NAKON MUSKATA

Advokat Robert Abela izabran je danas za šefa malteške Laburističke partije čime automatski postaje i premijer Malte posle pada spornog premijera Džozefa Muskata.

Četrdesetdvogodišnji Abela, sin bivšeg predsjednika Džordža Abele, smatra se da predstavlja kontinuitet sa svojim prethodnikom.

Muskat je bio primoran da napusti premijersko mjesto prijevremeno jer je bio optužen za miješanje u  istragu o ubistvu istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije 2017. godine.

Većina od 17.500 članova Laburista, koji prvi put direktno biraju svog šefa, dali su prednost Abeli koji je obećao da će nastaviti da primenjuje muskatov “pobjednički recept” u odnosu na 52-ogodišnjeg hirurga Krisa Rearna, odlazećeg vicepremijera koji je predviđao velike reforme.

Dugogodišnji član Laburista Robert Abela postao je poslanik te stranke tek na posljednjim parlamentarninm izborima 2017. koje je prijevremeno sazvao Muskat i na kojima su Laburisti pobijedili sa ubjedljivom većinom uprkos talasu skandala oko Muskatovog okruženja.

Abela preuzima dužnost na samo dvije i po godine mandata do septembra 2022.

Džozef Muskat bio je primoran da objavi odlazak 1. decembra poslije velikih protesta građanskih pokreta i porodice ubijene novinarke koji su ga optuživali da štiti bliske saradnike među kojima svog bivšeg šefa kabineta Kita Šembrija.

Šembri je bio među članovima vlade koji su “pogodjeni” istraživačkim novinarskim radom Karuane Galizcije. Šembri koji je podnio ostavku krajem prošle godine,  bio je priveden i saslušan u policiji ali je kasnije pušten na slobodu. On je demantovao da je počinio bilo šta protivzakonito.

Optužnica za navodno saučestvou ubistvu novinarke i organizvanje i finansiranje napada na nju podignuta je protiv biznismena Jorgena Feneča koji je uhapšen krajem prošle godine dok je pokušao da pobjegne sa Malte na svojoj jahti. Feneč je rekao da je Šembri pravi nalogodavac ubistva.

Dafne Karuana Galicija, istraživačka novinarka opisivana kao “VikiLiks u jednoj osobi”, ubijena je bombom postavljenom pod njen automobil 2017.

Zahvaljujući njoj, svjetlost dana su ugledali dokumenti iz tzv. “Panamskih papira” koji su se odnosili na Maltu a otkrila je i dokumenta koja su pokazivala da su panamske kompanije u vlasništvu tadašnjeg ministra energetike a sada ministra turizma Konrada Micija i Kita Šembrija primale više hiljada eura na dan od firme iz Dubaija za nepoznate usluge.

NAKON MUSKATA

Advokat Robert Abela izabran je danas za šefa malteške Laburističke partije čime automatski postaje i premijer Malte posle pada spornog premijera Džozefa Muskata.

Četrdesetdvogodišnji Abela, sin bivšeg predsjednika Džordža Abele, smatra se da predstavlja kontinuitet sa svojim prethodnikom.

Muskat je bio primoran da napusti premijersko mjesto prijevremeno jer je bio optužen za miješanje u  istragu o ubistvu istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije 2017. godine.

Većina od 17.500 članova Laburista, koji prvi put direktno biraju svog šefa, dali su prednost Abeli koji je obećao da će nastaviti da primenjuje muskatov “pobjednički recept” u odnosu na 52-ogodišnjeg hirurga Krisa Rearna, odlazećeg vicepremijera koji je predviđao velike reforme.

Dugogodišnji član Laburista Robert Abela postao je poslanik te stranke tek na posljednjim parlamentarninm izborima 2017. koje je prijevremeno sazvao Muskat i na kojima su Laburisti pobijedili sa ubjedljivom većinom uprkos talasu skandala oko Muskatovog okruženja.

Abela preuzima dužnost na samo dvije i po godine mandata do septembra 2022.

Džozef Muskat bio je primoran da objavi odlazak 1. decembra poslije velikih protesta građanskih pokreta i porodice ubijene novinarke koji su ga optuživali da štiti bliske saradnike među kojima svog bivšeg šefa kabineta Kita Šembrija.

Šembri je bio među članovima vlade koji su “pogodjeni” istraživačkim novinarskim radom Karuane Galizcije. Šembri koji je podnio ostavku krajem prošle godine,  bio je priveden i saslušan u policiji ali je kasnije pušten na slobodu. On je demantovao da je počinio bilo šta protivzakonito.

Optužnica za navodno saučestvou ubistvu novinarke i organizvanje i finansiranje napada na nju podignuta je protiv biznismena Jorgena Feneča koji je uhapšen krajem prošle godine dok je pokušao da pobjegne sa Malte na svojoj jahti. Feneč je rekao da je Šembri pravi nalogodavac ubistva.

Dafne Karuana Galicija, istraživačka novinarka opisivana kao “VikiLiks u jednoj osobi”, ubijena je bombom postavljenom pod njen automobil 2017.

Zahvaljujući njoj, svjetlost dana su ugledali dokumenti iz tzv. “Panamskih papira” koji su se odnosili na Maltu a otkrila je i dokumenta koja su pokazivala da su panamske kompanije u vlasništvu tadašnjeg ministra energetike a sada ministra turizma Konrada Micija i Kita Šembrija primale više hiljada eura na dan od firme iz Dubaija za nepoznate usluge.

DARMANOVIĆ PORUČIO

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović smatra da može biti zadovoljan ostvarenim rezultatima u prethodne tri godine kada je riječ o spoljnoj politici Crne Gore. Članstvom u NATO trajno smo riješili pitanje svoje bezbjednosti, a prioritet je sada integracija u EU, kazao je šef diplomatije.

Prema njegovim riječima u posljednje tri godine Crna Gora je napravila značajan prodor u oblasti vanjske politike.

„ Kao prvo, prije nešto više od dvije godine, ostvarili smo svoj glavni spoljnopolitički cilj, a to je da postanemo članica NATO saveza. Učlanjenjem u ovu najjaču vojno-političku alijansu trajno smo riješili pitanje svoje bezbjednosti, teritorjalnog integriteta, bezbjednosti naših granica,  ali i druge benefite koje pruŽa članstvo u NATO. Prije svega, povećali smo investicije iz NATO zemalja, obezbijedili vazdušni prostor u saradnji sa državama članicama NATO-a i značajno iskoračili u modernizaciji Vojske Crne Gore“, smatra Darmanović.

 Naš današnji glavni spoljnopolitički i nacionalni cilj,  je učlanjenje u EU.

„U tom smislu smo napredovali otvaranjem poglavlja koja smo defakto završili. Ostalo nam je još jedno poglavlje koje će biti otvoreno u prvoj polovini naredne godine.  Vjerujemo da politika proširenja nema alternatrivu niti za samu EU, bez obzira na izvjesna osporavanja, a pogotovo ne za Zapadni Balkan“, istakao je ministar.

Kako je dodao, ivestirali smo mnogo u regionalnu saradnju, jer je i to jedan od prioriteta vanjske politike.

„Članica smo 30 regionalnih inicijativa, od čega smo u šest predsjedavali ili ćemo predsjedavati u narednoj godini.Uradili smo takođe, mnogo u promociji naše zemlje, tako da mislim da možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima, a svako ko se bavi nekim poslom treba da bude svjestan da uvijek može i bolje. To bolje ćemo pokušati da ostvarimo u narednoj godini“, zaključio je Darmanović.

DARMANOVIĆ PORUČIO

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović smatra da može biti zadovoljan ostvarenim rezultatima u prethodne tri godine kada je riječ o spoljnoj politici Crne Gore. Članstvom u NATO trajno smo riješili pitanje svoje bezbjednosti, a prioritet je sada integracija u EU, kazao je šef diplomatije.

Prema njegovim riječima u posljednje tri godine Crna Gora je napravila značajan prodor u oblasti vanjske politike.

„ Kao prvo, prije nešto više od dvije godine, ostvarili smo svoj glavni spoljnopolitički cilj, a to je da postanemo članica NATO saveza. Učlanjenjem u ovu najjaču vojno-političku alijansu trajno smo riješili pitanje svoje bezbjednosti, teritorjalnog integriteta, bezbjednosti naših granica,  ali i druge benefite koje pruŽa članstvo u NATO. Prije svega, povećali smo investicije iz NATO zemalja, obezbijedili vazdušni prostor u saradnji sa državama članicama NATO-a i značajno iskoračili u modernizaciji Vojske Crne Gore“, smatra Darmanović.

 Naš današnji glavni spoljnopolitički i nacionalni cilj,  je učlanjenje u EU.

„U tom smislu smo napredovali otvaranjem poglavlja koja smo defakto završili. Ostalo nam je još jedno poglavlje koje će biti otvoreno u prvoj polovini naredne godine.  Vjerujemo da politika proširenja nema alternatrivu niti za samu EU, bez obzira na izvjesna osporavanja, a pogotovo ne za Zapadni Balkan“, istakao je ministar.

Kako je dodao, ivestirali smo mnogo u regionalnu saradnju, jer je i to jedan od prioriteta vanjske politike.

„Članica smo 30 regionalnih inicijativa, od čega smo u šest predsjedavali ili ćemo predsjedavati u narednoj godini.Uradili smo takođe, mnogo u promociji naše zemlje, tako da mislim da možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima, a svako ko se bavi nekim poslom treba da bude svjestan da uvijek može i bolje. To bolje ćemo pokušati da ostvarimo u narednoj godini“, zaključio je Darmanović.

PROJEKAT OPŠTINE

Opština Herceg Novi i preduzeće Igalopromet holding potpisaće ugovor o kupoprodaji 22 stambene jedinice u Sutorini za izbjegla i raseljena lica. Odluku o kupovini stanova, odnosno saglasnost na kupoprodajni ugovor trebalo bi da podrže hercegnovski odbornici na sljedećoj Skupštini.

Opština se još 2013. godine opredjelila da učestvuje u sprovođenju Regionalnog stambenog programa, kojim je predviđeno rješavanje stambenih pitanja za najugroženije porodice koje su za vrijeme ratnih dešavanja 90-tih godina došle u Herceg Novi i imaju status raseljenih lica, odnosno sada su već dobili crnogorsko državljanstvo ili otpočeli postupak dobijanja stalnog boravišta.

Projektom je predviđena i dodjela građevinskog materijala, odnosno gradnja kuća za 10‐ak porodica koja imaju svoje placeve.

Potpisan je memorandum o saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Direkcijom javnih radova u septembru 2016.

Finansijska podrška za kupovinu 36 stanova u iznosu od milion eura je obezbijeđena iz donatorskih sredstava iz Regionalnog stambenog fonda posredstvom Razvojne banke Savjeta Evrope, a učešće opštine je 150.000 eura.

Pravo vlasništva nad stanovima stiče Opština Herceg Novi. Krajem marta prošle godine rang listu je utvrdila zajednička komisija koju su činili predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, UNHCR, Uprava za zbrinjavanje izbjeglica, Opština i Centar za socijlani rad.

Završena je tenderska procedura za kupovinu stanova, koju je sprovela Uprava javnih radova, te su dobijena 22 stana koja su ispunjavala uslove tendera I stekli su se uslovi za kupoprodaju i dodjelu najugroženijim porodicama.

U narednom periodu biće ponovljena procedura za nabavku presotalih 14 ili više stanova u zavisnosti od raspoloživih sredstava.

“Regionalni stambeni projekat” (RHP) zajednička je inicijativa Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Cilj inicijative je da se doprinese rješavanju stanja dugotrajnog raseljenja najranjivijih kategorija izbjeglica i raseljenih lica nakon perioda od 1991 – 1995. Godine. Procjenjuje se da će program dostići vrijednost od 584 miliona eura.

U Crnoj Gori ciljnu grupu RHP programa predstavlja 1.777 domaćinstava, odnosno 6.063 osobe, kojima će biti obezbijeđena trajna stambena rješenja kroz lokalnu integraciju u njihovim mjestima raseljenja.

NIKOLIĆ OCIJENIO

Budžet Univerziteta Crne Gore (UCG) trebalo bi u narednih pet godina da bude povećana za najmanje 75 odsto u odnosu na prošlu godinu kako bi se implementirali strateški ciljevi razvoja Univerziteta, ocijenio je rektor Danilo Nikolić.

On je kazao da razvojni projekti, naučna izvrsnost i međunarodna afirmacija Univerziteta u značajnoj mjeri zavise od održivog modela budžetskog finansiranja.

“Kako bi se u potpunosti implementirala Strategija razvoja UCG, za nastavnu i naučno-istraživačku komponentu razvoja Univerziteta, budžet bi u narednih pet godina trebalo da bude povećana za najmanje 75 odsto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Nikolić agenciji MINA.

On je kazao da da je, i pored značajnih ulaganja, Univerzitet Crne Gore prošle godine stabilno poslovao, poštujući kriterijume racionalnog upravljanja, operativne i finansijske efikasnosti.

Prema riječima Nikolića, u prošloj godini su iz sopstvenih sredstava, prihodovanih od školarina, izdvojili preko milion eura za investiciono održavanje objekata, računarsku i nastavnu opremu i održavanje i nabavku novog namještaja za potrebe amfiteatara, učionica, bilblioteka i čitaonica.

“S obzirom na to da su osnovne i master studije na UCG od naredne školske godine u potpunosti besplatne, te da opredijeljeni budžet za ovu godinu dominantno pokriva zarade i spoljnu saradnju, dalje investicije u nastavnu i istraživačku infrastrukturu će predstavljati dodatni izazov za Univerzitet”, ocijenio je Nikolić.

On je rekao da, kako bi spriječili odliv kadrova i zadržali najbolje studente na Univerzitetu, nastoje da se odgovorno staraju o poboljšanju njihovog profesionalnog, materijalnog i društvenog statusa na Univerzitetu.

Nikolić je kazao da su u sklopu predloga izmjena Kolektivnog ugovora, obezbjedili povećanje zarada svih zaposlenih 12 odsto u naradene dvije godine I formiranje posebnog budžetskog fonda za podršku naučno-istraživačkim, projektnim i inovativnim aktivnostima.

Prema njegovim riječima, za nagrađivanje zaposlenih za izuzetne naučno-istraživačke rezultate i doprinos međunarodnoj afirmaciji Univerziteta, u prošloj godini je izdvojeno 250 hiljada eura.

On je podsjetio da su prošle godine usvojene strategije za rješavanje stambenih potreba dodjelom novčanih sredstava i obezbjeđenjem stambenog prostora pod povoljnim uslovima, kao i prateće pravilnike.

“Ubrzo ćemo raspisati Konkurs za rješavanje stambenih potreba zaposlenih dodijelom novčanih sredstava pod povoljnim uslovima, za koji je obezbijeđeno dva miliona eura iz Stambenog fonda, prihodovanih od prodaje dijela stambenih površina i zemljišta u svojini Univerziteta”, najavio je Nikolić.

Kako je dodao, u drugoj polovini godine očekuje početak gradnje novih stambenih jedinica za zaposlene u okviru DUP Univerzitetski centar.

Govoreći o takozvanom odlivu mozgova, Nikolić je rekao da ta pojava nije karakteristična samo za Crnu Goru, već je, u istoj mjeri, a često i više, prisutno na gotovo čitavom prostoru Istočne i Centralne, pa i Južne Evrope, kao izraz različitih društveno-ekonomskih prilika u globalizovanom svijetu.

On je naveo da se srednjoškolci dominantno opredjeljuju za studije na Univerzitetu Crne Gore, i da nemaju problem da popune gotovo sva ponuđena mjesta prilikom upisa studenata, a da se samo mali procenat mladih odlučuje na studije van granica Crne Gore, i pretežno su to države regiona.

Prema riječima Nikolića, veći je problem odliv mladih kadrova koji stiču znanje i diplomu na UCG, a zatim nastavljaju karijeru u inostranstvu gdje im se nude kvalitetnije prilike i bolje plaćene pozicije.

„Tome nije uzročnik obrazovni sistem, jer su itekako osposobljeni i naoružani znanjem da bi mogli da dobijaju kvalitetne pozicije. Uglavnom je to posljedica kreiranja globalnog i otvorenog tržišta rada koje obično povlači najperspektivnije i najbolje iz svake zemlje“, smatra Nikolić.

On je kazao da UCG, kako bi spriječio odliv skadrova i zadržao najbolje studente, nastoje da se odgovorno stara o poboljšanju njihovog profesionalnog, materijalnog i društvenog statusa na Univerzitetu, shodno opredijeljenom budžetu.

„Kroz ulaganja nastavnu i istraživačku infrastrukturu, kvalitet i kvantitet programskih sadržaja, povećanje primanja zaposlenih na Univerzitetu, rješavanja stambenih potreba, nagrađivanje najboljih naučnika, i druge aktivnosti kojima smo posvećeni, težimo da stimulišemo mlade nastavnike, naučnike i istraživače da ostanu na Univerzitetu i u Crnoj Gori“, rekao je Nikolić.

Proces sprječavanja odliva mozgova ali i perspektivnih kadrova iz Crne Gore je, naglašava Nikolić, odgovornost kompletnog društva.

„Ovaj proces mora biti sprovođen odlučnom strategijom organa vlasti zajedno sa privrednim sektorom i akademskom zajednicom“, ocijenio je Nikolić.

Kako je dodao, mladi koji studiraju ili se profesionalno usavršavaju u inostranstvu moraju vidjeti jasnu perspektivu za napredovanje u Crnoj Gori, prilike za zasposlenje i motivišuće okruženje za rad.

„Moramo naučiti da cijenimo kvalitet znanja i stručne reference koje mladi stiču tokom obrazovnog procesa i da uvjek nedvosmisleno dajemo prednost znanju, kvalitetu i kompetencijama. Na ovaj način svi društveni činioci koji učestvuju u ovom procesu, odgovorni su za kreiranje stimulativnog ambijenta i perspektivne atmosfere, kako bismo najbolje iz Crne Gore i zadržali u Crnoj Gori“, istakao je Nikolić.

On je rekao da Univerzitet konstruktivno radi na mobilisanju ljudskih potencijala i intelektualnog kapitala kojim Crna Gora raspolaže, uključujući i aktiviranje, odnosno angažovanje naučne dijaspore, istaknutih crnogorskih naučnika i istraživača koji se uspješno afirmišu širom svjeta.

„U tom smislu, Strategijom razvoja Univerziteta 2019.-2024. planirano je jačanje saradnje sa naučnom i stručnom dijasporom kroz primjenu usvojenog Pravilnika o saradnji sa naučnom i stručnom dijasporom“, dodao je rektor.

Govoreći o broju studenata koji se opredjeljuju za UCG u odnosu na privatne i o tome šta on nudi, Nikolić je rekao da savremene potrebe tržišta rada, trendovi globalizacije i digitalizacije, pametni rast i održivi razvoj, zahtijevaju opšta i posebna znanja, vještine i kompetencije, i njihovu dinamičnu i efikasnu implementaciju u nastavnim planovima i programima.

„UCG se prioritetno angažuje na razvoju i realizaciji kvalitetnih i inovativnih studija sa međunarodno-uporedivim i tržišno-primjenjivim ishodima učenja. Crnogorski studenti to prepoznaju, o čemu svjedoči sve veći broj onih koji se opredjeljuju za studiranje na družavnom Univerzitetu“, rekao je Nikolić.

On je naveo da Univerzitet nudi 45 godina akademske tradicije i institucionalnog povjerenja, kao vodeća visoko-obrazovna, naučno-istraživačka i umjetnička ustanova i kao strateški oslanac privrednog i društvenog razvoja crnogorskog društva i države.

UCG, dodao je rektor, nudi savremene i inovativne koncepte edukacije, interdisciplinarnost, internacionalizaciju i akademsku perspektivu u skladu sa visokim standardima i dinamikom razvoja evropskog obrazovnog i istraživačkog prostora.

„U cilju konstantne tržišne adaptacije i stručnog usavršavanja studenata i nastavnog kadra posvećeno radimo na razvoju programa cjeloživotnog učenja, e-učenja i primjeni inovativnih metoda učenja“, rekao je Nikolić.

Nikolić je rekao da u UCG u narednom petogodišnjem periodu planiraju akreditaciju najmanje pet samofinansirajući studijskih programa na engleskom jeziku na svim nivoima studija.

“Planirano najmanje deset interdisciplinarnih studijskih programa na svim nivoima studija i najmanje deset zajedničkih studijskih programa sa Univerzitetima iz inostranstva (dvojne diplome), kroz izmjene postojećih ili akreditaciju novih programa“, kazao je Nikolić.

U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori ima prostora za nove operatore, a o eventualnom ulasku novog, koji će donijeti novu vrijednost, može se razmišljati u srednjoročnom periodu od dvije do četiri godine, saopštili su iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

U EKIP-u smatraju da uz dobar investicioni i biznis plan, na stabilnom i predvidivom tržištu sa brojnim povoljnostima i specifičnostima, u državi sa izuzetno razvijenom turističkom ponudom i sve većim brojem turista, kao i sve dužom turističkom sezonom, ima prostora za nove operatore.

“Tokom prošle godine i u EKIP-u imali sastanke na kojima je iskazano interesovanje pojedinih stranih investitora koji su ispitivali naše tržište, njegovu sigurnost, funkcionalnost bankarskog sektora i platnih transakcija u zemlji i inostranstvu, regulatorni okvir u vezi sa tržištem rada, saobraćajnu povezanost”, rekli su predstavnici EKIP-a agenciji Mina-business.

Oni su kazali da su investitori zadovoljni sa preliminarnim stanjem i da će nastaviti dalje aktivnosti u vezi sa započinjanjem konkretnih ulaganja radi obavljanja djelatnosti pružanja elektronskih komunikacionih usluga i izgradnje mreža, kao i raznih servisa poput video nadzora, raznih senzorskih mreža i pametnih gradova, čak i mogućeg otvaranja pojedinih proizvodnih fabričkih postrojenja.

“Osim toga, naročito su bili zainteresovani za trenutno slobodne radio-frekvencijske resurse i one koji će biti predmet dodjele u narednim godinama. Dakle o eventulanom ulasku novog operatora koji će donijeti novu vrijednost na naše tržište, možemo razmišljati u nekom srednjoročnom periodu od dvije do četiri godine”, smatraju u EKIP-u.

Tržište elektronskih komunikacija u Crnoj Gori je tokom prošle godine, kako su naveli, nastavilo sa razvojem, a korisnicima se nude skoro sve usluge koji se pružaju i u najrazvijenim državama.

Iz EKIP-a su kazali da su najveći i najznačajniji crnogorski operatori elektronskih komunikacija, kao što su Crnogorski Telekom, Telenor, M:tel, Telemach i Radio-difuzni centar, nastavili sa ulaganjam u razvoj elektronske komunikacione infrastrukture odnodno mreža što je osnova i za razvoj i pružanje kvalitetnih elektronskih servisa.

“Putem takvih mreža korisnicima u Crnoj Gori danas se nude skoro sve elektronske komunikacione usluge koji se pružaju i u najrazvijenim državama i koje trenutno zadovoljavaju potrebe korisnika”, rekli su iz EKIP-a.

Koristeći pogodnosti pripadnosti velikim telekomunikacionim grupama, mobilni operatori u Crnoj Gori su, kako su dodali, prepoznati kao regionalni lideri u implementaciji novih tehnologija.

“Crna Gora se po stepenu pokrivenosti stanovništva signalom mobilnih mreža može porediti sa najrazvijenijim zemljama Evrope”, smatraju u EKIP-u.

Prema podacima koje je EKIP dobio putem softverske predikcije, ukupna pokrivenost stanovništva GSM signalom je oko 99 odsto, dok ukupna pokrivenost signalom UMTS i LTE mreža iznosi između 97 odsto 98 odsto, što Crnu Goru svrstava u red zemalja sa izuzetno dobrom pokrivenošću.

“Pokrivenost teritorije signalom mobilnih mreža obuhvata skoro sve naseljene oblasti, glavne saobraćajnice i turističke centre i iznosi za GSM oko 84 odsto, za UMTS oko 80 odsto i za LTE oko 79 odsto ukupne teritorije Crne Gore”, objasnili su predstavnici EKIP-a.

Oni su dodali da u prilog razvijenosti tržišta govore i statistički podaci koji pokazuju da je u toku prošle godine porastao broj korisnika svih savremenih tehnologija.

“Dakle, i statistički pokazatelji ukazuju na kontinuirani razvoj tehnologija i dostupnost najmodernijih servisa i njihovog korišćenja od građana Crne Gore bez obzira na njihovu geografsku lokaciju, starost, pol”, saopštili su iz EKIP-a.

Iz EKIP-a su rekli da su uslovi na tržištu elektronskih komunikacija stabilni i da je uspostavljen predvidiv regulatorni okvir koji garantuje dalji razvoj tržišta kroz sigurne investicije i implementaciju najnovijih tehnologija i servisa.

“Važan pokazatelj toga predstavlja nivo investicija koje su realizovali operatori u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina. U periodu od 2016. godine do 2018, investicije u sektoru elektronskih komunikacija su premašile iznos od 300 miliona EUR”, precizirali su iz EKIP-a.

Za prošlu godine investicije operatora su planirane u iznosu od 33,7 milionaEUR, a za ovu 25,5 miliona EUR.

Govoreći o cijenama rominga, iz EKIP-a su podsjetili da je Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana zaključen prošle godine u Beogradu između Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova.

Sporazumom je, osim postepenog smanjivanja cijena, predviđeno da će se od 1. jula naredne godine roming usluge za korisnike iz država potpisnica tog dokumenta naplaćivati kao da je korisnik rominga u svojoj matičnoj mreži.

“Tokom ove godine će doći do daljeg smanjenja maksimalnih cijena za uslugu dolaznih poziva iz regiona na nivo od 2,5 centi po minutu, dok će maksimalne cijene za uslugu prenosa podataka iznositi od 1,5 do 18 centi po megabajtu (MB). Te cijene će početi da se primjenjuju od 1. jula”, rekli su iz EKIP-a.

Pored regulisanih cijena maloprodajnih roming usluga, operatori mogu korisnicima rominga da ponude da za dnevnu ili za neku drugu fiksnu naknadu koriste određenu količinu regulisanih usluga rominga.

Takođe, operatori mogu korisnicima da ponude i drugačije cijene roming usluga od onih koje su određene Sporazumom, koje korisnik može sam da odabere u slučaju da su povoljnije za njega.

Prelazak sa regulisanih cijena na alternativne cijene roming usluga obavlja se u toku jednog radnog dana i besplatan je za korisnika.

Iz EKIP-a su, komentarišući najznačajnije aktivnosti koje tog regulatora očekuju u ovoj godini, kazali da ih, nakon završene Svjetske konferencije o radikomunikacijama, očekuje implementiranje odluka koje su donijete, kroz donošenje Plana namjene radio-frekvencijskog spektra i odgovarajućih planova raspodjele, čime će biti zaokružen regulatorni okvir za dodjelu radio-frekvencija za mobilne mreže 5G.

“S obzirom da se razvoj budućih 5G mreža u dobroj mjeri oslanja na inovativne digitalne poslovne modele u javnom i privrednom sektoru, planirali smo kreiranje sveobuhvatnog dokumenta koji bi predstavio mogućnosti tehnologije, okupio sve zainteresovane strane iz svih vertikalnih sektora, identifikovao ključne izazove i dao mapu puta za njihovo prevazilaženje”, dodali su iz EKIP-a.

U EKIP-u smatraju da su to preduslovi za obezbjeđivanje uslova za blagovremeno uvođenje i razvoj 5G mobilnih mreža i postizanje maksimalnih benefita za građane i privredu Crne Gore.

“Očekujemo da dokument identifikuje tehnološke, regulatorne, spektralne i strukturalne izazove i barijere za uvođenje 5G mobilnih mreža i razvoj 5G infrastrukture i da ponudi odgovarajuća rješenja, kako bi se omogućilo uvođenje 5G mobilnih mreža u Crnoj Gori najkasnije do kraja 2022. godine”, naveli su iz EKIP-a.

Agencija tokom ove godine planira sprovođenje Margin squeeze testa, odnosno testa istiskivanja marže kod vezanih usluga u fiksnoj elektronskoj komunikacionoj mreži.

Istiskivanje marže, kako su objasnili, je oblik ponašanja kojim se narušava tržišna konkurencija i koje može da dovede ne samo do izlaska postojećih konkurenata s tržišta već i do zatvaranja tržišta za nove operatore.

“Test istiskivanja marže služi za procjenu da li je maloprodajna cijena nekog proizvoda, ili grupe proizvoda, dovoljna za nadoknadu ukupnih troškova koji su potrebni da bi se taj proizvod ponudio”, dodali su iz EKIP-a.

U ovoj godini biće završen novi portal EKIP-a, a planirano je i da se unaprijedi sistem za kontrolu i monitoring radio-frekvencijskog spektra kroz nabavku nove opreme i izgradnju daljinske kontrolno mjerne stanice u Nikšiću.

“Planirano je i raspisivanje javnog konkursa za određivanje operatora Univerzalnog servisa do kraja drugog kvartala, jer mandati sadašnjih operatora Univerzalnog servisa – Crnogorskog Telekoma i M:tela ističu 25. januara naredne godine”, zaključili su iz EKIP-a.

SABLASNO SARAJEVO

Sarajevski portal Klix objavio je fotografije sablasnih ulica centra Sarajeva. Vazduh opasan po zdravlje, sivilo i rijetki prolaznici s maskama na licu govore da su stanovnici glavnog grada BiH ozbiljno shvatili upozorenja o prekomjernom zagađenju vazduha.

Nedjeljno jutro mnogi stanovnici Sarajeva odlučili su da provedu u svojim toplim domovima, čemu svjedoče prazne ulice centra tog grada.

Samo rijetki su jutros očito morali izaći napolje, pa su ubrzanim koracima išli ka željenoj destinaciji dok im je lice prekrivala zaštitna maska ili šal.

Situacija u Sarajevu po pitanju zagađenja vazduha jutros je ipak znatno bolja nego sinoć, iako je vazduh i dalje veoma nezdrav, javlja Klix.ba. 

Zbog svega mnoge Sarajlije spas traže na obližnjim planinama, poput Trebevića, Bjelašnice, Jahorine i Igmana.

Zbog izrazito pogoršanih vrijednosti kvalitete vazduha Vlada Kantona Sarajevo proglasila je epizodu “Uzbuna” i izdala važna upozorenja građanima u vezi sa boravkom na otvorenom, fizičkim aktivnostima, nošenju zaštitinih maski te korištenju motornih vozila odnosno gradskog prevoza.

Foto: Klix.ba

VENECUELA

Vlada predsjednika Venecuele Nikolasa Madura osudila je “pretjeranu represiju” koju smatra da su sprovele francuske vlasti prema protestima građanskog pokreta “Žuti prsluci” i dodala da je solidarna sa “pravednom borbom francuskih radnika”.

“Francuska vlada je poslije 15 mjeseci protesta nesposobna da odgovori na zahtjeve sopstvenog naroda”, naveo je na Tviteru šef diplomatije Venecuele Horhe Areasa.

Prema njegovim riječima, odgovor francuskih vlasti je “pretjerana i stroga reresija”. Areasa je pored poruke postavio video snimak na kojem su prikazani francuski policijaci koji intervenišu na protestu.

Pokret “Žuti prsluci” od početka okupljanja u novembru 2018. godine redovno osuđuje policijsko nasilje na protestima.

U Francuskoj su početkom decembra počeli protesti na poziv sindikata i štrajk željeznice zbog najavljene reforme penzija.

“Venecuela je solidarna sa pravednom borbom francuskih radnika i poziva na dijalog”, dodao je Areasa.

Francuska je zajedno sa SAD i oko 50 zemalja priznala lidera opozicije Huana Gvaida za prelaznog predsjednika Venecuele. U toj zemlji su takođe održani protesti protiv vlasti a na nekima su zabilježeni sukobi sa pripadnicima snaga bezbjednosti. U tim sukobima je prošle godine poginulo šest osoba.

TUDIK

Predsjednik Francuske Emanuel Makron ne protivi se proširenju Evropske unije (EU) već želi da građani država kandidata, kroz reforme, osjete konkretna poboljšanja, poručila je francuska ambasadorka u Crnoj Gori, Kristin Tudik.

Ona se u intervjuu za agenciju Mina osvrnula na navode da se Markron protivi proširenju EU.

“Nije se suprostavio proširenju. On zna da je proširenje neophodno, jer zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropi i Evropa sa njima postaje suverenija i ujedinjenija. On želi da građani ovih zemalja kroz reforme osjete konkretna poboljšanja”, kazala je Tudik.

Prema njenim riječima, Francuska je u više navrata potvrdila svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana.

Ona činjenicu da se nije raspravljalo o francuskom non pejper dokumentu vidi ohrabrujuće.

“Oni su poslali snažnu poruku državama Zapadnog Balkana da im Evropa neće okrenuti leđa. Bez i najmanje zadrške na jasan način su potvrdili evropsku perspektivu Zapadnog Balkana”, kazala je Tudik.

Ona je mišljenja da je Crna Gora ostvarila veliki napredak na putu ka Evropskoj uniji.

“Ipak, iako postoji zakonodavni i institucionalni okvir efektivno sporvođenje reformi nije uvijek svuda prisutno. U pogledu vladavine prava rezultati su pomiješani i treba popuniti praznine koje postoje u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije ili pak trgovine ljudima”, navela je Tudik.

Sa druge strane, kazala je, postignuti su zadovoljavajući rezultati u oblasti javne uprave, odnosno racionalizacije njene organizacije i zapošljavanja prema zaslugama.

“Kvalitetna policijska saradnja koju Crna Gora ima sa Francuskom, kao i sa brojnim drugim zemljama Evropske unije, doprinijela je, takođe, zadovoljavajućim rezultatima u oblasti borbe protiv kriminala”, poručila je Tudik.

Na pitanje da li je EU dovoljno prisutna u regionu, s obzirom na jak uticaj Rusije, Turske i Kine na koji upozoravaju domaći i strani zvaničnici, Tudik je odgovorila da posredstvom instrumenta predpristupne pomoći Evropska unija danas izdvaja 12,8 miliona eura za podršku zemljama Zapadnog Balkana u okviru njihovog procesa pridruživanja.

“Dakle, odgovor je da, Evropska unija je veoma prisutna u regionu ali možda to nedovoljno ističe. Naravno, može se angažovati više”, kazala je Tudik.

Upitana da li povjerenje građana u EU može biti poljuljano, zbog najnovijih dešavanja i kriza sa kojima se Evropa suočava poput Brexita, migrantske krize, neizvjesnosti oko proširenja, odgovorila je da su Evropljani zabrinuti.

“Ipak, ne smatram da su samo oni. Čitav svijet je zabrinut. Kada su u pitanju građani Francuske, uvjerena sam da i dalje vjeruju u Evropu, čak i ako se ponekad žale na njenu birokratiju. Ipak, ostaju joj privrženi”, dodala je Tudik.

  • Košta zahvalan Milatoviću što je pristao da Crna Gora bude domaćin samita EU-Zapadni Balkan, Milatović: Radujem se
    on 24/05/2025 at 17:21

    Predsjednik Evropskog savjeta Antonija Košte zahvalio je predsjedniku države Jakovu Milatoviću što je pristao da Crna Gora bude domaćin sljedećeg samita EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori na jesen 2026. godine. Predsjednik Milatović je saopštio da se raduje događaju na kojem će, u godini obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti, zajedno promovisati evropsku budućnost Crne Gore.

  • Gorčević: Crna Gora pozicionirana kao izvorište novog evrooptimizma
    on 24/05/2025 at 17:15

    Odluka o zatvaranju pregovaračkih poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji zavisi od konsenzusa zemalja članica, što će, vjerujem, biti postignuto ove godine tokom najmanje dvije međuvladine konferencije, prve u junu i najmanje još jedne do kraja godine, kazala je u intervjuu za Pobjedu ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

  • Golubović: Zirojevića boli što sam kazao istinu
    on 24/05/2025 at 17:11

    Nosilac liste Evropskog saveza u Beranama, Radoslav Rade Golubović, oglasio se na svom Facebook profilu povodom, kako navodi, negativnih reakcija partijskog kolege Nikole Zirojevića na njegovu nedavnu objavu o sugrađanki i prijateljici Sanji Kovačević.

  • Jokić: Građane Berana interesuje zašto nijeste uputili čestitku, ne kao Đole Lutovac, već kao predsjednik Opštine Berane
    on 24/05/2025 at 15:41

    Sopstvenu neodgovornost i ignosanje državnog praznika, predsjednik opštine Đole Lutovac (PES) pokušava da zamaskira napadima i neosnovanim optužbama na račun Demokratske partije socijalista. Umjesto da se izvini građanima zbog izostanka zvanične čestitke povodom Dana nezavisnosti Crne Gore – praznika koji simbolizuje obnovu državnosti – Lutovac pokušava da pričama koje nemaju nikakve veze sa njegovim skandaloznim propustom ili, čak, namjerom, relativizuje sopstveni propust ispraznim floskulama o „politikama podjela“, rekao je šef Kluba odbornika DPS-a u SO Berane Branislav Jokić

  • Zakone o Vladi i Skupštini donijeti istovremeno
    on 24/05/2025 at 15:08

    Crna Gora je jedina država u regionu koja nema usvojen Zakon o Vladi, a na njega, kao i na Zakon o Skupštini, čeka se već pet godina. Dok čekamo mišljenje Evropske i Venecijanske komisije o nacrtu Zakona o vladi, analitičar Miloš Perović za TVCG poručuje da bi ta dva zakonska rješenja trebalo donijeti istovremeno, jer bi se na taj način dobio kvalitetan pravni okvir rada dvije institucije.

  • Mandić: Crna Gora duboko privržena evropskoj perspektivi
    on 24/05/2025 at 14:37

    Imamo jasnu viziju da do kraja 2026. godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, a do 2028. godine postanemo prva naredna punopravna članica Evropske unije, saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je učestvovao u Janjini (Grčka) na 19. konferenciji predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative.

  • Vujović: Prije će Mandić čestitati nezavisnost Kosovu nego Crnoj Gori
    on 24/05/2025 at 14:07

    Prije će Mandić čestitati nezavisnost Kosovu nego Crnoj Gori, naveo je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.

  • Od uvođenja novih krivičnih djela važnija primjena zakona u praksi
    on 24/05/2025 at 12:49

    Crna Gora ima dovoljno mehanizama za efikasnu borbu protiv govora mržnje i propisivanjem novih krvičnih djela taj problem se ne može riješiti, ukoliko institucije budu nefunkcionalne, a zakoni se ne budu pravilno primjenjivali, smatraju sagovornici agencije MINA.

  • PES Berane: Komentar istrgnut iz konteksta, Golubović pokazao korektnost
    on 24/05/2025 at 12:04

    Beranski odbor Pokreta Evropa sad (PES) saopštio je da je komentar odbornice tog pokreta Sanje Kovačević "krv prolivali", koji je napisala ispod objave sa proslave Dana nezavisnosti u lokalu odbjeglog policajca Ljuba Milovića, kojeg SDT tereti zbog veza sa kavačkim klanom istrgnut iz konteksta.

  • Crna Gora naredne godine domaćin plenarne sjednice PAM-a
    on 24/05/2025 at 10:55

    Skupština Crne Gore biće domaćin 20. jubilarne plenarne sjednice PAM-a, koja će se održati 7. i 8. maja 2026. godine, uz organizaciju Prvog samita predsjednika parlamenata država članica, 6. maja iste godine, na inicijativu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića.

  • Više od 50 odsto porastao broj onih koji koriste mobilna plaćanja
    on 24/05/2025 at 12:24

    Bezgotovinsko plaćanje kod nas regulisano je zakonom o platnom prometu i pratećim podzakonskim aktima. I naš zakonski okvir, kaže za naš Radio direktor sektora za platni promet, Andrija Jovović, usklađen je sa evropskom regulativom, a Centralna banka kao nadzorni organ obezbjeđuje efikasnost i sigurnost platnog sistema.

  • ASP: Bemax, Štrabag i drugi diktirali smjernice, država olakšana za milione
    on 24/05/2025 at 11:25

    U očiglednom konfliktu interesa menadžeri građevinskih kompanija, poput Bemaxa, Štrabaga, Tehnoputa Mne, koji su prethodno od države dobili milionske poslove za kapitalne projekte, učestvovali su u izradi smjernica za obračun razlike cijena zbog rasta inflacije, što je rezultiralo dodatnim milionskim isplatama iz državne kase, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Prosječna neto zarada u Sloveniji iznad 1,5 hiljada eura
    on 24/05/2025 at 08:37

    Prosječna bruto zarada za mart u Sloveniji je iznosila 2,49 hiljada eura, što je nominalno 2,7 odsto više nego u februaru, a realno 2,1 odsto više.

  • Koliko smo daleko od skraćenja radnog vremena?
    on 24/05/2025 at 05:57

    Sindikati i poslodavci različito tumače jučerašnju najavu premijera Milojka Spajića da će naredne sedmice biti započeti razgovori o uvođenju sedmočasovnog radniog vremena. Dok sindikalci kažu da je to uspjeh za koji su se borili godinama, poslodavci pitaju odakle će biti obezbijeđen novac.

  • Autoput najvažniji infrastrukturni projekat: Izvođač radova poznat do kraja godine
    on 23/05/2025 at 19:11

    U emisiji "Okvir" bilo je riječi o ključnim infrastrukturnim projektima koje sprovodi Ministarstvo saobraćaja, uključujući izgradnju autoputa, obilaznice oko Budve i rekonstrukciju puta Tivat–Jaz. Razgovaralo se o finansiranju, izboru izvođača i rokovima, kao i izazovima u realizaciji na terenu.

  • Objavljen konkurs za dodjelu Zelene nagrade CBCG
    on 23/05/2025 at 15:56

    Centralna banka (CBCG) objavila je konkurs za dodjelu Zelene nagrade CBCG za ovu godinu za najbolji rad iz oblasti uticaja klimatskih promjena na finansijski sistem.

  • UPCG: Skraćenje radnog vremena može dovesti do pada ekonomske aktivnosti
    on 23/05/2025 at 15:10

    Jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broja radnih sati, bez povećanja produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imaće za posljedicu pad ekonomske aktivnosti i dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca i javnih finansija, saopštili su iz Unije poslodavaca (UPCG).

  • "Kotor" i "21. maj" plove ka Barskoj plovidbi
    on 23/05/2025 at 14:34

    Skupštine akcionara Crnogorske i Barske plovidbe, održane 19. maja, podržale su privremeno rješenje koje je predložilo Ministarstvo pomorstva, da barska kompanija preuzme upravljanje brodovima „21. maj“ i „Kotor“ od kotorske kompanije.

  • Sedmočasovno radno vrijeme: Šta kažu sindikati i UPCG?
    on 23/05/2025 at 14:18

    Još od izbora 2023. formiranje vlade iste godine, glasno najavljivano sedmočasovno radno vrijeme ostalo je gdje je i počelo, na riječima. Zašto nije usvojeno do kraja prošle godine, rok koji su upravo iz Vlade postavili, objašnjava ministarka rada i socijalnog staranja, Naida Nišić.

  • Spajić - Nišić: Blizu smo rješenja za sedmočasnovno radno vrijeme
    on 23/05/2025 at 06:38

    Predsjednik Vlade Milojko Spajić poručio je da će ministarka Naida Nišić naredne sedmice započeti razgovore sa predstavnicima sindikata i poslodavaca gdje će se, kako je istakao, iskristalisati finalna verzija reforme uvođenja sedmočasovnog radnog vremena.