POPOVIĆ

“Usvajanje Zakona o slobodi vjerispovjesti je uz ulazak u NATO jedan od najvažnijih dogadjaja u prethodnom periodu”, rekao je u Živoj istini, književnik Milorad Popović koji je istakao ne vjeruje “da bi se sinoćnji dogadjaji završili bez težih posljedica da Crna Gora nije članica NATO-a”.

“Kad god je Crna Gora osvajala nove elemente suverenosti, bila je pred krizom i opasnosti od sukoba”, rekao je Popović koji je, podsjetivši na ranije “rušilačke demonstracije”, ocijenio da je “ovo dio procesa teškog osvajanja suverenosti, suvereniteta, samostalnosti, nezavisnosti – elemenata koje je Crna Gora, kroz istoriju, dugo i teško branila”.

“Sada smo u prilici da to radimo na drugi način, ali sa stalnim dilemama i opasnostima”, rekao je Popović koji smatra da Crna Gora nema alternativu.

Odgovarajući na pitanje u vezi sa, eventualnom, partijskom pozadinom djelovanja Demokratskog fronta uoči usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, Popović je rekao da “toga ima u svakoj poltičkoj utakmici”.

“Postoji rivalitet oko srpskog biračkog tijela izmedju DF-a i Demokrata koji su se do sada ukrivali pod nekom egidom gradjanstva, ali sada su definitivno pokazali da su ono što su razboriti ljudi i pretpostavljali na osnovu činjenice da su njihovi osnivači predstavnici tvrdjeg krila SNP-a”, rekao je Popović dodajući da su oni (Demokrate) bili dio sofisticirane igre privlačenja dijela razočaranih, bivših glasača crnogorskih gradjanskih stranaka.

Na pitanje u vezi sa ćutanjem institucija poput CANU i Univerziteta, od kojih se, povodom DF-ovih višednevnih prijetnji krvoprolićem, iskopavanjem oružja, pozivanjem ratnih drugova i incidentom u Skupštini, niko nije oglasio osim Matice crnogorske, Milorad Popović je rekao da je riječ o dugoj tradiciji crnogorskog mediokritetstva.

“Imamo tradiciju dominacije provincijalne svijesti. Sve što je dobro i drugačije an-blok odbacujemo”, rekao je Popović uz primjedbu da je “to je najslabija tačka ove nove Crne Gore bez čijeg se rješavanja ne može stabilizovati”.

“Nadam se da ćemo taj segment nekom brzom evolucijom shvatiti, da ne bi našoj djeci ostavili te probleme”, kazao je Popović.

POPOVIĆ

“Usvajanje Zakona o slobodi vjerispovjesti je uz ulazak u NATO jedan od najvažnijih dogadjaja u prethodnom periodu”, rekao je u Živoj istini, književnik Milorad Popović koji je istakao ne vjeruje “da bi se sinoćnji dogadjaji završili bez težih posljedica da Crna Gora nije članica NATO-a”.

“Kad god je Crna Gora osvajala nove elemente suverenosti, bila je pred krizom i opasnosti od sukoba”, rekao je Popović koji je, podsjetivši na ranije “rušilačke demonstracije”, ocijenio da je “ovo dio procesa teškog osvajanja suverenosti, suvereniteta, samostalnosti, nezavisnosti – elemenata koje je Crna Gora, kroz istoriju, dugo i teško branila”.

“Sada smo u prilici da to radimo na drugi način, ali sa stalnim dilemama i opasnostima”, rekao je Popović koji smatra da Crna Gora nema alternativu.

Odgovarajući na pitanje u vezi sa, eventualnom, partijskom pozadinom djelovanja Demokratskog fronta uoči usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, Popović je rekao da “toga ima u svakoj poltičkoj utakmici”.

“Postoji rivalitet oko srpskog biračkog tijela izmedju DF-a i Demokrata koji su se do sada ukrivali pod nekom egidom gradjanstva, ali sada su definitivno pokazali da su ono što su razboriti ljudi i pretpostavljali na osnovu činjenice da su njihovi osnivači predstavnici tvrdjeg krila SNP-a”, rekao je Popović dodajući da su oni (Demokrate) bili dio sofisticirane igre privlačenja dijela razočaranih, bivših glasača crnogorskih gradjanskih stranaka.

Na pitanje u vezi sa ćutanjem institucija poput CANU i Univerziteta, od kojih se, povodom DF-ovih višednevnih prijetnji krvoprolićem, iskopavanjem oružja, pozivanjem ratnih drugova i incidentom u Skupštini, niko nije oglasio osim Matice crnogorske, Milorad Popović je rekao da je riječ o dugoj tradiciji crnogorskog mediokritetstva.

“Imamo tradiciju dominacije provincijalne svijesti. Sve što je dobro i drugačije an-blok odbacujemo”, rekao je Popović uz primjedbu da je “to je najslabija tačka ove nove Crne Gore bez čijeg se rješavanja ne može stabilizovati”.

“Nadam se da ćemo taj segment nekom brzom evolucijom shvatiti, da ne bi našoj djeci ostavili te probleme”, kazao je Popović.

RUSKI MINISTAR

Gasovod Sjeverni tok dva biće pušten u rad prije kraja 2020. uprkos američkim sankcijama protiv kompanija povezanih sa njegovom izgradnjom, rekao je danas ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak.

“Sjeverni tok dva biće pušten u rad prije kraja 2020,” rekao je Novak novinarima.

Predsjednik SAD Donald Tramp prošle nedjelje potpisao je zakon kojim se uvode sankcije kompanijama povezanim sa izgradnjom gasovoda Sjeverni tok dva i još jednim ruskim gasovodom Turski tok, smatrajući da će ti projekti povećati zavisnost Evropljana od ruskog gasa i uticaj Moskve.

Sankcije je osudila Njemačka, glavna zemlja koja će profitirati od tog gasovoda, kao i Evropska unija koja je osudila američko “miješanje u evropska pitanja.

Sjeverni tok dva koji je skoro završen, treba da udvostruči direktne isporuke prirodnog ruskog gasa ka zapadnoj Evropi ispod Baltičkog mora do Njemačke.

Kao prva posljedica najavljenih američkih sankcija švajcarska firma “Olsis” (Allseas) zadužena za postavljanje gasovoda pod morem već je objavila da prekida svoje učestvovanje u projektu dok čeka “razjašnjenja”.

Novak je rekao da Rusija za završetak gasovoda može da koristi ruski brod koji postavlja cijevi “Akademik Čerski”.

On je dodao da će ipak biti potrebne dodatne pripreme da bi se upotrebila ta opcija i to će trajati izvjesno vrijeme.

Izvor u ruskom ministarstvu energetike rekao je da u tom slučaju treba da se postavi potrebna oprema na brodu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov već je ove nedjelje rekao da Rusija ima određene kapacitete da završi projekat u “ne tako dalekoj budućnosti”.

RUSKI MINISTAR

Gasovod Sjeverni tok dva biće pušten u rad prije kraja 2020. uprkos američkim sankcijama protiv kompanija povezanih sa njegovom izgradnjom, rekao je danas ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak.

“Sjeverni tok dva biće pušten u rad prije kraja 2020,” rekao je Novak novinarima.

Predsjednik SAD Donald Tramp prošle nedjelje potpisao je zakon kojim se uvode sankcije kompanijama povezanim sa izgradnjom gasovoda Sjeverni tok dva i još jednim ruskim gasovodom Turski tok, smatrajući da će ti projekti povećati zavisnost Evropljana od ruskog gasa i uticaj Moskve.

Sankcije je osudila Njemačka, glavna zemlja koja će profitirati od tog gasovoda, kao i Evropska unija koja je osudila američko “miješanje u evropska pitanja.

Sjeverni tok dva koji je skoro završen, treba da udvostruči direktne isporuke prirodnog ruskog gasa ka zapadnoj Evropi ispod Baltičkog mora do Njemačke.

Kao prva posljedica najavljenih američkih sankcija švajcarska firma “Olsis” (Allseas) zadužena za postavljanje gasovoda pod morem već je objavila da prekida svoje učestvovanje u projektu dok čeka “razjašnjenja”.

Novak je rekao da Rusija za završetak gasovoda može da koristi ruski brod koji postavlja cijevi “Akademik Čerski”.

On je dodao da će ipak biti potrebne dodatne pripreme da bi se upotrebila ta opcija i to će trajati izvjesno vrijeme.

Izvor u ruskom ministarstvu energetike rekao je da u tom slučaju treba da se postavi potrebna oprema na brodu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov već je ove nedjelje rekao da Rusija ima određene kapacitete da završi projekat u “ne tako dalekoj budućnosti”.

ZATVORSKA KAZNA

Turski sud osudio je šest novinara i jednog zaposlenog jednog nezavisnog lista zbog pomaganja organizaciji sveštenika Fetulaha Gulena iz SAD-a optuženog za pokušaj puča 2016. godine, javila je danas državna novinska agencija.

Kolumnisti lista “Sezdžu” Emin Ćolasan and Nedžati Dogru osuđeni su na tri i šest mjeseci zatvora.

Glavni urednik lista Metin Jilmaz i izvršni urednik internet izdanja lista Mustafa Cetin dobili su nešto više od tri godine zatvora. Urednik internet vesti Jičel Ari, finansijski direktor Jonča Jučelan i novinar Gokmen Ulu osuđeni su na po dvije godine zatvora, prenosi novinska agencija Anadolu.

Zaposleni u tom listu su optuženi da su podržavali puč, jer su pisali kritički o vlasti predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Oni odbacuju optužbe i očekuje se da će se žaliti na presude.

Sud u Istanbulu oslobodio je optužbi jednu novinarku, Medihu Olgun.

Anadolija navodi da se slučaj protiv vlasnika lista, Buraka Akbaija koji živi u inostranstvu i sudi mu se u odsustvu, nastavlja odvojeno.

Režim muslimanskog sveštenika Fetulaha Gulena krivi za pokušaj državnog udara 2016.

Gulen živi u SAD i odbacuje umiješanost u državni udar.

Prema Komitetu za zaštitu novinara Turska je, nakon Kine, druga zemlja sa najviše novinara u zatvoru na svijetu.

Turski sindikat novinara navodi da je u zatvoru trenutno najmanje 108 novinara ili zaposlenih u medijima.