AEM NAJAVIO ŽALBU

Izvještavanje medija iz Srbije o situaciji u Crnoj Gori kulminacija je medijske propagande koja nije viđena na ovim prostorima, ocjenjuju iz Agencije za elektronske medije Crne Gore (AEM). Najavljuju da će zbog neprimejrenih sadržaja, punih govora mržnje i diskriminacije narednih dana uptiti zahtjev Agenciji za elektronske medije Srbije da preispita sporne sadržaje. Iz AEM-a sugerišu medijskim kućama u Crnoj Gori da rade po zakonu i vode računa o tome, kakve sadržaje objavljuju.

“Prosto apelujem, predstavnici Crne Gore, zvanična Crna Gora, oni naši čak i poznanici, rođaci, možda i prijatelji ne daj bože, koji zagovaraju Montenofašizam, koji zagovaraju satiranje srpskog, naroda oni moraju da budu predmet poruge, moraju da budu predmet javnog ostrakovanja. Ovom čoveku treba reći u kafani u restoranu, na ulici, na prijemu – vi predstavljate režim aparthejda, vi predstavljate moderni fašizam, vi predstavljate čoveka koji prodao veru za večeru”, kazao je istoričar Čedomir Antić.

“Ozbiljne države poput Izraela i nekih drugih bi ovo smatrale čak i povod da se recimo vojska pošalje na granicu sa Crnom Gorom”, naveo je jedan od sagovornika medija iz Srbije.

Ovo su samo neki od inserata iz emisija koje nastaju u Srbiji, a koje su vidljive i u našoj državi. U pitanju je, poručuju iz Agencije za elektronske medije, nastavak negativne medijske kampanje protiv Crne Gore.

“Zaista nije u redu da neko u jednoj televizijskoj emisiji pokazuje sliku ambasadora Crne Gore u Beogradu, poziva građane da ga zaustavljaju na ulici, da mu saopštavaju da je on predstavnik fašističkog režima, da u nekoj drugoj emisiji se poziva da se vojska organizuje, i da vojska krene prema Crnoj Gori, da ne govorimo o najekstremnijim uvredama”, kazao je Ranko Vujović iz AEM-a.

Radi se o opasnim sadržajima koji su zabranjeni zakonom i u Srbiji i u Crnoj Gori. Napominje da su obje države potpisnice konvencije o prekograničnoj televiziji Savjeta Evrope i direktive o audio-vizuelni medijskim uslugama Evropske unije.

“Ono što se dešava prethodnih 15 dana kulminacija je propagande koje još nije viđena koliko ja znam na ovim prostorima. Negativna je propaganda prema Crnoj Gori, znači radi se o različitim sadržajima, različitim emisijama, različitim televizijama, koje su sve vidljive u Crnoj Gori, koje šire govor mržnje, podstiču na diskriminaciju, podstiču na nasilje”, dodao je Vujović.

Zato će AEM pisati kolegama iz Srbije.

“Mi smo već to jednom uradili prije godinu dana zbog sličnih neprimjerenih sadržaja smo se obraćali agenciji u Srbiji i mi ćemo ovih dana razmatrati sve ove sporne sadržaje koje sam pomenuo i vjerovatno će iz toga da proističe neka inicijativa slične vrste”, kazao je Vujović.

Vujović očekuje da će Agencije za elektronske medije Srbije uvidjeti propuste medija iz te države i da će ih sankcionisati. Do tada poziva i medije iz Crne Gore da, kako je rekao, ne dolivaju ulje na vatru, već da pažljivo biraju koje sadržaje objavljuju.

Prilog: Dijana Drašković, TVCG

SJUTRA

Aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijednih 18 miliona eura, prva ovogodišnja, biće održana sjutra.

Iz Centralne banke (CBCG) su saopštili da se ponude mogu dostavljati do 12 sati na dan aukcije.

Rok dospjeća zapisa je 182 dana, odnosno 14. jul.

Prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospjeća od 182 dana.

Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta.

Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji.

Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima.

PLENKOVIĆ

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da će hrvatsko predsjedavanje Evropskoj uniji kroz majski samit u Zagrebu dati zemljama Zapadnog Balkana jasnu evropsku perspektivu, jasan vremenski okvir, ali i metodologiju budućih pregovora za članstvo u EU.

Gosutujući u programu televizije Frans 24 (TV France 24), Plenković je ponovio da se očekuje predstavljanje predloga o određenim modifikacijama metodologije pregovaračkog procesa i dodatan izvještaj o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije, prenijela je Hina.

On je izrazio nadu da će to dovesti do “postizanja političkog rješenja” i da će “vratiti povjerenje te dvije zemlje prije zagrebačkog samita” EU i Zapadnog Balkana u maju.

Upitan hoće li poraz Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima nepovoljno uticati na njegovu Hrvatsku demokratsku zajednicu na sljedećim parlamentarnim izborima, Plenković je rekao da je vlada zaslužna za rast privrede i da je “učinila veliki pomak po pitanju veće solidarnosti u društvu i povećanja plata”.

“Predsjednički izbori su personalizovani izbori. Čestitamo izabranom predsjedniku (socijaldemokrati Zoranu Milanoviću) i cijenimo ono što je naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović učinila zajedno s vladom na međunarodnoj sceni”, rekao je Plenković.

On je ocijenio da EU i Velika Britanija u narednih nekoliko mjeseci treba da “pokažu zrelost” i dogovore buduće odnose u ključnim oblastima do kraja 2020. godine.

“Sada nam je potrebna jasnoća, predvidivost i razumno planiranje za naše građane i naše zemlje. To je naš cilj sljedećih nekoliko mjeseci”, kazao je Plenković.

Britanci treba da izađu iz EU 31. januara, poslije čega će uslediti pregovori dvije strane o budućim odnosima. Zbog toga je Bregzit, uz novi višegodišnji finansijski okvir i mogućnosti proširenja EU, jedan od glavnih izazova hrvatskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije.

Govoreći o novom budžetu EU, Plenković je naveo da kompromis treba da bude postignut između “razvijenijih zemalja koje su u klubu preko 60 godina, onih koje su se kasnije priključile, onih koje su prešle iz nedemokratskog sistema i ušle u EU prije 15 ili, kao Hrvatska, prije sedam godina”.

Hrvatski premijer je rekao da manje razvijene zemlje “treba postepeno da se približavaju standardu života najrazvijenijih zemalja” EU i dodao da je akcenat za period od 2021. do 2027. potrebno staviti i na klimatske promjene, bezbjednost, migracije, inovacije, obrazovanje i druga pitanja.

IMA POVRIJEĐENIH

Četiri iračka vojnika povrijeđena su danas u napadu na iračku vazdušnu bazu Balad u kojoj su smještene američke snage, saopštila su dva vojna izvora.

Na bazu je ispaljeno sedam minobacačkih bombi, prenosi Rojters.

Vojni izvori navode da su bombe bačene na pistu unutar baze, koja se nalazi oko 80 kilometara sjeverno od Bagdada.