STRANI INVESTITORI

Vlada bi trebalo da nastavi borbu protiv sive ekonomije koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važna je za fer tržišnu konkurenciju, ocijenio je predsjednik Savjeta stranih investitora (SSICG), Kristof Šoen i dodao da je potrebna implementacija ključnih reformi.

On je kazao da dalju pažnju treba posvetiti sprovođenju reformskih procesa u sektorima analiziranim Bijelom knjigom, koji su članovi SSICG ocijenili niskim ocjenama, kao što su tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje/doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava, kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore.

“U svim našim izvještajima, vladavina prava prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. Predvidljivo poslovno okruženje, koje podrazumijeva transparentnost rada državnih organa, takođe je od presudnog značaja”, rekao je Šoen agenciji Mina biznis.

Prema njegovim riječima, kao ozbiljnu zabrinutost za ekonomsku stabilnost zemlje, investitori prepoznaju ‘disciplinu’ plaćanja poreza, drugim riječima nedostatak sistematske i stroge naplate poreza.

“Sa naše tačke gledišta, ‘disciplina’ direktno utiče na konkurentnost kompanija na tržištu i nepoštene uslove za rad. Takođe, promjena poreske politike negativno utiče na predvidivost ulaganja i opštu atraktivnost zemlje”, smatra Šoen.

Vlada bi, kako je ocijenio, trebalo da nastavi borbu protiv sive ekonomije koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važan je faktor za fer tržišnu konkurenciju.

“Takođe, verujemo da je digitalizacija javnog sektora jedan od ključnih procesa koji će pozitivno uticati na efikasnost, profesionalizam javne uprave, čime će se doprinijeti i smanjenju korupcije. Pristup one stop shop-a (sve na jednom mjestu) treba proširiti na čitav niz usluga, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou”, rekao je Šoen.

On je kazao da članovi SSICG ocjenjuju poslovno okruženje putem godišnje publikacije, Bijele knjige, koja ilustruje rezultate upitnika o lakoći poslovanja u Crnoj Gori. Bijela knjiga opisuje najvažnije procese i propise za dalje unapređenje poslovnog ambijenta i ukazuje donosiocima odluka na glavne izazove u cilju podsticanja daljeg ekonomskog razvoja.

“Analizirajući rezultate ocjena zasnovanih na percepciji jednostavnosti poslovanja u Crnoj Gori, iz iskustva naših članova, možemo reći da je poslovno okruženje u prethodnom periodu karakterisao period stabilnosti uz blagi rast MFIC indeksa zasnovanog na percepciji lakoće poslovanja”, rekao je Šoen.

Imajući to u vidu, postoji razlog za optimizam u pogledu pravca daljeg ekonomskog razvoja.

“Ipak, potrebna je implementacija ključnih reformi i ona je pred nama, što bi trebalo da doprinese dodatnom pozitivnom napretku u oblastima relevantnim za obavljanje biznisa, posebno u onim oblastima koje su bila predmet stagnacije duži period”, dodao je Šoen.

Predvidljiv poslovni ambijent je, kako je naveo, jedan od ključnih preduslova za investitore, a upravo čestim izmjenama propisa, odnosno procedura, uslova, poreskih stopa i ostalih davanja – donosioci odluka mogu negativno uticati na poslovni ambijent i sigurnost poslovanja.

“U potpunosti razumijemo da su promjene neizbježne i u velikom broju slučajeva poželjne, jer je proces usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa naprednijim ekonomijama dugoročan i kompleksan”, kazao je Šoen.

S druge strane, način na koji se njima upravlja i na koji se one implementiraju u regulatorni ambijent je ono što čini razliku između stabilnog, predvidljivog ambijenta koji omogućava kompanijama da planiraju i investiraju, i onog ambijenta u kojem investitori donose konzervativne investicione odluke jer nijesu u mogućnosti da predvide uslove koji ne bi trebalo da se mijenjaju bez najave, detaljnih analiza o uticaju na privatni sektor i dovoljnog perioda za investitore da se adaptiraju na njih.

Šoen je saopštio da je vrlo važno da donosioci odluka razumiju da prilagođavanje privatnog sektora na nove uslove i procedure podrazumijeva vrlo često neplanirane troškove, dodatne obuke ili dodatnu radnu snagu i vrijeme.

On je, govoreći o preporuka SSICG Vladi kako bi poboljšala poslovni ambijent, kazao je da bliska i kontinuirana komunikacija sa Vladom i organima javne uprave ostaje važan alat Savjeta za podršku njihovim članovima u razvoju i unapređenju njihovog poslovanja u Crnoj Gori.

“Pravovremeni dijalog u ovom kontekstu od suštinskog je značaja za sve zainteresovane strane, u cilju omogućavanja povećanja efikasnosti u poslovnim procesima i izbjegavanje negativnih i štetnih posljedica po čitavu poslovnu zajednicu. Pravično je reći da naše stavove dijeli i Vlada Crne Gore i posvećeni smo pružanju dalje podrške u cilju postizanja odgovarajuće primjene i pozitivnih rezultata sprovedenih reformi”, rekao je Šoen.

Prema njegovim riječima, zbog osjetljivosti bilo kakvog ulaganja na česte promjene pravnog i regulatornog okvira, obostrano razumijevanje i opredjeljenje je od presudnog značaja za ekonomski napredak Crne Gore u narednom periodu.

“Tokom našeg desetogodišnjeg rada, kontinuirana i blagovremena komunikacija sa Vladom i javnom upravom predstavlja važan zadatak Savjeta. Stoga, pronalaženje odgovarajućih mehanizama i uključivanje na različitim nivoima je od suštinskog značaja i korisno kako za Vladu tako i za privatni sektor. Jedna od glavnih misija MFIC-a je da bude konstruktivan i pouzdan partner Vladi”, dodao je Šoen.

Daljom primjenom utvrđenih mjera fiskalne politike, podrškom jačanju ekonomskih aktivnosti i daljem podsticanju konkurentnosti, Vlada će osigurati da Crna Gora bude na pravom putu ka postizanju održivog i inkluzivnog rasta.

“Takođe, od posebnog je značaja da se nastavi sa primjenom mjera u oblastima vladavine prava i efikasnosti pravne zaštite, poboljšanja ekonomskih uslova i poslovne klime, poboljšanja infrastrukture i realizacije novih infrastrukturnih projekata, održavanja stabilnosti, kao i očuvanje povjerenja u finansijski sektor”, rekao je Šoen.

SSICG će, kako je najavio, nastaviti da dalje podržava Vladu Crne Gore tokom procesa reformi, jer čvrsto vjeruje da će postići mnogo više ako javni i privatni sektor rade zajedno.

Šoen je, govoreći o planovima i aktivnostima Savjeta za ovu godinu, kazao da su u SSICG u fazi pripreme naredne Bijele knjige: Investiciona klima u Crnoj Gori 2019 koja će dati preporuke članova MFIC-a u različitim oblastima orijentisanim ka daljem poboljšanju poslovnog okruženja i biće predstavljena javnosti do kraja prvog kvartala ove godine.

“Pored Bijele knjige, planiramo da objavimo i novi Vodič za Savjet stranih investitora u Crnoj Gori, koji je planiran za maj”, dodao je Šoen.

On je saopštio da će njihovi komiteti za bankarstvo, informaciono-komunikacione tehnologije, osiguranje i regulatornu politiku pomno pratiti promjene regulatornog okvira u svojim sektorima i predlagati inicijative za unapređenje u oblastima važnim za poslovanje njihovih kompanija članica.

“Nastavićemo da budemo aktivan član Vladinog Savjeta za konkurentnost, kao i da blisko sarađujemo sa Sekretarijatom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pri Savjetu za konkurentnost radi ostvarenja naših zajedničkih ciljeva i promocije naših zajedničkih interesa”, najavio je Šoen.

On je zaključio da će kroz aktivno učešće u vladinim radnim grupama i davanjem komentara i predloga na najvažnija ekonomska strateška dokumenta, raditi na ispunjenju ciljeva Savjeta i stvaranju boljih uslova poslovnog okruženja.

UDRUŽENJE BANAKA

Udruženje banaka (UBCG) podržava aktivnosti Centralne banke (CBCG) u cilju jačanja stabilnosti ukupnog bankarskog sistema, saopštio je njegov generalni sekretar Bratislav Pejaković i dodao da nema razloga za zabrinutost kada je u pitanju odluka o ograničavanju davanja gotovinskih kredita.

„Bilo je mišljenja da će biti negativnih odraza na potrošnju, ali ne vidim razlog za zabrinutost, jer postoje alternativni proizvodi banaka. Različitost je veličine i tržišni fokus banaka u sistemu, gdje se sugestijama pema regulatoru trudimo da optimizujemo uslove u domenu mogućeg“, rekao je Pejaković agenciji Mina-business.

On je dodao da je CBCG odlučila da od januara na dvije godine ograniči davanje gotovinskih kredita kroz traženje kolaterala za ročnost preko osam godina, jer je analizom kreditne aktivnosti banaka utvrđen intenzivan rast gotovinskih nenamjenskih zajmova odobrenih građanima.

Mjerama je, kako je objasnio Pejaković, definisano da banka građaninu može da odobri gotovinski kredit sa rokom otplate dužim od osam godina samo ako je on u potpunosti obezbijeđen hipotekom na nepokretnostima, fiducijom, zalogom na pokretnim stvarima, finansijskim instrumentima koji se priznaju kao finansijski kolateral ili garancijom.

„Međutim, pored gotovinskih kredita koji su atraktivni, jer je manje zahtjevna prateća dokumentacija, ali time veći rizik koji se preuzima, raspoloživi su namjenski zajmovi kod banaka koji u potpunosti mogu da ispune potrebe tržišta, traženim dužim rokovima“, kazao je Pejaković.

On je podsjetio da je Savjet CBCG konstatovao da je crnogorski bankarski sistem stabilan, siguran i bez sistemskih ranjivosti, kao i da ga karakteriše visok stepen likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti banaka. Sve ključne indikatore poslovanja banaka, prema toj ocjeni, karakterišu pozitivni trendovi, što direktno doprinosi daljem jačanju otpornosti bankarskog sektora.

Pejaković smatra da se sa postojeće distance može reći da je sistem po pitanju uvođenja stečaja u Atlas i Invest banku Montenegro (IBM) odreagovao vrlo kvalitetno, tako da nije bilo negativnih reperkusija, bilo u pogledu povlačenja depozita ili smanjenju potražnje za uslugama.

„Time sistemski nije iskazana bilo kakva dubioza“, dodao je Pejaković.

On je kazao da je, naprotiv, na sistemskom nivou zabilježen značajan rast depozita. 

„Odbor direktora UBCG je reagovao vrlo efikasno, tako da su se pratili pokazatelji kako na sistemskom, tako i na nivou svake pojedinačen banke i kroz saradnju i razmjenu podataka sa CBCG“, rekao je Pejaković.

On je podsjetio da se povjerenje klijenata gradi godinama, kvalitetom usluge, kroz sistemske zakone, usvajanje međunarodnih standarda i infrastrukturom zaštite korisnika finansijskih usluga.

„Moramo naznačiti kvalitetnu ulogu Fonda za zaštitu depozita (FZD), koji je vrlo efikasno servisirao obaveze proistekle iz stečaja dvije banke isplatom 100,9 miliona EUR za garantovane depozite. To je uticalo da povjerenje klijenata nije dovedeno u pitanje“, saopštio je Pejaković.

On je dodao da postojeći zakon garantuje depozite do 50 hiljada eura, kao i da će taj garantovani iznos ići na 100 hiljada EUR, što će uticati na jačanje povjerenja klijenata.

„Stupanjem na snagu Zakona o sanaciji banaka i stavljanjem u funkciju Fonda za sanaciju banaka dobićemo još jednu kariku koja će garantovati klijentima sigurnost poslovanja sa bankama“, rekao je Pejaković.

On je podsjetio da fondovi za osiguranje depozita i sanaciju banaka pune komercijalne banke koje su licencirane u Crnoj Gori i tim sredstvima garantuju klijentima sigurnost povjerenih sredstava.

Kada je u pitanju spajanje Crnogorske komercijalne (CKB) i Societe Generale banke, on je podsjetio da su spajanje, kupovina ili prodaja dijela ili većinskog paketa akcija realne tržišne aktivnosti. Te aktivnosti se, uz konačan stav regulatora, odobre ili ne, jer se procjenjuje kako sam investitor, tako i strategija budućeg preduzeća, kao i odraz na tržišnu utakmicu u budućem periodu.

„Preuzimanje doskorašnje Societe Generale banke je dobar znak, jer pokazuje da je jedna tako respektabilna grupacija kao što je OTP, vlasnik CKB, prepoznala stabilnost države i potencijal rasta kroz nove investicije u Crnoj Gori, gdje je kvalitetna kapitalizovanost prednost u praćenju većih investicija“, saopštio je Pejaković.

On je dodao da se, uz regionalna iskustva i standarde EU koje praktikuje centrala OTP, očekuje još konkurentnije stanje na tržištu Crne Gore, od čega će koristi imati i privreda i stanovništvo.

„Sa druge strane imamo utemeljene banke sa iskusnim menadžmentima i u ostalim bankama, koji će svakako prepoznati svoju priliku i tranzicioni period u spajanju dvije banke iskoristiti za što kvalitetniju pozicioniranost“, naveo je Pejaković.

On je poručio da će konkurencija biti korisna za sve.

Pejaković smatra da na crnogorskom bankarskom tržištu ima prostora za novu banku.

„Banka upošljava minimum 30 ljudi, uredno izmiruje sve obaveze prema državi i svojim aktivnostima utiče na potrošnju i investiranje, a bez ulaganja nema razvoja. Svjestan sam i drugačijih stavova, koje uvažavam ukoliko su banke okrenute samo lokalnom tržištu“, naveo je Pejaković.

On je kazao da Crna Gora svojom stimulativnom investicionom i poreskom politikom, stabilnošću, raspoloživom telekomunikacionom infrastrukturom, eurom kao lokalnom valutom, kvalitetnim rezultatima na pristupnom putu ka EU standardima, geografskom odrednicom, klimom i udaljenošću od evropskih centara, može i treba da bude adresa za etabliranje posla međunarodnih firmi.

„Tu posebno apostrofiram Crnu Goru kao finansijski centar“, poručio je Pejaković.

On je dodao da je za kvalitetnu pozicioniranost potrebna politička volja velikih globalnih igrača, pri čemu je potrebno stvoriti klimu za prepoznatljivost Crne Gore, ne samo kao turističke destinacije, nego i mjesta za življenje i poslovno djelovanje.

„U svijetu imate manje zemlje po površini, sa manjim brojem stanovnika i mnogo većim brojem banaka, finansijskih posrednika i fondova. Za razvoj internacionalnog poslovanja treba definitivno ekspertiza, znanje i iskustvo kojim raspolažu dokazani strani investitori, koje bih rado vidio da otvore kancelarije ili banke u Crnoj Gori“, saopštio je Pejaković.

On je kazao i da je kontra pitanje da li ih treba sprječavati da dođu.