PREMIJER IZRAELA

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu pozvao je da se hitno ponovo uvedu međunarodne sankcije Iranu.

“Znamo tačno šta se dešava u iranskom nuklearnom programu. Iran misli da će nabaviti nuklearno oružje. Ja ponavljam: Izrael neće dozvoliti Iranu da se snabdije nuklearnim oružjem”, naveo je Netanjahu sinoć u saopštenju.

On je takođe pozvao Zapad da odmah “nametne automatski mehanizam sankcija u UN”.

U međuvremenu je državni sekretar SAD Majk Pompeo objavio na Tviteru da su on i Netanjahu u utorak vodili “produktivan razgovor o nedavnom razvoju dogadjaja u regionu”, prenijeli su izraelski mediji.

“Kao i uvijek posvećenost SAD bezbjednosti Izraela je nepokolebljiva”, napisao je Pompeo.

SAD su ranije rekle da podržavaju tri zemlje EU koje su odlučile da pokrenu mehanizam za razriješenje nesporazuma predviđen dogovorom koji su 2015. godine postigle velike sile i Iran.

VARHEJI U SKOPLJU

Evropski komesar za proširenje Oliver Varheji izjavio je danas u Skoplju da će integracija Zapadnog Balkana u EU biti nastavljena i da će Evropska komsija raditi još snažnije na ostvarenju tog cilja.

“Imam dobre vijesti za integraciju Zapadnog Balkana. Ona će biti nastavljena i radićemo još snažnije da to ostvarimo. Proširenje je prioritet za novu Evropsku komisiju. Moramo da ubrzamo procese i da stavimo dinamiku u njih, ali istovremeno i da učinimo da budu sigurniji i vjerodostojniji za sve nas, i za region i za zemlje članice”, rekao je Varheji na konferenciji za novinare s premijerom Sjeverne Makedonije Oliverom Spasovskim.

Varheji je kazao da Evropska komisija ostaje pri ocjeni da su Sjeverna Makedonija i Albanija spremne za početak pristupnih pregovora i da očekuje da odluku o njihovom otvaranju zemlje članice donesu pred majski Samit EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu.

Tehnički premijer Sjeverne Makedonije Oliver Spasovski rekao je da je Varheji najavio da će Evropska komisija do kraja mjeseca izaći s predlogom nove metodologije za pristupne pregovore.

Francuska je u oktobru blokirala davanje datuma za početak pregovora sa Skopljem i Tiranom, uz obrazloženje da je prije toga potrebno temeljno izmijeniti metodologiju pregovora o članstvu, jer je sadašnja neefikasna.

Varheji sjutra iz Skoplja ide u Tiranu.

VARHEJI U SKOPLJU

Evropski komesar za proširenje Oliver Varheji izjavio je danas u Skoplju da će integracija Zapadnog Balkana u EU biti nastavljena i da će Evropska komsija raditi još snažnije na ostvarenju tog cilja.

“Imam dobre vijesti za integraciju Zapadnog Balkana. Ona će biti nastavljena i radićemo još snažnije da to ostvarimo. Proširenje je prioritet za novu Evropsku komisiju. Moramo da ubrzamo procese i da stavimo dinamiku u njih, ali istovremeno i da učinimo da budu sigurniji i vjerodostojniji za sve nas, i za region i za zemlje članice”, rekao je Varheji na konferenciji za novinare s premijerom Sjeverne Makedonije Oliverom Spasovskim.

Varheji je kazao da Evropska komisija ostaje pri ocjeni da su Sjeverna Makedonija i Albanija spremne za početak pristupnih pregovora i da očekuje da odluku o njihovom otvaranju zemlje članice donesu pred majski Samit EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu.

Tehnički premijer Sjeverne Makedonije Oliver Spasovski rekao je da je Varheji najavio da će Evropska komisija do kraja mjeseca izaći s predlogom nove metodologije za pristupne pregovore.

Francuska je u oktobru blokirala davanje datuma za početak pregovora sa Skopljem i Tiranom, uz obrazloženje da je prije toga potrebno temeljno izmijeniti metodologiju pregovora o članstvu, jer je sadašnja neefikasna.

Varheji sjutra iz Skoplja ide u Tiranu.

MIHAILA MUŠISTINA

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je Državnoj dumi kandidata za premijera zemlje, Mihaila Mišustina, saopšteno je iz Kremlja.

Mišustin je trenutno na poziciji predsjednika Federalne poreske službe Rusije.

“Predsjednik Vladimir Putin održao je radni sastanak sa Mihailom Mišustinom i ponudio mu mjesto premijera. Dobivši saglasnost, predložio je Mišustinovu kandidaturu za mjesto premijera na razmatranje u Državnoj dumi”, navodi se u saopštenju pres-službe Kremlja.

MIHAILA MUŠISTINA

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je Državnoj dumi kandidata za premijera zemlje, Mihaila Mišustina, saopšteno je iz Kremlja.

Mišustin je trenutno na poziciji predsjednika Federalne poreske službe Rusije.

“Predsjednik Vladimir Putin održao je radni sastanak sa Mihailom Mišustinom i ponudio mu mjesto premijera. Dobivši saglasnost, predložio je Mišustinovu kandidaturu za mjesto premijera na razmatranje u Državnoj dumi”, navodi se u saopštenju pres-službe Kremlja.

SIRIJA TVRDI

Sirija je optužila Izrael za udar iz vazduha na vojnu bazu kraj Homsa.

Izraelski mediji su jutros prenijeli da je u udaru poginulo troje ljudi.

Sirijska državna novinska agencija SANA je kasno sinoć javila da su rakete ispaljene iz borbenog aviona pričinile ograničenu štetu bazi T-4 za koju se vjeruje da je koriste iranske snage i savezničke šiitske milicije.

“Naša odbrana se odmah suprotstavila neprijateljskim raketama i oborila više njih. Četiri su dospjele do ciljanog područja i pričinile samo materijalnu štetu”, navela je agencija, pozivajući se na vojni izvor.

Napad se dogodio sinoć poslije 22 sata po lokalnom vremenu, a avion je doletio iz regiona al-Tanf u istočnoj Siriji.

Izraelska vojska nije ništa komentarisala.

Napad se dogodio u vrijeme visoke napetosti u regionu poslije ubistva vođe iranske jednice Kuds generala Kasema Sulejmanija u udaru američkog drona u Iraku.

Sulejmani je smatran arhitektom iranskog projekta da se učvrsti u Siriji, što je Izrael označio kao prijetnju koju valja otkloniti.

U najnovijoj procjeni izraelske vojne obavještajne službe predatoj vladi ove nedjelje je navedeno da je uklanjenje Sulejmanija dalo Izraelu mogućnost da obuzda i zaustavi iransko učvršćivanje u Siriji.

Ta zemlja je i ranije optuživala Izrael da je izveo više udara na bazu T-4 koja se nalazi između Homsa i Palmire, podsjećaju izraelski mediji.

Izraelski zvaničnici tvrde da je koriste iranske snage u sklopu pomenutih napora u Siriji, za koje se Izrael zarekao da će ih sprečiti.

SIRIJA TVRDI

Sirija je optužila Izrael za udar iz vazduha na vojnu bazu kraj Homsa.

Izraelski mediji su jutros prenijeli da je u udaru poginulo troje ljudi.

Sirijska državna novinska agencija SANA je kasno sinoć javila da su rakete ispaljene iz borbenog aviona pričinile ograničenu štetu bazi T-4 za koju se vjeruje da je koriste iranske snage i savezničke šiitske milicije.

“Naša odbrana se odmah suprotstavila neprijateljskim raketama i oborila više njih. Četiri su dospjele do ciljanog područja i pričinile samo materijalnu štetu”, navela je agencija, pozivajući se na vojni izvor.

Napad se dogodio sinoć poslije 22 sata po lokalnom vremenu, a avion je doletio iz regiona al-Tanf u istočnoj Siriji.

Izraelska vojska nije ništa komentarisala.

Napad se dogodio u vrijeme visoke napetosti u regionu poslije ubistva vođe iranske jednice Kuds generala Kasema Sulejmanija u udaru američkog drona u Iraku.

Sulejmani je smatran arhitektom iranskog projekta da se učvrsti u Siriji, što je Izrael označio kao prijetnju koju valja otkloniti.

U najnovijoj procjeni izraelske vojne obavještajne službe predatoj vladi ove nedjelje je navedeno da je uklanjenje Sulejmanija dalo Izraelu mogućnost da obuzda i zaustavi iransko učvršćivanje u Siriji.

Ta zemlja je i ranije optuživala Izrael da je izveo više udara na bazu T-4 koja se nalazi između Homsa i Palmire, podsjećaju izraelski mediji.

Izraelski zvaničnici tvrde da je koriste iranske snage u sklopu pomenutih napora u Siriji, za koje se Izrael zarekao da će ih sprečiti.

ZA DIJASPORU I GRAĐANE

Opština Tuzi instalirala je poseban program na sajtu https://tuzi.org.me/donate/ koji omogućava prikupljanje sredstava na mreži a namijenjen je razvoju infrastrukturnih projekata u Malesiji.

Kako je kazao predsjendik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj ideja je potekla od nekih sunarodnika prilikom njegove posjete SAD-u.

“Treba naglasiti da će sva sredstva biti javna i da će svako imati pristup informacijama o tome ko je dao doprinos i u kolikom iznosu. Transparentnost će takođe biti ispoštovana maksimalno i dobro iskoordinisana za ulaganja u određenim područjima u Malesiji”, kazao je Đeljošaj.

Na taj način, kako je dodao, mogu doprinositi svi a ne samo albanska dijaspora.

“Primarni cilj je, da se svakog mjeseca izdvoji određeni iznos prihoda, bilo da to čine pojedinci, nevladine organizacije, preduzeća i da se iskoriste na najbolji mogući način”, kazao je predsjednikOpštine Tuzi.

Đeljošaj najavljuje da će najprije on, kao predsjednik Opštine, za početak izdvojiti 10 odsto svoje mjesečne zarade za 2020. godinu, a to je 110 eura mjesečno.

“Izdvojite i Vi za Malesiju, iz svog mjesečnog dohotka, određeni iznos, bilo 1%, 5%, ili 20% koliko god možete. Jedino ujedinjeni u idejama i stavovima, razvićemo naš grad do željenog nivoa”, kazao je Đeljošaj.

ZA DIJASPORU I GRAĐANE

Opština Tuzi instalirala je poseban program na sajtu https://tuzi.org.me/donate/ koji omogućava prikupljanje sredstava na mreži a namijenjen je razvoju infrastrukturnih projekata u Malesiji.

Kako je kazao predsjendik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj ideja je potekla od nekih sunarodnika prilikom njegove posjete SAD-u.

“Treba naglasiti da će sva sredstva biti javna i da će svako imati pristup informacijama o tome ko je dao doprinos i u kolikom iznosu. Transparentnost će takođe biti ispoštovana maksimalno i dobro iskoordinisana za ulaganja u određenim područjima u Malesiji”, kazao je Đeljošaj.

Na taj način, kako je dodao, mogu doprinositi svi a ne samo albanska dijaspora.

“Primarni cilj je, da se svakog mjeseca izdvoji određeni iznos prihoda, bilo da to čine pojedinci, nevladine organizacije, preduzeća i da se iskoriste na najbolji mogući način”, kazao je predsjednikOpštine Tuzi.

Đeljošaj najavljuje da će najprije on, kao predsjednik Opštine, za početak izdvojiti 10 odsto svoje mjesečne zarade za 2020. godinu, a to je 110 eura mjesečno.

“Izdvojite i Vi za Malesiju, iz svog mjesečnog dohotka, određeni iznos, bilo 1%, 5%, ili 20% koliko god možete. Jedino ujedinjeni u idejama i stavovima, razvićemo naš grad do željenog nivoa”, kazao je Đeljošaj.

MUGOŠA

Odlazak ljekara iz Crne Gore još nije toliko izražen kao u okruženju. Ali, ako država odmah ne reaguje, to će u budućnosti biti veliki problem, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša.

“Zdravlje nacije je prioritetno pitanje u svakoj državi. Stoga odlazak ljekara treba da zabrine ne samo nadležne, nego cijelo društvo”, kazao je Mugoša.

Migracije ljekara, kako je kaza, dugo traju i veliki su problem u okruženju.

“Taj problem kod nas još uvijek nije izražen. U 2018. prema evidenciji Komore, Crnu Goru je napustilo devet doktora, a u 2019. taj broj je mnogo veći. Javilo nam se 19 kolega”, kazao je Mugoša.

On navodi da to vjerovatno nije konačna cifra jer je, dodaje, moguće da su neki otišli ne javivši se matičnoj Komori.

“Ta institucija nema podatke o broju ljekara koji su ranijih godina našli posao u drugim zemljama”, kazao je predsjednik Ljekarske komore.

Mugoša ističe da su olakšice koje će od 1. marta važiti u Njemačkoj dodatno upozorenje. Visoke plate, kaže, nijesu jedini motiv odlaska. Prema njegovim rijecima, u toj zemlji već godinama su okrenuti ekonomiji koja veoma vodi računa o zadovoljstvu zaposlenih na radnom mjestu.

“U budućnosti će biti kraće radno vrijeme, smanjiće se obaveze, što će doprinijeti efikasnosti”, kazao je Mugoša.

To će, kako navodi, tododatno biti “magnet za doktore medicine iz ovog dijela Evrope.

“Naši zdravstveni radnici veoma su opterećeni, nije im ograničeno radno vrijeme. To je i jedan od razloga što se okreću privatnom sektoru. Posao je iscrpljujući, pa ne mogu da izdrže. Prioritetni motiv za privatnu praksu je želja da se rasterete od velikih radnih obaveza u javnom sektoru”, kazao je.

Mugoša ukazuje da ljekari nemaju odgovarajuće mjesto u društvu s obzirom na to koliko traje njihovo školovanje i od kog je značaja njihov posao.

“U jednom društvu kao što je crnogorsko, ako su doktori na nivou prosjeka, jasno je da je napravljena ozbiljna greška, ozbiljan propust. Mi moramo duplo više da radimo da bi imali pristojne uslove za život. To nije normalno i to nije dopustivo u normalnim zemljama”, navodi Mugoša.

Predsjednik Ljekarske komore apeluje na nadležne da konačno nađu obavezujuće rješenje koje će spriječiti odliv kadra.

“Ali, to se mora odmah uraditi. Kolegama koji razmišljaju o odlasku poručuje da sačekaju i budu strpljivi. Kako saznajemo, sljedeće nedjelje nastavljaju se pregovori o platama u zdravstvu. Nadamo se da će se dijalogom doci do zadovoljavajućeg rjesenja”, zaključio je Mugoša.

  • Lopez- Isturiz: Ne sumnjam da će Vlada učiniti sve da Sporazum sa UAE bude po EU standardima
    on 25/05/2025 at 18:35

    Ponovno glasanje o Sporazumu između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata trebalo bi da bude u četvrtak. Nevladin sektor upozorava da bi takav ugovor mogao ugrozi suverenitet zemlje, javni interes i prirodna bogastva na glasanje gledaju kao na popravni ispit za svakog poslanika i poslanicu. I dok čekamo epilog ponovljenog glasanja, poslanik u Evropskom parlamentu Antonio Lopez - Istruiz saopštio je da mnoge države članice Evropske unije već imaju saradnju s arapskim zemljama uz poštovanje evropskih standarda.

  • Milatović - Metsola: Evropski put Crne Gore je državni prioritet
    on 25/05/2025 at 18:07

    Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, izjavio je da je članstvo u Evropskoj uniji "prioritet svih prioriteta" i da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena ostvarivanju tog cilja. To je poručio tokom sastanka u Sjedinjenim Američkim Državama sa predsjednicom Evropskog parlamenta, Robertom Metsolom.

  • Đurović: Crna Gora ostaje odlučan partner u borbi za stabilnost i prosperitet Mediterana
    on 25/05/2025 at 17:31

    Na marginama drugog dana Trećeg Euro-mediteranskog i zalivskog ekonomskog foruma Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM) u Marakešu, Kraljevina Maroko, potpredsjednik PAM-a Dejan Đurović održao je niz bilateralnih sastanaka sa čelnicima PAM-a i predstavnicima parlamenata država članica, tokom kojih su razmatrane mogućnosti za unapređenje međusobne saradnje i razmjenu iskustava u okviru zajedničkih inicijativa Parlamentarne skupštine Mediterana.

  • Mugoša: Sporazum sa UAE predviđa obezbjeđenje zemljišta investitoru mimo zakonskih procedura
    on 25/05/2025 at 16:07

    Još jedna potvrda da se Sporazum sa UAE ne može primijeniti kako je napisano u članovima 2 i 3 Sporazuma, poručio Boris Mugoša poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza, komentarišući izjavu Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović, koja je u vezi sa davanjem u zakup državne imovine, kazala da Crna Gora ima ustanovljene zakonske procedure za davanje zakupa i prodaju stvari u državnoj imovini.

  • Bečić će se zalagati da Crna Gora modernizuje Vojsku
    on 25/05/2025 at 14:06

    Zamjenik premijera za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić insistiraće da Crna Gora poveća izdvajanja za odbranu, u skladu sa preporukama administracije SAD, da Crna Gora modernizuje Vojsku Crne Gore, kao i da nastavi puno usklađivanje spoljne i bezbjednosne politike sa EU.

  • Ibrahimović: Samit EU u Crnoj Gori snažna poruka podrške
    on 25/05/2025 at 09:10

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović oglasio se putem društvene mreže X povodom potvrde da će naredni Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana biti održan u Crnoj Gori.

  • Milatović sa američkim kongresmenima: Dodatno osnažiti strateško partnerstvo Crne Gore i SAD
    on 25/05/2025 at 09:04

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se sastao sa Majkom Tarnerom, šefom američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i kongresmenima Lindom Sančez i Džoom Vilsonom.

  • Košta zahvalan Milatoviću što je pristao da Crna Gora bude domaćin samita EU-Zapadni Balkan, Milatović: Radujem se
    on 24/05/2025 at 17:21

    Predsjednik Evropskog savjeta Antonija Košte zahvalio je predsjedniku države Jakovu Milatoviću što je pristao da Crna Gora bude domaćin sljedećeg samita EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori na jesen 2026. godine. Predsjednik Milatović je saopštio da se raduje događaju na kojem će, u godini obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti, zajedno promovisati evropsku budućnost Crne Gore.

  • Gorčević: Crna Gora pozicionirana kao izvorište novog evrooptimizma
    on 24/05/2025 at 17:15

    Odluka o zatvaranju pregovaračkih poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji zavisi od konsenzusa zemalja članica, što će, vjerujem, biti postignuto ove godine tokom najmanje dvije međuvladine konferencije, prve u junu i najmanje još jedne do kraja godine, kazala je u intervjuu za Pobjedu ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

  • Golubović: Zirojevića boli što sam kazao istinu
    on 24/05/2025 at 17:11

    Nosilac liste Evropskog saveza u Beranama, Radoslav Rade Golubović, oglasio se na svom Facebook profilu povodom, kako navodi, negativnih reakcija partijskog kolege Nikole Zirojevića na njegovu nedavnu objavu o sugrađanki i prijateljici Sanji Kovačević.

  • Auto-put od početka godine opslužio 964,83 hiljade vozila
    on 25/05/2025 at 22:00

    Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 964,83 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.

  • Nezaposlenost u EU prošle godine na novom minimumu
    on 25/05/2025 at 20:28

    Stopa nezaposlenosti u EU prošle godine je iznosila 5,9 posto, što je najniža vrijednost od početka praćenja te statističke kategodine 2009. godine, pokazali su podaci Eurostata.

  • Veći promet robe u trgovini na malo
    on 25/05/2025 at 16:32

    Promet robe u trgovini na malo u prvom kvartalu je u odnosu na isti period prošle godine veći 6,9 odsto u tekućim i 4,8 odsto u stalnim cijenama, pokazuju podaci Monstata.

  • Lunić: Mirovni pregovori bili bi pozitivan signal, ali ne i garancija mira
    on 25/05/2025 at 15:00

    Mirovni pregovori Rusije i Ukrajine bili bi prvi korak ka deeskalaciji sukoba, ali ne bi predstavljali i garanciju mira, jer se za sada ne vidi volja zaraćenih strana za kompromisom, smatra konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti Nikola Lunić.

  • Manje rada, više novca - ekonomska tajna bogatih zemalja
    on 25/05/2025 at 06:48

    Popularna izreka kaže da čovjek ne bi trebalo da živi da bi radio, već da radi da bi živio. Osim što je za većinu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi. Društvo počiva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta života. Najbogatije države su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim rečnikom, povećale kvalitet ljudskog kapitala, što im često omogućuje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i održavaju najbogatije ekonomije na svijetu.

  • "Zakonito upravljanje imovinom ne ugrožava suverenitet"
    on 25/05/2025 at 06:17

    Poslanici bi u četvrtak trebalo ponovo da glasaju o sporazumu sa Ujedinjenim Arabskim Emiratima. Iz civilnog sektora i dalje upozoravaju da bi tako koncipirani ugovor mogao ugroziti državni suverenitet i integritet ekonomije, naročito sada kada nemamo donesen prostorni plan Crne Gore. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa naše države, Bojana Ćirović, napominje da imamo ustanovljene zakonske procedure koje predviđaju krivičnu i svaku drugu odgovornost u slučaju zloupotreba.

  • Više od 50 odsto porastao broj onih koji koriste mobilna plaćanja
    on 24/05/2025 at 12:24

    Bezgotovinsko plaćanje kod nas regulisano je zakonom o platnom prometu i pratećim podzakonskim aktima. I naš zakonski okvir, kaže za naš Radio direktor sektora za platni promet, Andrija Jovović, usklađen je sa evropskom regulativom, a Centralna banka kao nadzorni organ obezbjeđuje efikasnost i sigurnost platnog sistema.

  • ASP: Bemax, Štrabag i drugi diktirali smjernice, država olakšana za milione
    on 24/05/2025 at 11:25

    U očiglednom konfliktu interesa menadžeri građevinskih kompanija, poput Bemaxa, Štrabaga, Tehnoputa Mne, koji su prethodno od države dobili milionske poslove za kapitalne projekte, učestvovali su u izradi smjernica za obračun razlike cijena zbog rasta inflacije, što je rezultiralo dodatnim milionskim isplatama iz državne kase, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Prosječna neto zarada u Sloveniji iznad 1,5 hiljada eura
    on 24/05/2025 at 08:37

    Prosječna bruto zarada za mart u Sloveniji je iznosila 2,49 hiljada eura, što je nominalno 2,7 odsto više nego u februaru, a realno 2,1 odsto više.

  • Koliko smo daleko od skraćenja radnog vremena?
    on 24/05/2025 at 05:57

    Sindikati i poslodavci različito tumače jučerašnju najavu premijera Milojka Spajića da će naredne sedmice biti započeti razgovori o uvođenju sedmočasovnog radniog vremena. Dok sindikalci kažu da je to uspjeh za koji su se borili godinama, poslodavci pitaju odakle će biti obezbijeđen novac.