11 MJESECI 2019.

U prvih 11 mjeseci 2019. godine pravo na porodiljsko odsustvo u Crnoj Gori ostvarilo je više od 420 očeva, podaci su Poreske uprave. To je dvostruko veći broj porodiljskog odsustva očeva u odnosu na 2018.

Iako možda neuobičajeno za Crnu Goru, ako se u obzir uzme naš mentalitet, zvanična statistika pokazuje da iz godine u godinu sve veći broj očeva koristi porodiljsko odsustvo umjesto majki.

“Ukupan broj lica muškog pola… koji se odnose na naknade zarada po osnovu trudničkog, odnosno porodiljskog odsustva, iznosi 421“, saopšteno je portalu RTCG iz Poreske uprave.

U te svrhe je za 11 mjeseci prošle godine isplaćeno oko 496 hiljada eura, dok je godinu ranije, dakle 2018-e, porodiljsko odsustvo očeva državu koštalo oko 519 hiljada eura.

Statistika Poreske uprave pokazuje da raste broj očeva koji se opredjeljuju da odlazak na porodiljsko odsustvo umjesto supruge, odnosno majke djeteta.

“Ukupan broj lica muškog pola koja su u poreskom periodu januar-novembar 2018bila prijavljena porodiljsko odsustvo je 211, dok ih za navedeni osnov tokom 2017. godinu bilo prijavljeno 199 lica“, kazali su nam iz Poreske uprave.

Posmatrano po opštinama u kojima su očevi iskoristili pravo na porodiljsko odsustvo umjesto majki, odnosno njihovom prebivalištu, najveći broj je prijavljen u Podgorici – 184.

Zatim slijede Bijelo Polje – 36, Nikšić – 34, Bar – 25, Herceg Novi i Cetinje po 15, Danilovgrad i Budva po 14, Pljevlja 11, Berane 10, Tivat – 9, Ulcinj i Kotor po osam.

U Rožajama i Kolašinu registrovano je po sedam porodiljskih odsustava očeva, u Tuzima pet, Plužinama, Plavu i Mojkovcu četiri, Andirjevici tri, a u Petnjici i Gusinju po jedno lice.

I. PEJOVIĆ

BURZAN VJERUJE

Sve što se minulih dana i nedjelja dešavalo u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti bjelodano govori da je u pitanju bitka protiv nezavisnosti Crne Gore i iskaljivanje šovinističkoga, pa i fašističkog bijesa zbog njenoga “bjekstva” iz “srpskoga korpusa”, ocijenio je novinar i publicista Danilo Burzan.

Ipak, kako je rekao, državni organi Crne Gore pokazuju da su dosegli visok nivo i osposobljenosti i mudrosti da adekvatno odgovore i na te, kao i na sve slične izazove.

Zakon je, kako kaže Burzan u intervjuu Vikend novinama morao biti usvojen iz najmanje tri razloga.

“Prvo, raniji zakon je davno prevaziđen (iz 70-ih godina minuloga vijeka), drugo, ta oblast je morala biti uređena u skladu sa savremenim civilizacijskim dostignućima i treće – adekvatna pravna regulacija tih pitanja jedno je od potonjih, ali vrlo značajnih potreba punoga konstituisanja crnogorskoga identiteta i države. Da će biti protivljenja i snažnoga otpora – prvenstveno SPC i (veliko)srpske opozicije – znalo se i ranije. To protivljenje je prvenstveno političkoga (velikodržavnoga), a potom i materijalnoga karaktera”, rekao je Burzan.

On smatra da je rješavanje tzv. crkvenih pitanja “jedno od potonjih u konstituisanju obnovljene nezavisnosti i državnoga suvereniteta”.

“To se dugo očekivalo, a znali smo poodavno (i vjernici i ateisti) da se sveta Crnogorska pravoslavna crkva mora obnoviti. A svako ko poznaje ovu sredinu i razumije društvene procese zna da je to – iz istorijskih, saznajnih i socioloških razloga – složena rabota za koju se mora imati strpljenja, a to će reći i vremena. Tome uveliko doprinosi neznanje, propaganda i mitomanija, pa je zato ta tematika tek sada došla na red. A prava istina o svemu tome i dalje se teško probija”, kazao je Burzan.

Država će u primjeni Zakona, kako je rekao, imati “pune ruke posla”.

“Ipak, mislim da će se nastaviti sa već iskazanom mudrošću i da se ništa neće ‘lomiti’, odnosno da će se ubrzo ispostaviti da nema nikakve ‘otimačine’ crkava i manastira. No, uprkos tome, biće još puno otpora i nastojanja da se te potrebe države ‘oburdavaju’. To će se, vjerujem, prevazilaziti razumom i strpljenjem, a nadam se i da će se lagano i dalje mijenjati svijest i saznanje ‘pobunjenika’ o pravoj suštini toga Zakona i neminovnih procesa”, ističe Burzan.

Između ostalog je ocijenio da su odnosi između Crne Gore i Srbije “prenisko pali, praktično, skoro do dna”.

“Vjerujem da će, ipak, uslijediti lagano triježnjenje Beograda, čim se iole razbistri ova ‘mutljaga’ kojoj su sami dobrano doprinijeli”, zaključio je Burzan.

LIJEČENJE VAN SISTEMA

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) platio je privatnim ustanovama oko 650.000 eura za dijagnostičke procedure građana magnetnom rezonancom u dvije privatne zdravstvene ustanove.

Iz Fonda su Danu saopštili da su za usluge koje se ne mogu blagovremeno pružiti u javnim zdravstvenim ustanovama, na osnovu sprovedenih javnih poziva, zaključili ugovore sa privatnim zdravstvenim ustanovama.

“Tako je za potrebe osiguranika koji ne mogu ostvariti zdravstvenu zaštitu u skladu sa Pravilnikom o vrstama zdravstvenih usluga za koje se mogu sačiniti liste čekanja, kao i načinu i postupku sačinjavanja listi čekanja, zaključio ugovore sa dvije privatne zdravstvene ustanove za usluge magnetne rezonance: PZU Hipokrat, koja raspolaže sa dvije magnetne rezonance (u Podgorici i u Radanovićima) i PZU Tesla medikal iz Berana. Posmatrano za period 11 mjeseci 2019. godine povećan je broj osiguranika koji je ostvario uslugu magnetne rezonance u navedenim privatnim ustanovama u odnosu na uporedni period 2018. godine za 803 osiguranika ili za 28 odsto i izdvojeno cca 130 hiljada eura više ili cca 29,5”, ističu iz Fonda.

Iz FZO navode da je počev od avgusta 2019. godine, boljom organizacijom rada u KCCG, došlo do pada upućivanja za usluge magnetne rezonance u PZU Hipokrat i pada troškova po ovom osnovu.

“Nova platforma Ministarstva zdravlja za centralno zakazivanje omogućava radiolozima iz Kliničkog centra CG direktno zakazivanje pregleda na MR, kao i nabavkom najsavremenijeg magneta 3T krajem prošle godine, uz dodatni angažman medicinskog kadra van radnog vremena, povećan je obim pruženih usluga u Kliničkom centru CG, a samim tim i smanjenja potreba za upućivanjem u PZU, tako da je broj upućenih na MR u PZU smanjen od avgusta ove godine”, navode iz Fonda.

U PAKISTANU

Najmanje 13 osoba je poginulo, a 20 povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u džamiji u gradu Keta na jugozapadu Pakistana, a među stradalima je viši policijski službenik, saopštila je policija.

Navodi se da je ručno napravljena eksplozivna naprava bila postavljena u unutrašnjost džamije i da je elsplodirala tokom večernje službe, prenosi Rojters.

To je druga eksplozija ove nedjelje u tom gradu, koji se nalazi u provinciji Balohistan, a koja se graniči sa Avganistanom i Iranom.

Portparol lokalne bolnice rekao je da je dosta povrijeđenih u kritičnom stanju, dok je portparol pakistanske vojske rekao da se u okolini grada nalaze pripadnici paravojne jedinice.

Provincija Balohistan, bogata prirodnim gasom i mineralima, je centar Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora vrijednog 60 miliona dolara, a koji je dio kineskog projekta “Pojas i put”.

Kako se navodi, nasilje u toj provinciji izaziva zabrinutost u bezbjednost projekta jer bi njime trebalo da budu energetski povezani zapadna Kina i južna pakistanska luka Gvadar.

DO 16°C

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do pretežno oblačno, sa najvišom dnevnom temperaturom do 16 stepeni, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru, u višim planinskim predjelima, ponegdje slabo provijavanje snijega.

Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do šest, najviša dnevna od jedan do 16 stepeni.