ODBRANA CELIBATA

Penzionisani papa Benedikt XVI stao je u odbranu celibata sveštenika u Rimokatoličkoj crkvi u trenutku kada njegov nasljednik Papa Franjo razmišlja o ublažavanju zabrane oženjenim muškarcima da služe kao sveštenici.

Papa Benedikt je uputio ovaj apel u knjizi “Iz dubine našeg srca – sveštenstvo, celibat i kriza Rimokatoličke crkve” napisanoj zajedno sa gvinejskim kardinalom Robertom Sarahom.

Francuski list Figaro objavio je kasno sinoć odlomke knjige koja će izaći danas.

To je odgovor na predlog da se dozvoli oženjenim muškarcima da budu rukopoloženi za sveštenike u regionu Amazona da bi se nadoknadio manjak sveštenika u tom regionu.

Papa Benedikt koji se povukao 2013. rekao je da ne može da ćuti o toj temi. Ovo istupanje je izuzetno za Benedikta koji je, kada se povukao, obećao da će “ostati skriven od svijeta” i obećao poslušnost novom papi. On je uglavnom održao to obećanje mada je prošle godine napisao esej o skandalu o seksualnom zlostavljanju.

U knjizi papa Benedikt navodi da celibat, tradicija duga više vjekova u crkrvi, ima veliki značaj jer dozvoljava sveštenicima da se usredsrede na svoje dužnosti, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Devedestdvogodišnji papa Benedikt smatra da “ne izgleda moguće ostvariti obje vokacije istovremeno (sveštenstvo i brak)”.

Za penzionisanog papu Benedikta, koji je bio prvi papa koji je podnio ostavku u gotovo 600 godina, karakteristično je da je rijetko istupao o crkvenim pitanjima.

Njegovo mišljenje o pitanju celibata ulazi u središte politike koju papa Franjo treba da razmotri narednih sedmica i moglo bi da predstavlja javni pokušaj bivšeg pape da utiče na razmišljanje sadašnjeg, navodi AP.

Papa Franjo je rekao da će napisati dokument na osnovu rezultata sinoda biskupa o Amazonu u oktobru 2019.

Većina biskupa je na tom sastanku tražila rukopoloženje oženjenih muškaraca kao rješenje za manjak sveštenika u Amazonu, gdje može da prođe više mjeseci prije nego što se održi misa. Papa Franjo je izrazio razumijevanje za situaciju u Amazonu.

Iz Vatikana još nema komentara na Benediktovu knjigu.

PURIŠIĆ SAOPŠTIO

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je da je Vlada u protekle tri godine povećala izdvajanja za brigu o najranjivijim kategorijama stanovništva.

U tri godine mandata Vlade zaposlenost je rasla po stopi od 14,8 odsto, kaže Purišić.

“To je nekih 26.600 novih radnih mjesta, što je bitno popravilo socijalne i ekonomske prilike na tržištu rada”, kazao je Purišić.

Ministar navodi da je u protekle tri godine za oko 8.200 smanjen broj nezaposlenih.

U istom periodu izgrađeno je oko 500 stanova za penzionere.

“Ove i naredne biće stvoreni su uslovi za novih 500 mjesta u staračkim domovima”, naveo je Purišić i najavio završetak doma za stare u Podgorici i Nikšiću i početak gradnje u Plavu i Rožajama.

“Sve ovo što smo radili protekle tri god je bitno popravilo položaj naših građana i sa ovim aktivnostima ćemo nastaviti”, zaključio je Purišić.

PAŽIN PORUČIO

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin saopštio je da je Vlada spremna da, bez odlaganja, otpočne dijalog sa svim vjerskim zajednicama o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Spremna je da razgovara sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom i o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor, čim sama Mitropolija iskaže spremnost za ovom vrstom dijaloga, izjavio je Pažin za BBC na srpskom.

On je istakao da nijedna država u našem regionu, pa ni šire, nema zakon koji je duže i pažljivije pripreman i oko kojeg su vođene detaljnije i otvorenije konsultacije sa svim zainteresovanim subjektima u državi i izvan nje.

“Ovaj zakon je usvojen da bi svi u Crnoj Gori imali jednako pravo da, po svojoj savjesti, budu ili ne budu vjernici bilo koje vjeroispovijesti, i da bi zakoni jednako važili za sve”, naglasio je Pažin.

Potpredsjednik Vlade je podsjetio da su od 2015. godine organizovani brojni javni skupovi o Nacrtu zakona, da su sve vjerske zajednice i drugi zainteresovani subjekti komentarisali Nacrt zakona, kao i da su predstavnici Vlade više puta imali pojedinačne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama.

„Prvobitni zakonski tekst je znatno izmijenjen, budući da je Vlada prihvatila sve predloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom, a Vlada je zatražila mišljenje Venecijanske komisije i uvrstila u Predlog zakona sve preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope”, izjavio je Pažin.

Rekao je da ne vjeruje da će predstojeći izbori u Crnoj Gori proteći u znaku besmislenih podjela i rasprava o tome koje su vjere i nacije u Crnoj Gori starije i zaslužnije.

„Crna Gora je imala i previše gorkih istorijskih iskustava, i sopstvenih i kod svojih susjeda, da bi dozvolila da ovakva retrogradna retorika danas bilo kome donese ozbiljniju političku korist“, kazao je on.

 Pažin je zaključio da Vlada Crne Gore nema razloga da bježi od priče o rezultatima svog rada.

„Zahvaljujući ovakvoj državnoj politici, u Crnoj Gori su od obnove nezavisnosti udvostručene plate, utrostručeni prihodi od turizma, danas je Crna Gora punopravna članica NATO-a i jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope. Nemam nikakve sumnje da građani veoma dobro znaju u kakva bespuća i destrukciju vodi politika etničke i vjerske mržnje i sukoba. Zato sam uvjeren da će građani dati povjerenje onoj politici koja ne dijeli članove porodica, prijatelje i komšije po vjeri i naciji i koja je okrenuta budućnosti, napretku građanske države i višem kvalitetu života za sve”, zaključio je potpredsjednik Vlade.

RAD DO 64 GODINE

Francuska Vlada spremna je da povuče iz svog plana penzione reforme mjeru koja podstiče na rad do 64 godine, koju su sindikati jednoglasno odbili, naveo je premijer Eduar Filip u pismu upućenom sindikatima i poslodavcima.

On je poručio i da se socijalni partneri moraju dogovoriti o mjerama koje bi trebalo sprovesti u cilju obezbjeđenja finansijske ravnoteže penzionog sistema do 2027, jer će se u protivnom ta mjera ponovo uvesti, prenosi SEEbiz.

Starosna granica za punu starosnu penziju od 64 godine bila je najspornija mjera planirane penzione reforme. Cilj joj je bio da Francuze postepeno podstiče na odlazak u penziju sa 64 godine ili bi im u protivnom panzija bila manja. Trenutno je zakonska granica za odlazak u penziju 62 godine.

Najveći sindikat CFDT pohvalio je povlačenje starosne granice za punu starosnu penziju od 64 godine iz nacrta zakona o penziji, koje, kako smatraju njegovi predstavnici, govori o spremnosti Vlade na postizanje nagodbe.

CFDT će, kako je najavljeno, nastaviti pregovore u ponuđenom okviru kako bi odgovorio na nejasnoće u vezi s budućim jedinstvenim sistemom.

Ne zna se da li će nagodba omogućiti prekid štrajka. Sindikati koji predvode proteste, CGT i FO, zahtijevaju bezuslovno povlačenje predloga penzione reforme.