknada 450 eura mjesečno nezaposlenim trudnicama i porodiljama, pokazati materijalnu brigu prema ženama koje nemaju posao, a žele potomstvo.

  • Alabar zaključio ugovor za zakup jedne plaže u Ulcinju
    on 05/06/2025 at 19:19

    Kompanija Eagle Hills, Mohameda Alabara, zaključila je ugovor za zakup jedne plaže na ulcinjskoj rivijeri, saopšteno je "Danu" iz Morskog dobra.

  • Đeljošaj: Jedna ostavka ruši dodjelu koncesije za Aerodrome
    on 05/06/2025 at 18:34

    Potpredsjednik Vlade i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj kazao je TVCG da ukoliko bi jedan član Tenderske komisije podnio ostavku, cijeli postupak bi morao biti poništen i ne bi mogao da se izabere ponuđač na aktuelnom tenderu. Đeljošaj kaže da ima usmenu najavu jednog člana Tenderske komisije da će podnijeti ostavku i da se nada da nijedan pojedinac neće srušiti proces koji traje sedam godina.

  • Ostavke u tenderskoj komisiji za Aerodrome
    on 05/06/2025 at 15:38

    Dio članova Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, savjetnica predsjednika Vlade i predstavnici MF, podnijeli su danas ostavke na članstvo u ovom tijelu, saopšteno je Portalu RTCG nezvanično. Kako nam je pojašnjeno, ostavke su podnijeli jer sumnjaju u instruiranost pojedinih članova i neravnopravnost ponuđaca, te zbog toga ne žele da daju daju legitimitet procesu.

  • Izvučeni dobitnici drugog kola nagradne igre "Kupujmo naše"
    on 05/06/2025 at 14:57

    U drugom kolu nagradne igre "Kupujmo naše" dodijeljeno Je ukupno 55 nagrada, a dobitnici su iz raznih crnogorskih opština. Izvlačenje je organizovano danas u Privrednoj komori.

  • Vlada: Ukupan dug na kraju 2024. sa depozitima iznosio 55,36% BDP-a
    on 05/06/2025 at 13:49

    Ukupan državni dug na 31. decembar 2024. godine, uključujući depozite, iznosio je 4.129,44 miliona eura ili 55,36% BDP-a, saopšteno je iz Vlade. Vlada je, na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Prijedlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu.

  • Srbija zainteresovana za aerodrome u Crnoj Gori: Koliko bi to bilo isplativo?
    on 05/06/2025 at 08:52

    Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali iskazao je interesovanje Srbije za koncesiju dva međunarodna putnička aerodroma u Podgorici i Tivtu. Postavlja se pitanje koji bi bili ekonomski benefiti, zašto se Srbija nije prijavila na raspisani tender, kao i da li je dobar primjer baviti se tuđim, dok je Beogradski aerodrom pod koncesijom druge zemlje.

  • Vuković: Tržište se snažno oporavlja zahvaljujući borbi protiv nelegalne trgovine
    on 04/06/2025 at 14:44

    Ministar finansija Novica Vuković poručio je da resorno ministarstvo i Vlada u cjelini, ostaju posvećeni snažnoj borbi protiv sive ekonomije, kao i povećanju transparentnosti i stvaranju fer uslova poslovanja, čime će se, kako navode, dodatno ojačati budžetski prihodi i otvoriti prostor za održiv ekonomski rast.