RAZOČARANI DOGAĐAJIMA

Pet najvećih i najtrofejnijih sportskih saveza u Crnoj Gori izrazili su razočaranje i osudili događaje u Beogradu tokom kojih je oskrnavljena crnogorska državna zastava.

“U nama, sportistima širom svijeta, duboko je usađeno viteško nadmetanje koje podrazumijeva poštovanje svake državne zastave. Zato nas posebno pogađa činjenica da se ovo događa u zemlji s čijim su igračima mnogi od nas, prije samo petnaestak godina, u zajedničkim reprezentacijama dijelili dobro i zlo”, naveli su iz Fudbalskog, Košarkaškog, Vaterpolo, Rukometnog i Odbojkaškog saveza Crne Gore.

Napominju da je nemili čin uslijedio nakon sportskog događaja.

“Ne možemo ostati nijemi i zato što je iživljavanje nad našom državnom zastavom uslijedilo nakon što je većina učesnika pred Ambasadu Crne Gore došla upravo sa sportske priredbe”, saopšteno je iz crnogorskih sportskih saveza. 

“ZASLUŽILI SMO”

Sjeverna Makedonija razočarana je i bijesna što nije otpočela pristupne pregovore sa Evropskom unijom, rekao je premijer te države u ostavci, Zoran Zaev.

Kako je rekao, Evropska unija iako je obećala da će, nakon što ispune uslove, otvoriti pregovore, nije ispunila obećanje.

“Mi smo naša osjećanja podijelili sa cijelim svijetom. Razočarani smo, puni gnijeva i bijesa, i postoji frustracija jer smo definitivno zaslužili”, kazao je Zaev agenciji MINA.

To da su zaslužili pregovore sto odsto, kako je rekao, konstatacija je svih lidera zemalja članica Evropske unije, uključujući predsjednika Francuske, Emanuela Makrona.

“Dogovorili smo se Bugarskom. Takođe, tu je i slavni Prespanski dogovor sa Grčkom i stvarno smo primjer koji zaslužuje kao niko ranije da bude nagrađen. Mi nismo bili nagrađeni”, rekao je Zaev.

DANILOVGRAD

Policija u Danilovgradu rasvijetlila je razbojništvo u kratkom roku, identifikovala i lišila slobode četri osumnjičene osobe.

Priveden je L.K. (20) iz Danilovgrada zbog sumnje da je izvršio krivično djelo razbojništvo, dok su zbog sumnje da su izvršili krivičnog djela razbojništvo putem pomaganja privedeni N.K. (20), T.K. (22) i N.J. (20), svi iz Danilovgrada”, navodi se u saopštenju Policije.

L.K. je, kako se sumnja, 03. januara 2020. godine oko 19sati, ušao u jedan diskont u Danilovgradu u mjestu Filendar i uz prijetnju pištoljem ukrao novac u iznosu od 140 eura. 

Njih sumnjiče da su po prethodno postignutom dogovoru, izvršili to krivično djelo. Osumnjičeni će biti privedeni nadležnom tužiocu uz krivičnu prijavu.

DNP

Agonija mještana Lijeve Rijeke se nastavlja, jer teško mogu doći do svojih kuća, zbog lošeg održavanja regionalnog puta, na kojem se teško odvija saobraćaj, navodi se u saopštenju Demokratske narodne partije.

“Svakim danom je sve opasniji, zbog brojnih udarnih rupa i uslijed popuštanja potpornih zidova. Izuzetno je rizično njime prolaziti, pritom ugrožena je bezbjednost učesnika u saobraćaju”, navodi se u saopštenju.

Ističu da je put teško prohodan za putnička vozila, na pojedinim mjestima nema asfaltnog zastora, zbog intezivnog saobraćanja teretnih vozila. Učestali saobraćajni udesi i slijetanje vozila sa kolovoza. 

“Preopterećenje nosivosti puta, dovodi do razaranja asfaltne podloge i obrušavanja potpornih zidova. Svuda su rupe, ulegnuća i veliki je rizik za sve učesnike u saobraćaju, to nijesu bilo kakva oštećenja, već rupe i krateri koji se nalaze svuda po kolovozu”.

Navode da se put ne održava od strane preduzeća “Crnagoraput”, niti od građevinskih kompanija koje grade autoput. Uništavaju ga teški kamioni i građevinske mašine, koji svojom težinom koja su iznad dozvoljenih, razaraju lošu kolovoznu konstrukciju. 

“Mještani su nezadovoljni zbog neodržavanja regionalnog puta Bioče – Lijeva Rijeka, obraćali su se nadležnim insitucijama i par puta su blokirali odvijanje saobraćaj. Sve to nije dalo adekvatne rezultate, popravke puta su bile izuzetno lošeg kvaliteta. Izrežu se kocke gdje je rupa, napuni se pijeskom i prekrije betonom ili asfaltom, popravi se, a te “zakrpe” ubrzo propadnu. Rekonstrukcije se svode na popravke koje imaju za cilj kratkoročno osposobljavanje puta i na smanjivanje tenzija kod lokalnog stanovništva”, navode iz DNP-a. 

Regionalni put Bioče – Lijeva Rijeka – Veruša, veoma je opasan i rizičan za saobraćaj, a da ne dođe do težih posledica, neophodno ga je što hitnije popraviti, kako bi se saobraćajne nezgode izbjegle, kažu iz te partije.

“Poseban problem u održavanju puta predstavlja saobraćaj teških teretnih motornih vozila preko 40 tona i pri tom se ne preduzimaju odgovarajuće mjere u pravcu ograničavanja takvog saobraćaja, jer je put dimenzionisan za teretna vozila do 7 tona.”

Mještani zahtijevaju od Ministarstva saobraćaja i gradske uprave da hitno preduzmu odgovarajuće mjere, kako bi ovaj putni pravac osposobili za iole normalno i bezbjedno odvijanje saobraćaja. Posebno u januaru mjesecu zbog boravka djece u Dječijem odmaralištu na Veruši. Takođe, put je veoma značajni alternativni pravac u slučaju zatvaranja magistralnog puta kroz kanjon Morače. 

“Kompanije koje izvode radove na autoputu moraju da saniraju, prošire i obezbijede bezbjedno odvijanje saobraćaja na ovom regionalnom putu. Dok gradska uprava treba da popravi lokalne puteve, koji se koriste za izgradnju autoputa, a koji su takođe uništeni i devastirani, za kretanje putničkih vozila”, zaključuje se u saopštenju.

GRLIĆ RADMAN

Članstvo država jugoistočne Evrope u strateškom je interesu Evropske unije (EU) i zato je važno da ona ostane otvorena za dalje proširenje, ocijenio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman.

Hrvatska je od 1. januara preuzela šestomjesečno predsjedanje Savjetom EU, pod sloganom Snažna Evropa u svijetu punom izazova.

„Hrvatska je prepoznala te izazove, nisu jednostavni, ali spremni smo da se suočimo njima i da svoj doprinos“, rekao je Grlić Radman u intervjuu agenciji MINA.

On je kazao da je preuzimanje predsjedavanja, u čiju pripremu i sprovođenje su uključena skoro sva državna tijela, najopsežniji međunarodni projekat od sticanja nezavisnosti, veliki izazov, ali i prilika i čast za Hravstku.

Hrvatska je definisala četiri prioriteta od kojih je prvi „Evropa koja se razvija“, a odnosi se na ekonomski rast i održivi i ravnomjeran razvoj.

„Tu uključujemo i demografsku obnovu koja je jedna od temelja svakog rasta i koja za veliki broj članica, pogotovo za Hrvatsku, predstavlja veliki izazov. Treba nam Evropa koja se razvija i raste, ali na uravnotežen i uključiv način“, istakao je Grlić Radman.

On je kazao da je drugi prioritet „Evropa koja povezuje“ saobraćajno, energetski i digitalno, uz odgovarajuće i pravovremeno reagovanje na sve izazove koje nove tehnologije i digitalizacije nose, alli, ujedno i Evropa koja dodatno povezuje svoje građane kroz sport, obrazovanje i kulturu.

Treći prioritet je „Evropa koja štiti“, što, kako je naveo Grlić Radman, prvenstveno podrazumijeva sigurnost građana EU.

„Hrvatska može puno doprinijeti pitanju unutrašnje saradnje i sigurnosti vanjskih granica s obzirom na činjenicu da imamo najdužu vanjsku granicu u Uniji. Kontrolisanje granice duže od hiljadu kilometara nije jednostavan zadatak, ali pokazali smo da to činimo vrlo kvalitetno i efikasno, što su prepoznale i ostale države članice EU“, naveo je Grlić Radman. 

Prema njegovim riječima, EU ima posebnu odgovornost prema svojem najbližem susjedstvu.

„Smatramo da trebamo biti garant boljitka i stabilnosti našeg neposrednog susjedstva, podstičući reformske procese na jugoistoku Evrope. Zato je naš četvrti prioritet „Evropa koja je uticajna“, a time prvenstveno mislimo na naše susjedstvo i pitanje proširenja EU“, dodao je Grlić Radman.

On je podsjetio da će tokom hrvatskog predsjedanja u maju biti održan sastanak na vrhu između čelnika EU i država jugoistočne Evrope, tačno 20 godina nakon Zagrebačkog samita koji je bio prekretnica na evropskom putu Hrvatske.

Kako je rekao, žele da taj samit u Zagrebu bude referentan za susjede i njihov evropski put kroz sledeću deceniju.

„Hrvatsko predsjedništvo će u tih šest mjeseci raditi na jačanju međunarodnog položaja, asertivnosti Unije, te stabilnosti i sigurnosti evropskog kontinenta. Ujedno to vidimo kao i priliku da se pokažemo kao odgovoran i zreo partner u EU porodici“, istakao je Grlić Radman.

On je rekao da vjeruje da će u narednom periodu evropski put svih država jugoistočne Evrope biti nastavljen, jer je evropska perspektiva neupitna, što jasno proizlazi iz niza dokumenata kao i izjava novog vođstva EU.

„Hrvatska čvrsto vjeruje da je članstvo država jugoistočne Evrope u strateškom interesu EU i zato je važno da Unija ostane otvorena za dalje proširenje“, poručio je Grlić Radman.

Istovremeno, dodaje on, države jugoistočne Evrope moraju biti predane tom procesu.

„Potrebna je politička volja i preuzimanje obaveze za ispunjenjem kriterijuma i zahtjeva, posebno u oblasti vladavine prava i temeljnih prava i sloboda, javne uprave i ekonomskog upravljanja, kao i vezano za održavanje demokratskih vrijednosti“, ocijenio je hrvatski ministar.

Grlić Radman je istakao da je, bez obzira na trenutna kretanja u EU, važno da one države koje snažno podržavaju politiku proširenja, kao što je Hrvatska, mogu biti uvjerljive i argumentovane kada se zalažu za tu politiku.

Prema njegovim riječima, to je moguće samo ako države koje žele da postanu članice EU nastave da pokazuju i dokazuju da su privržene sprovođenju reformi i usvajanju evropskih vrijednosti i standarda.

„Zato vjerujemo da će Crna Gora odlučno nastaviti svoj evropski put, biti uspješan primjer kao i do sada i inspiracija drugima“, rekao je Grlić Radman i dodao da takav status donosi i veliku odgovornost.

On je kazao da se Hrvatska zalagala i da će se zalagati za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

„Ne treba se obeshrabriti, već nastaviti insistirati, jer želimo da pošaljemo poruku našim prijateljima u tim dvjema zemljama da nastave s reformama, a mi ćemo nastaviti da ih snažno podržavamo uz ispunjenje svih kriterijum“, naglasio je Grlić Radman.

On je kazao da je prosperitetno i stabilno susjedstvo u interesu i Hrvatske i EU.

„Budućnost jugoistoka Evrope je postati dio EU i tu nema alternative – imati „rupu“ u srcu Europe nije nikome u interesu“, rekao je Grlić Radman, navodeći da zato sastanak na vrhu u Zagrebu postaje još važniji, jer se događa u trenutku kada moraju odrediti koje korake poduzeti u narednoj deceniji i s kojom porukom ići prema jugoistoku Evrope.

Kako je dodao, sigurni su da će biti napravljen značajan pomak u politici proširenja EU na jugoistok Evrope. 

Grlić Radman je ukazao da je francuski predlog izmijene metodologije podstakao vrlo živu raspravu o proširenju kako u stručnoj javnosti tako i u medijima, ali i šire.

„O proširenju se sada ponovno govori, što smatramo pozitivnim. Dobro je da je ova politika, koja se smatra jednom od najuspješnijih EU politika, ponovno u središtu pažnje“, rekao je hrvatski ministar.

On je naveo da je pitanje metodologije i otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU izuzetno važno, kako za Uniju tako i za državu kandidatkinju, ali da je ključno da se ni na koji način ne dovodi u pitanje evropska perspektiva država jugoistočne Evrope.

„Smatramo da rasprava o metodologiji ne može biti preduslov za donošenje odgovarajućih odluka o otvaranju pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Ključno je da se proces proširenja i dalje temelji na načelima individualnih postignuća i ispunjavanju zadatih uslova“, istakao je Grlić Radman.

On nije želio da komentariše konkretne predloge pojedinih država i njihov mogući uticaj na pristupni proces Crne Gore.

„Crna Gora ne treba da se opterećuje pitanjima izmjene metodologije, već svoju energiju i pažnju usmjeri na zadatke koji stoji pred njom i napredak neće izostati“, poručio je Grlić Radman.

Komentarišući dužinu pregovora Crne Gore sa Unijom, hrvatski ministar jer kazao da ne treba gubiti puno vremena na upoređivanje s prethodnim proširenjima, jer se sadašnje odvija u različitim okolnostima i drugačijoj metodologiji.

Kako je naveo, brzina pregovora ne zavisi samo od metodologije, nego i sposobnosti država kandidatkinja da ispune sve potrebne kriterijume za članstvo, kao i spremnosti EU da ih prihvati u svoje redove.

„Za države kandidate, posebno Crnu Goru koja je vodeća zemlja u tom procesu, a željeli bismo da to i ostane, je važno da odradi svoj dio posla, pokaže i dokaže da sprovodi neophodne reforme, da je u potpunosti privržena evropskim vrijednostima, poštovanju vladavine prava, demokratskim standardima, medijskim slobodama“, ocijenio je Grlić Radman.

Poruke EU prema Crnoj Gori i drugim državama jugoistočne Europe su, kaže on, jasne.

„Redovni godišnji izvještaji Evropske komisije o Crnoj Gori i drugim državama jugoistočne Evrope vrlo jasno i detaljno ukazuju gdje je postignut napredak, a gdje su potrebni dodatni napori, i upravo na to Crna Gora treba da se usresredi“, dodao je Grlić Radman.

Komentarišući to što je Evropska komisija navela 2025. godinu kao mogući datum proširenja, Grlić Radman je kazao da je Komisija prvenstveno htjela dati podsticaj državama kandidatkinjama, a posebno onima koje već pregovaraju, dakle i Crnoj Gori, da pojačaju napore na ispunjavanju kriterijuma.

On smatram da je za Crnu Goru, koja je najdalje napredovala u pristupnim pregovorima, taj rok ostvariv, ukoliko nastavi da sprovodi potrebne reforme i ispunjava zadate kriterijume.

„Ali Crna Gora ne biste trebalo da se zaokuplja datumima, već zadacima koji stoje pred njom“, istakao je Grlić Radman.

Kako je dodao, tempo kojim se napreduje u procesu proširenja zavisi od preuzimanja pravne tekovine EU, ispunjavanju utvrđenih kriterijuma i zahtjeva, te sprovođenju reformi, posebno u području vladavine prava i temeljnih prava i sloboda, javne uprave, ekonomije i poštovanja demokratskih vrijednosti.

„Optimistično gledam na evropsku budućnost Crne Gore, jer vidim da postoji snažno usmjerenje i opredjeljenje Crne Gore prema EU“, rekao je Grlić Radman.

Komentarišući pad povjerenja crnogorskih građana u EU, Radman Grlić je rekao da podrška javnosti izuzetno bitna, jer put prema EU nije stvar samo političke elite ili državnih službenika koji rade na evropskim poslovima, već cijele države i društva.

On je kazao da je proces evropskih integracija dug, zahtjevan i suočen s nizom izazova, i da je zbog toga za očekivati da će podrška javnosti s vremena na vrijeme varirati.

„Mislim da primjer Hrvatske pokazuje da je cilj dostižan, bez obzira na brojnost izazova i poteškoće koje se pojavljuju na tom putu. Nadam se da taj naš primjer može biti motivirajući i za Crnu Goru“, zaključio je Grlić Radman.

CVJETNA MANIFESTACIJA

Ovogodišnji Praznik mimoze prvi put će u svojoj istoriji biti pomjeren sa prvog vikenda februara na sredinu tog mjeseca, jer su procjene organizatora da bi tada mogle biti povoljnije vremenske prilike za tradicionalne pučke svečanosti.

Manifestacija će ove godine koštati oko 200 hiljada eura, javlja Radio Jadran. Imaće četiri programske tematske cjeline i raznovrstan muzički program sa brojnim estradnim zvijezdama.

Tako će 14. februara Praznik mimoze biti otvoren koncertom Lepe Brene, a završen nastupom Željka Joksimovića. U međuvremenu, svakog vikenda na platou ispred hotela Igalo nastupiće Vlado Georgiev, Petar Grašo, Aco Pejović, Dejan Matić, a makedonska pjevačica Kaliopi nastupiće tokom fešte od ribe i vina na rivijeri.

Karavan mimoze krenuće iz Beograda gdje će biti organizovana dva maskembala. Organizatori su odlučili da odustanu od tradicionalnog defilea Knez Mihajlovom, zbog reakcija na usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

O ovogodišnjem programu Praznika mimoze na press konferenciji su govorili predsjednik Opštine, Stevan Katić, potpredsjednik Opštine i predsjednik Organizacionog odbora Miloš Konjević, direktor TO HN Pavle Obradović i direktorica JUK Herceg Festa, Gordana Porobić Krcunović i producent Zoran Živković.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da manifestaciju već postoji veliko interesovanje u zemljama regiona i očekuje se odlična posjećenost.

“Organizacioni odbor je odradio izvanredan posao i programski uklopio Praznik mimoze na način koji dolikuje jednoj od najvećih manifestacija u našem gradu. Program je koncipiran tako da se tokom četiri interesantna vikenda odvijaju koncerti, maskenbali i pučke fešte”, istakao je Katić.

Članovi Gradske muzike, mažoretke, trombonjerii klovnovi biće i na maskenbalima u Beogradu, Segedinu, Budimpešti, Nišu, Skoplju i Bitolju, kazao je Miloš Konjević, koji je predsjednik Organizacuionog odbora.

Karavan kreće iz Beograda, gdje će 10. i 11. januara biti organizovana dva maskenbala na kojima će nastupiti Vlado Georgiev i Dragoljub Đuričić, kao i novska klapa Stari kapetan.

Generalni pokrovitelji Praznika mimoze su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, dok je Javna ustanova kulture „Herceg Fest“ zadužena za kreiranje koncepta kulturno – umjetničkih programa i realizaciju kompletnog programa.

UCG

Ujedinjena Crna Gora (UCG) pozdravila je potez predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je odustao od dolaska čime je, kako su naveli, pokazao da državnički promišlja i razumije složene prilike u Crnoj Gori.

Iz UCG su naveli da je namjera da se ludosti spakovane u štabovima vladajuće DPS presele na državne adrese u Beogradu, propala i osujećena je.

“Ako je huliganski pokušaj da se zapali zastava Crne Gore na ambasadi u Beogradu iz Vlade ocijenjena kao ugrožavanje slobode i nezavisnosti Crne Gore, onda bi posjeta predsjednika Srbije sjeveru naše države, makar i privatna, bila povod da se iz iste kuhinje oglasi pokušaj okupacije i atak Srbije na mir i bezbjednost”, kaže se u saopštenju.

Smatraju da crnogorska vlast nema problema sa vlašću u Srbiji nego sa vlastitim građanima.

“Sa 100 hiljada koji svako veče učestvujemo na litijama širom Crne Gore i najmanje još toliko onih koji brane svoje pravo na život, na dostojanstvo, na slobodu vjere, koji brane imovinu Crkve, čast i obraz nepotkupljive Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

UCG je pozvala sve pravoslavno vjerujuće ljude da, kako su rekli, Badnji dan i Božić dočekaju kako priliči Hrišćanima, u svojim hramovima, u radosti svojih domova, uz svoju Srpsku pravoslavnu crkvu, bez straha i s ljubavlju.

“Pokažimo da smo drugači i bolji od njih koji se raduju zlu i nesreći vlastitih građana”, zaključuje se u saopštenju.

LONDON SAVJETOVAO

London je danas savjetovao Britance da izbjegavaju odlazak u Irak i Iran nakon ubistva iranskog generala Kasema Solejmanija.

U saopštenju ministarstva spoljnih poslova Velike Britanije navodi se da je prioritet svake vlade bezbjednost Britanaca.

“S obzirom na povećane tenzije u regionu, Forin ofis savjetuje ljude da ne idu u Irak, osim u region Iračkog Kurdistana, i da razmisle da li je za njih ključno da otputuju u Iran”, rekao je britanski ministar spoljnih poslova Dominik Rab, navodi se u saopštenju.

Britancima je upućen apel da prate situaciju u regionu preko medija.

Teheran je obećao da će se osvetiti za ubistvo generala u napadu američkih snaga u kojem je stradalo ukupno 10 osoba, petoro Iračana i petoro Iranaca.

PORESKA UPRAVA

U Poreskoj upravi (PU) će, prema riječima njenih predstavnika, ove godine raditi intenzivno kako bi se stvorili svi preduslovi za uspješnu primjenu Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kao i pripremu poreskih obveznika za implementaciju novog sistema.

Portparolka PU, Milica Vuletić, kazala je da je primjena Zakona o fiskalizaciji odložena do 1. januara naredne godine, imajući u vidu potrebu da se sve tehničke i normativne aktivnosti blagovremeno realizuju kako bi se obezbijedila njegova uspješna i nesmetana implementacija.

„Period od 12 mjeseci koji je ostavljen za PU i obveznike doprinijeće efikasnijoj realizaciji potrebnih aktivnosti, i to u smislu završetka tenderskog postupka za angažman izvođača projekta koji će se baviti nabavkom softverske i hardverske opreme u PU, podzakonskih akata odnosno kompletnog normiranja projekta elektronske fiskalizacije, ali i ono što je za nas bitno, pripreme poreskih obveznika za implementaciju novog sistema za prenos podataka o izvršenom prometu“, rekla je Vuletić agenciji Mina-business.

Ona je ocijenila da će naredni period biti vrlo intenzivan.

„Ne manjim intenzitetom radićemo u PU i Ministarstvu finansija i kod samih poreskih obveznika kako bi se sve navedene aktivnosti blagovremeno sprovele i kako bi poreskim obveznicima bila ostavljena testna faza da bi neke eventualne poteškoće u funkcionisanju sistema eventualno otklonili“, navela je Vuletić.

Ona je saopštila da je to zahtjevan zadatak, sa fokusom da se što kvalitetnije i na najboljem mogućem nivou odrade svi preduslovi potrebni za uspješan početak primjene novog zakonskog rješenja i sistema.

„PU, Ministarstvo finansija i svi akteri na ovom projektu su od prvog dana u konstantnom dijalogu sa predstavnicima privredne zajednice, asocijacijama poreskih obveznika i privrednika kako bi se donijelo zakonsko rješenje, a zatim i podzakonski akti koji su u potpunosti primjenjivi u praksi i koji će da stvore dodatu vrijednost ne samo za državu i budžet, već i za samu privredu“, rekla je Vuletić.

Ona je podsjetila da je osnovni cilj zakonskog rješenja da se uspostavi efikasni sistem za borbu protiv sive ekonomije, sankcionisanje neregularnog poslovanja, a samim tim i da se lojalna konkurencija odnosno uredni privrednici zaštite od nelojalne konkurencije i onih poreskih obveznika koji posluju u sivoj zoni.

„Samim tim, ne očekujemo da će biti daljeg otpora kod privrednika kada je u pitanju primjena ovog zakonskog rješenja, posebno imajući u vidu što već sada oni zajedno sa predstavnicima državne uprave intenzivno rade na pripremi odnosno dovršavanju podzakonskih akata pravilnika“, saopštila je Vuletić.

Ona je rekla da će intenzivno komunicirati sa poreskim obveznicima i obavještavati ih o svim tehničkim zahtjevima koje bi trebalo da se sprovedu kako bi svoje sisteme upodobili sa novim zahtjevima odnosno tehničkom specifikacijom projekta elektronske fiskalizacije.

„Period od 12 mjeseci biće sasvim dovoljan da sve te tehničke aspekte realizujemo prije svega u PU, odnosno da nabavimo softver i hardver koji su potrebni za projekat elektronske fiskalizacije, ali i da poreski obveznici prema tome nabave potrebnu opremu za njihovo funkcionisanje kako bi se taj fiskalni servis odnosno prenos podataka o realizovanom prometu obavljao automatski u realnom vremenu od poreskog obveznika do servera PU“, zaključila je Vuletić.

UZVIKIVALI “SMRT AMERICI”

Više hiljada Iračana uzvikivalo je danas “Smrt Americi” u posmrtnoj povorci pred sahranu i ispraćaj iranskog generala Kasema Solejmanija i njegovog poručnika u Iraku Abu Mehdija al-Muhandisa.

Pogrebna povorka bila je u bagdadskom kvartu Kazimija, gdje se nalazi šiitsko svetilište.

Al Muhandis biće sahranjen u Iraku u prisustvu brojnih iračkih zvaničnika, dok će ostaci ubijenog komandanta Revolucionarne garde biti ispraćeni u Iran.

U međuvremenu je iračka televizija javila da je došlo do još jednog vazdušnog udara, 24 sata nakon ubistva Solejmanija. U napadu na konvoj iračke milicije rano jutros ubijeno je pet osoba.

Koalicija predvođena SAD negirala je da je izvela napad.

  • Laković: Spreman sam dati sve informacije u vezi sa imovinom koju sam stekao otkako sam na javnoj funkciji
    on 21/05/2025 at 19:37

    Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad, kazao je da je spreman da nadležnim organima da sve informacije u vezi sa imovinom koju je stekao otkad je na javnoj funkciji.

  • Mirel: Aktuelna većina predstavlja vid kohezije bitne za članstvo u EU
    on 21/05/2025 at 19:02

    Nakon otvaranja pregovora o pristupanju, najveći iskoraci zemlje na putu ka EU od obnove nezavisnosti bili su formiranje široke koalicije prije tri godine i ispunjavanje prelaznih mjerila u poglavljima vladavine prava, ocjenjuje u intervjuu za RTCG bivši direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje Pjer Mirel. Ističe da je pred Crnom Gorom period u kom treba da pokaže rezultate, ali i da će dalji put zemlje zavisti od procjene država članica.

  • "Nema velikog povoda za slavlje, više za preispitivanje"
    on 21/05/2025 at 18:56

    Gotovo dvije decenije kasnije, akteri vlasti i opozicije ocjenjujući rezultate tokom 19 godina, ističu 2020. godinu kao momenat promjena. Pa svako sa svoje pozicije ukazuje na uspjehe i probleme. A iz ugla analitičara ocjena je da se vlast promijenila, ali ne i sistem.

  • Svaki četvrti građanin misli da se 21. maja obilježava Dan državnosti
    on 21/05/2025 at 18:49

    Više od četiri petine (86%) građana Crne Gore zna da se 21. maja obilježava državni praznik, pokazalo je istraživanje agencije Ipsos. Među njima, 69% građana navodi da je to Dan nezavisnosti, dok svaki četvrti građanin (28%) smatra da se 21. maja obilježava Dan državnosti Crne Gore.

  • Pirc Musar: Slovenija podržava pristupanje što većeg broja zemalja EU do 2030.
    on 21/05/2025 at 17:52

    Slovenija snažno podržava pristupanje što većeg broja zemalja Evropskoj uniji (EU) do 2030. poručila je predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar.

  • Marta Kos čestitala Dan nezavisnosti Crne Gore
    on 21/05/2025 at 14:31

    Evropska komesarka za proširenje Marta Kos, čestitala je danas Crnoj Gori 21. maj Dan nezavisnosti.

  • Delegacija EP za budžet prati reforme u Crnoj Gori
    on 21/05/2025 at 12:40

    Delegacija odbora Evropskog parlamenta za budžet boraviće u Crnoj Gori naredne sedmice (26. - 28. maja) kako bi procijenila implementaciju nedavno uspostavljenog Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan, tekuću pretpristupnu podršku, kao i potencijalne budžetske implikacije mogućeg pristupa Crne Gore Višegodišnjem finansijskom okviru nakon 2027. godine.

  • Vučurović: Nemam pozitivne emocije prema referendumu
    on 21/05/2025 at 11:41

    Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović istakao je da nema pozitivne emocije prema referendumu, nakon kojeg je Crna Gora stekla nezavisnost.

  • Crna Gora, 19 godina nezavisnosti: Gdje smo i jesu li ispunjena očekivanja?
    on 21/05/2025 at 05:59

    Crna Gora slavi 19 godina nezavisnosti. Za skoro dvije decenije moglo je i moralo biti bolje, smatraju predstavnici dva referendumska bloka i analitičari. Najveće zamjerke su na rad institucija. Smatraju da su građani donekle zadovoljniji, ali da je većina očekivala više.

  • Miloš Konjević novi predsjednik SO Herceg Novi
    on 20/05/2025 at 15:47

    Na prvoj konstitutivnoj sjednici Skupštine opštine Herceg-Novi, kojoj su prisustvovala 32 od 35 odbornika, za novog predsjednika Skupštine je sa 23 glasa za, devet uzdržanih i jednim glasom protiv, izabran je Miloš Konjević, koji je u prethodna dva mandata obavljao funkciju potpredsjednika Opštine. Time su zvanično prestali mandati dosadašnjem predsjedniku SOHN Ivanu Otoviću i potpredsjednici Dragani Stanišić.