STRAH OD RATA U EU

Čelnici zemalja i institucija Evropske unije s krajnjom zabrinutošću i strahom, ali zasad bez uspjeha, nastoje da spriječe svjetski poguban ratni sukob Amerike i Irana, uz procjenu da je opasnost sve veća.

“Tramp igra poker, a Iranci šah”, smatra komentator španskog lista Periodiko, koji navodi da je naredba američkog predsjednika da se likvidira jedan od najmoćnijih ljudi u Iranu general Kasem Sulejmani bila kao u pokeru “udarac izveden sticajem okolnosti, a ne potez duže i pažljivo planiran”, dok Teheran sad “šahovski” osmišljeno sprema odmazdu.

Britanski list Fajnenšel tajms kaže ono što jako brine i EU, isto kao i Rusiju, Kinu i cio svijet, a to je da je “Trampov ‘odbrambeni’ udar grunuo bez razrađene strategije”.

Pravi “trust mozgova”, grupe analitičara, u italijanskom listu Republika zaključio je da su mnoge svjetske sile osetile da su i same ugrožene, Evropa jako teško može bitnije uticati, dok bi “(ruski predsjednik Vladimir) Putin htio da bude smirujući posrednik, a Kina više misli na poslove i, uz poziv da se izbjegne zaoštravanje, ima na umu ključnu nagodbu o trgovini s Vašingtonom”.

Mediji i zvaničnici u EU su predočili da je kovitlac prijetnji, osvete i odmazde teško zaustaviti jer Teheran govori da će vojno udariti na američke ciljeve, dok Tramp uzvraća da će u tom slučaju Amerika brzo i odlučno uzvratiti teškim udarcem na 52 cilja u Iranu.

Iranska revolucionarna garda je poručila da su na njenom nišanu “pored Tel Aviva još 35 američkih ciljeva u regionu… uključujući Ormuski moreuz kojim prolaze desetine američkih vojnih brodova”, što bi bio težak udarac za svjetsku proizvodnju i dotur nafte.

Ipak komentator lista italijanskih poslovnih krugova “Il sole 24 ore” je uvjeren da “postoje dva ključna elementa koji su rat Amerike i Irana sprečavali i prije ubistva Sulejmanija, a to je da Tramp ne želi rat u izbornoj godini, dok Iran za sukob takvih razmjera nema para”…

Jer, iranska privreda je teško pogođena američkim sankcijama zbog kojih je pretrpjela gubitke od preko 200 milijardi dolara, što je izazvalo i socijalnu krizu i velike demonstracije koje su iranske vlasti ugušile u krvi.

Evropska unija je uložila veliku energiju da očuva međunarodni sporazum kojim se Iran obavezao da neće proizvesti nuklearno oružje, što sada praktično gubi svaku osnovu, iako je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borel telefonom od šefa iranske diplomatije Mohamada Džavada Zarifa upravo to tražio i naglasio da rat svima nanosi ogromnu štetu i smrt.

Borel je ponudio sve moguće usluge EU da se zaustavi dalje zaoštravanje sukoba Irana i Teherana i pozvao Zarifa da dođe u Brisel da o tome razgovara s čelnicima Unije.

Istovremeno je Dominik Rab, šef diplomatije Velike Britanije, ključnog američkog saveznika, izjavio da će s američkim kolegom Majkom Pompeom razgovarati o krizi, i mada je rekao da je Vašington imao pravo na odbranu, predočio je da bi “pravu korist od sukoba imali teroristi i tzv. Islamska država”.

Ministri inostranih poslova Francuske, Njemačke i Kine su razgovarali o zajedničkoj inicijativi da se spriječi ratni požar, ali jedino što su javno poručili jeste da se “zaoštravanje mora preduprijediti”.

U velikom kovitlacu krize se našao i dosad potpuno nestabilni Irak, gdje stalno tinja sukob ne samo između sunitskog življa, već i proiranskih šiita i šiita koji su protiv velikog dosadašnjeg upliva Irana u toj zemlji.

Ali američki udar i ubistvo Solejmanija i jednog proiranskog šiitskog iračkog vođe su do usijanja zaoštrili zahtjeve šiitskih proiranskih snaga da se iz Iraka izbace 5.200 američkih vojnika.

Paradoks cijele situacije jeste da kurdska manjina i suniti ipak nastoje da se sačuva prisustvo američkih trupa da bi se osujetio sve veći uticaj Irana u Iraku.

Mediji u Zapadnoj Evropi su prenijeli i izjavu šefa Spoljnopolitičkog odbora ruskog senata Konstantina Kosačova da ubistvo Solejmanija liči na osvetu zbog napada na američku ambasadu u Bagdadu.

Kosačov je dodao da je velika prijetnja da sve to krene u nove sukobe SAD i Irana i šiita u Iraku, uz napomenu da bi “volio da greši, jer je ratove lako pokrenuti, ali teško zaustaviti”.

EVROPSKA VALUTA

Jedinstvena evropska valuta, euro, zvanično je puštena u promet prije skoro dvije decenije.

Skoro 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja Evropske unije (EU) dobilo je istu valutu prvi put još od vremena Rimskog carstva.

Banke su počele da posluju s eurom tri godine kasnije.

Euro je upadao iz krize u krizu posljednjih godina, ali je ipak uspio da zadobije čvrstu podršku širom eurozone, naročito među novom generacijom mladih ljudi koji nijesu ni koristili prethodne nacionalne valute svojih zemalja, prenose Nezavisne novine.

Euro je uveden u januaru 1999. godine, i prvobitno je postojao samo kao virtuelna valuta u računovodstvenim i finansijskim transakcijama.

Od 1. januara 2001. godine u opticaj ulaze novčanice i kovanice eura.

Grafički simbol eura, €, izveden je iz grčkog slova epsilon i označava prvo slovo riječi Evropa, a dvije paralelne linije trebalo bi da simbolizuju stabilnost jedinstvenog evropskog novca.

Kovanice u svim zemljama imaju isto lice, ali je naličje dizajnirano u svakoj zemlji drugačije. Tako se Austrija opredijelila za Mocarta, a Irska za keltsku harfu.

Sa druge strane, papirne novčanice eura nikada ne prikazuju ljude ili stvarna mjesta, već samo ilustracije fiktivne arhitekture.

Uvođenje eura nije rezultiralo ljubavlju na prvi pogled, jer su ga mnogi građani doživjeli kao prelazak na nepoželjna poskupljenja.

Takav stav prema euru je, međutim, vremenom splasnuo, zahvaljujući lakoći putovanja i prekograničnog poslovanja, i odsustvu brige o fluktuaciji kurseva.

POBJEDU NA IZBORIMA

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović je večeras, u svoje i ime stranke koju predvodi, čestitao kandidatu SDP-a Zoranu Milanoviću pobjedu na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.

“Ne sumnjam da ćeš iskoristiti sve svoje profesionalne i lične kvalitete u cilju osiguranja zapaženog mjesta koje Hrvatskoj i pripada u Evropi, a svim njenim građanima još bolji i prosperitetniji život u duhu pravih socijaldemokratskih vrijednosti koje zajednički dijelimo. Uz ponovljene čestitke za pobjedu i prijateljske pozdrave, upućujem ti najbolje želje za uspješno obavljanje zahtjevne dužnosti predsjednika Hrvatske na dobrobit svih njenih građana”, naveo je Brajović.

SEBASTIJAN KURC

Mandatar za sastavljanje nove austrijske vlade Sebastijan Kurc izjasnio se za oštrije djelovanje protiv Turske po pitanju migrantske politike. Kurc je, u intervjuu njemačkom dnevniku “Bild”, kazao da sporazum sa Turskom ne funkcioniše dovoljno i da je Grčka zaslužila punu podršku.

“Ne smijemo dozvoliti da nas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ucjenjuje. U njegovoj zemlji tlače osobe koje politički drugačije razmišljaju, neprestano se zatvaraju novinari, i Turska pokušava da koristiti izbjeglice i migrante kao oružje”, podvukao je on.

Kurc smatra da treba izvršiti pritisak na Tursku, dodajući da EU ima mnoge mogućnosti za to i da o tome treba razmisliti.

Upitan da li to znači i sankcije on je kazao da o tome treba najprije razgovarati preko svih diplomatskih kanala.

“Međutim, mislim da Turska mora biti svjesna da EU ima mnogo mogućnosti da reaguje i da ne dozvoljava da je neko ucjenjuje”, naglasio je on.

Upitan da li se granica na moru može zaštititi Kurc je odgovorio da se ona može i treba zaštititi.

“Možemo se pobrinuti da izbjeglički čmanci uopšte ne pristaju, možemo ljude koji su spašeni vratiti u zemlju iz koje su došli. Pogledajte Egipat. Iz te zemlje je dolazilo na hiljade izbjeglica, a danas više niko, zato što postoji funkcionišući sistem”, objasnio je on.

Kada je riječ o Libiji, Kurc smatra da EU sa međunarodnim organizacijama treba bolje sarađivati i stvoriti smještaje dostojnim čovjeka, te da mora sve činiti kako se migranti iz drugih afričkih zemalja ne bi uputili u Libiju.

“Kada jednom dođu u Libiju mnogi su izloženi ropstvu ili ubistvu. Taj sistem ne smijemo dozvoliti”, rekao je on.

Najavio je da će kao šef nove vlade nastaviti da se bori da tema migracije bude usmjerena u pravom smjeru, jer je to potrebno za Evropu i zato što ovaj kontinent ima hrišćansko-socijalnu odgovornost.

“Ne smije postojati sistem u kojem krijumčari ljudi zarađuju na patnji ljudi”, poručuje Kurc.

106-103

U Crnoj Gori 211 osoba izašlo je da glasa u drugom krugu hrvatskih predsjedničkih izbora.

U našoj zemlji glasalo se na dva biračka mjesta i izlaznost je bila 100 odsto.

Kandidatkinja desnog centra iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović osvojila je 106 glasova, dok je tri glasa manje dobio kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) i bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović.

Prema do sada obrađenim podacima, Milanović je novi predsjednik Hrvatske.

On vodi za 103.396 glasova nakon skoro 97,24 odsto obrađenih biračkih mjesta, podaci su Državne izborne komisije (DIP).

U drugom krugu izbora za hrvatskog predsjednika do 16.30 izašlo je više od 1,5 miliona birača, odnosno 43,52 odsto što je više nego u prvom krugu, ali manje u odnosu na drugi krug predsjedničkih izbora prije pet godina.