LIJEVA RIJEKA

Članovi Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti sastali su se i razgovarali sa mještanima Lijeve Rijeke, gdje je smješten jedan od kampova namijenjenih za boravak radnika kompanije CRBC koji se vraćaju iz Kine. Sastanku su prisustvovali i predstavnici ministarstva saobraćaja, kompanije CRBC, Nadzora i Monteputa.

Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, posjeta je organizovana kako bi mještani ali i lokalni radnici angažovani na gradnji autoputa, koji su iskazali svoju zabrinutost uslijed povratka kineskih državljana, dobili informacije o procedurama povratka, uslovima i načinom na koji će se organizovati boravak zaposlenih u kampovima, to jest preventivnim mjerama koje kompanija CRBC uz preporuke Instituta za javno zdravlje sprovodi na terenu.

Dr sci Božidarka Rakočević, direktorka Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, dr sci Sanja Medenica, načelnica odjeljenja za zarazne bolesti, dr Igor Galić, specijalista epidemiologije, kao i predstavnici ministarstva zdravlja dr Miro Knežević i Višnja Orban glavna zdravstveno sanitarna inspektorka upoznali su predstavnike mještana i mjesne zajednice Lijeva Rijeka sa trenutnom epidemiološkom situacijom na nacionalnom nivou i mjerama koje institucije crnogorskog zdrastvenog sistema sprovode od početka pojave coronavirusa, ali i odgovorili na konkretna pitanja vezana za dolazak kineskih državljana.

Kako je na početku sastanka ponovljeno, kompanija CRBC raskinula je radni angažman zaposlenim radnicima koji dolaze iz kineske regije Hubei u kojoj je indetifikovan najveći broj oboljelih od virusa.

“Pooštrene mjere koje se sada sprovode u kampovima dio su preporuka Instituta za javno zdravlje, dakle obaveza je kompanije da dostavlja dinamiku povratka zaposlenih, prije povratka u Crnu Goru zaposleni moraju biti 14 dana izolovani u svojoj zemlji, uoči putovanja moraju obaviti neophodne ljekarske preglede i dostaviti adekvatan dokaz o zdravstvenom stanju i obavljenim medicinskim pretragama. Mjera dodatnog nadzora u periodu od 14 dana koja je dio procedura i preporuka nastavlja se i po dolasku u Crnu Goru”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Ekipe Instituta za javno zdravlje obišle su prethodnih dana kampove za smještaj radnika kao i prostorije koje su namijenjene za boravak zaposlenih u periodu trajanja mjera dodatnog nadzora (14 dana), dali određene sugestije, upoznali zaposlene sa procedurama i preventivnim mjerama, ali i obavili konsultacije sa ljekarom stalno angažovanim na prioritetnoj dionici u kompaniji CRBC.

“Situacija na globalnom nivou se mijenja iz sata u sat, posebno u susjednoj Italiji, pa je neophodno da svi pratimo preporuke i protokole koji su propisani, kako bismo djelovali preventivno” istakao je generalni direktor u ovom resoru dr Miro Knežević.

“Svi protokoli pa i mjere dodatnog nadzora u trajanju od 14 dana, koje se sprovode na kampovima za smještaj radnika CRBC, isključivo su propisane kako bi se na minimum svela mogućnost pojave virusa i u tom dijelu u kontinuitetu komuniciramo i sarađujemo sa menadžmentom kompanije.”

Na sastanku je bilo riječi i o ostalim temama koje su od značaja za žitelje ovog kraja, a koje su vezane za izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare, predstavnici ministarstva saobraćaja, Monteputa i CRBC su upoznati sa trenutnim dosta lošim stanjem regionalnog puta R-13 (Bioče-Mateševo) te će u narednom periodu razmotriti rješenja koja bi bila zadovoljavajuća prije finalne sanacije ovog lokaliteta, koja je planirana nakon okončanja radova na samoj prioritetnoj dionici Smokovac Uvač Mateševo.

NA LOKALNOM NIVOU

Potrebno je akcenat staviti na suštini a ne na fromu, planirati manje a raditi više, zaključeno je na otvaranju završne nacionalne konferencije “Smjestimo korupciju u muzej“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Traži se sadržajniji i bolji bilans rezultata u borbi protiv korupcije na lokalnom nivou

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, istakla je da je borba protiv korupcije na lokalnom nivou značajna tema ne samo u kontekstu EU integracija već, kako je navela, i u institucionalnom sazrijevanju kroz proces reforme kojim se teži izgradnji transparentne i efikasne javne uprave.

„I zato je važno da svi u okvirima svog djelovanja prepoznamo našu ulogu, bilo da su u pitanju Vlada, nevladin sektor ili građani. Za nas je kao Vladu važno da se odgovorno odnosimo prema ovom problemu i proaktivno djelujemo. Cilj naših reformskih nastojanja je da uprava bude na usluzi i pravis servis građana. Podsjetiću da smo kroz donošenje Zakona o lokalnim samouprava naglasili važnost pitanja integriteta lokalnih službenika i namještenika, a sa druge strane kroz donošenje Plana integriteta stvorili smo uslove za sprječavanje koruptivnih djelovanja“, objasnila je Pribilović.

Naglasila je i ulogu civilnog društva.

„Nevladine organizaije umnogome doprinose razvou i praćenju antikorupcijskih politika. U tom smislu želim da istaknem značaj vašeg angažmana i analitičkog pristupa različitim antikorupcijskim mehanizmima koje institucije primjenjuju,“ kazala je ona.

Transparentnost javne uprave je, kako je rekla, osnov za razvoj antikorupcijskih praksi.

„Koordinisane antikorupcijske politike podstiču učešće javnosti i odražavaju načela vladavine prava, pravilno upravljanje javnim poslovima i javnom imovinom, integritet i odgovornost. Za uspjeh antikorupcijskih politika smo svi odgovorni. Moramo još glasnije promovisati uspješne prakse i vjerujem da su rezultati projekta „Smjestimo korupciju u muzej“ jedan od takvih primjera“, poručila je Pribilović.

Šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Herman Špic, ocijenio je da je korupcija uvreda i izdaja temeljnih političkih, ekonomskih i društvenih vrijednosti jedne zajednice.

„Korupcija ima ozbiljne i široko rasprostranjene efekte. Korupcija podriva vladavinu prava, ograničava investicije, slabi povjerenje u vladu i pospješuje razvoje kriminala. Zato je presudno važno boriti se protiv korupcije“, naveo je Špic.

On je podsjetio na ocjene iz Izvještaja EK da je Crna Gora u ovoj oblasti dostigla određeni nivo spremnosti od otvaranja pregovora, ali da korupcija ostaje, kako je naveo, pitanje koje izaziva zabrinutost a posebno imajući u vidu njenu raširenost u brojnim oblastima.

„Ono što mi trebamo su održivi napori, kako u prevenciji tako i u represiji korupcije, uključujući više transparentnosti u svim oblastima od posebnog rizika za bolest korupcije. Nedostatak kapaciteta i kontrole ostavlja prostor za zloupotrebu. I tu je dragocjen veći aktivizam građana – ne samo da bi držali lokalne vlasti odgovornima, nego da bi obezbijedili učinkovitost njihovih politika i ukupni napredak lokalnih zajednica“, kazao je Špic.

On se osvrnuo na uspjehe projekta „Smjestimo korupciju u muzej!“ posebno u dijelu jačanja organizacija civilnog društva i njihove saradnje sa nadležnim institucija u pravcu jačeg odgovora na korupciju, ali je ukazao i na oblasti u kojima još treba da se radi a koje su odgovornost institucija.

„Zabrinuti smo zbog malog broja slučajeva sudskog procesuiranja korupcije na lokalnom nivou koji su inicirani i obrađeni. Konkretnije rezultate očekujemo u primjeni planova integriteta, posebno u dijelovima koji se odnose na racionalno i na zaslugama zasnovano zapošljavanje na lokalnom nivou. Potreban je sadržajniji i bolji bilans rezultata u adresiranju korupcije na lokalnom nivou“, precizirao je Špic.

Nema saveza ni za Crnu Goru ni za Evropu bez raskida sa lošim praksama

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, istakla je da borba protiv korupcije na lokalnom nivou zahtjeva kontinuiran i slojevit pristup.

Efikasnost postojećih mehanizama se, kako je objasnila, procjenjivali su mjerenjem nivoa transparentnosti lokalnih samouprava, procjenom stepena realizacije antikorupcijskih dokumenata na lokalnom nivou, analizom izvještaja Državne revizorske institucije, rezultatima u procesuiranju korupcije na lokalnom nivou od strane tužilaštava i sudova, kao i kroz direktna iskustva građana crnogorskih opština u pokušaju da prijave korupciju.

Uljarević je apostrofirala vezu daljeg napretka u borbi protiv korupcije i uspostavljanja funkcionalne vladavine sa političkom voljom.

„Neophodna nam je snažna politička volja, odgovorni donosioci odluka na svim nivoima i u svim nadležnim institucijama koji će biti u službi javnog a ne partijskog interesa, efikasno procesuiranje svih koruptivnih ponašanja uz stalnu budnost civilnog društva i aktivnih građana. Posebno je važno da nadležne institucije na nacionalnom nivou – Vlada, ASK, Tužilaštvo, DRI imaju neselektivan pristup prema svim opštinama i funkcionerima i da maksimalno koriste svoja ovlašćenja. Nema saveza ni za Crnu Goru ni za Evropu ako se ne raskide sa lošim praksama u čijem fokusu je partijski, a ne javni interes. Naravno, raskidi sa takvom praksom podrazumijevaju bolne rezove, ali su neophodni kako bi transformisali sistem od onog koji hrani, prikriva i štiti korupciju u sistem koji radi na obeshrabrivanju svih koji koruptivni put biraju, njihovom otkrivanju, sramoćenju i procesuiranju. Takav sistem bi bio garant pristojnog društva i održivog savezništva u javnom interesu u kojem ne bi bilo estradnog patriotskog mjerenja posvećenosti državi, jer država se jedino brani snažnim institucijama, zakonima koji važe za sve jednako, odgovornim donosiocima odluka i aktivnim građanima“, zaključila je Uljarević.

Izvršna direktorka Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Ana Nenezić, kazala je da je ključno pitanje da li se se opštine bore protiv korupcije, na koji način to rade i koji mehanizmi njima stoje na raspolaganju.

„Nažalost, tu ocjenu ne možemo temeljiti ni na jednom zvaničnom krovnom dokumentu. I ranije smo predlagali da je neophodno uraditi širu nacionalnu analizu rezultata dosadašnje primjene svih antikoruptivnih mehanizama na lokalnom nivou, pa zatim definisati jednu instituciju koja će biti dominantno odgovorna za nadzor i implementaciju ovih politika. Mi smo predlagali i da bi to trebalo da bude ASK, ali taj prijedlog, na žalost, nije uzet u ozbiljno razmatranje“, pojasnila je Nenezić.

Ona je ocijenila da ni akcioni planovi za borbu protiv korupcije na lokalnom nivou, kao ni planovi integriteta do sada nisu dali rezultate.

„Ukoliko želimo postaviti efikasne mehanizme za prevenciju korupcije, pored antikorupcijskog zakonodavnog i institucionalnog okvira, važno je posvećeno sprovoditi strateška dokumenta i vršiti kontinuiran nadzor i procjenu primjene njihovog uticaja. Da bi taj strateški okvir i postavljeni mehanizmi produkovali rezultate, vjerujemo da tome mora prethodniti sveobuhvatna analiza stanja, uz realnu procjenu rizika, a koja bi se pripremila uz konsultacije sa drugim relevantnim subjektima. Na taj način bismo imali objedinjene sve podatke u jedan nacionalni dokument sa precizno definisanim i realno ostvarivim preporukama“, objasnila je Nenezić.

Najtransparentniji Bijelo Polje i Podgorica

U okviru projekta Smjestimo korupciju u muzej!“ sprovedeno je mjerenje transparentnosti lokalnih samouprava i izrađen Indeks transparentnosti crnogorskih opština. Transparentnost je mjerena u šest oblasti – rad lokalne skupštine, budžet, borba protiv korupcije kroz postojeće mehanizme, opšta dostupnost informacija, javne nabavke, i javne rasprave i javni konkursi, uz korišćenje ukupno 61 indikatora. Kao najtransparentnije opštine u 2019.godini nagrađeni su opština Bijelo Polje i Glavni grad Podgorica, a nagrade su primili Petar Smolović, predsjednik opštine Bijelo Polje i Đorđe Suhih, predsjednik Skupštine opštine Glavnog grada Podgorica.

Projekat „Smjestimo korupciju u muzej!“, CGO sprovodi u partnerstvu sa nevladinim organizacijama Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Bonum iz Pljevlja, UL-Info iz Ulcinja i Za Druga iz Petrovca, u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Agencijom za sprječavanje korupcije (ASK), uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

NA LOKALNOM NIVOU

Potrebno je akcenat staviti na suštini a ne na fromu, planirati manje a raditi više, zaključeno je na otvaranju završne nacionalne konferencije “Smjestimo korupciju u muzej“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Traži se sadržajniji i bolji bilans rezultata u borbi protiv korupcije na lokalnom nivou

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, istakla je da je borba protiv korupcije na lokalnom nivou značajna tema ne samo u kontekstu EU integracija već, kako je navela, i u institucionalnom sazrijevanju kroz proces reforme kojim se teži izgradnji transparentne i efikasne javne uprave.

„I zato je važno da svi u okvirima svog djelovanja prepoznamo našu ulogu, bilo da su u pitanju Vlada, nevladin sektor ili građani. Za nas je kao Vladu važno da se odgovorno odnosimo prema ovom problemu i proaktivno djelujemo. Cilj naših reformskih nastojanja je da uprava bude na usluzi i pravis servis građana. Podsjetiću da smo kroz donošenje Zakona o lokalnim samouprava naglasili važnost pitanja integriteta lokalnih službenika i namještenika, a sa druge strane kroz donošenje Plana integriteta stvorili smo uslove za sprječavanje koruptivnih djelovanja“, objasnila je Pribilović.

Naglasila je i ulogu civilnog društva.

„Nevladine organizaije umnogome doprinose razvou i praćenju antikorupcijskih politika. U tom smislu želim da istaknem značaj vašeg angažmana i analitičkog pristupa različitim antikorupcijskim mehanizmima koje institucije primjenjuju,“ kazala je ona.

Transparentnost javne uprave je, kako je rekla, osnov za razvoj antikorupcijskih praksi.

„Koordinisane antikorupcijske politike podstiču učešće javnosti i odražavaju načela vladavine prava, pravilno upravljanje javnim poslovima i javnom imovinom, integritet i odgovornost. Za uspjeh antikorupcijskih politika smo svi odgovorni. Moramo još glasnije promovisati uspješne prakse i vjerujem da su rezultati projekta „Smjestimo korupciju u muzej“ jedan od takvih primjera“, poručila je Pribilović.

Šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Herman Špic, ocijenio je da je korupcija uvreda i izdaja temeljnih političkih, ekonomskih i društvenih vrijednosti jedne zajednice.

„Korupcija ima ozbiljne i široko rasprostranjene efekte. Korupcija podriva vladavinu prava, ograničava investicije, slabi povjerenje u vladu i pospješuje razvoje kriminala. Zato je presudno važno boriti se protiv korupcije“, naveo je Špic.

On je podsjetio na ocjene iz Izvještaja EK da je Crna Gora u ovoj oblasti dostigla određeni nivo spremnosti od otvaranja pregovora, ali da korupcija ostaje, kako je naveo, pitanje koje izaziva zabrinutost a posebno imajući u vidu njenu raširenost u brojnim oblastima.

„Ono što mi trebamo su održivi napori, kako u prevenciji tako i u represiji korupcije, uključujući više transparentnosti u svim oblastima od posebnog rizika za bolest korupcije. Nedostatak kapaciteta i kontrole ostavlja prostor za zloupotrebu. I tu je dragocjen veći aktivizam građana – ne samo da bi držali lokalne vlasti odgovornima, nego da bi obezbijedili učinkovitost njihovih politika i ukupni napredak lokalnih zajednica“, kazao je Špic.

On se osvrnuo na uspjehe projekta „Smjestimo korupciju u muzej!“ posebno u dijelu jačanja organizacija civilnog društva i njihove saradnje sa nadležnim institucija u pravcu jačeg odgovora na korupciju, ali je ukazao i na oblasti u kojima još treba da se radi a koje su odgovornost institucija.

„Zabrinuti smo zbog malog broja slučajeva sudskog procesuiranja korupcije na lokalnom nivou koji su inicirani i obrađeni. Konkretnije rezultate očekujemo u primjeni planova integriteta, posebno u dijelovima koji se odnose na racionalno i na zaslugama zasnovano zapošljavanje na lokalnom nivou. Potreban je sadržajniji i bolji bilans rezultata u adresiranju korupcije na lokalnom nivou“, precizirao je Špic.

Nema saveza ni za Crnu Goru ni za Evropu bez raskida sa lošim praksama

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, istakla je da borba protiv korupcije na lokalnom nivou zahtjeva kontinuiran i slojevit pristup.

Efikasnost postojećih mehanizama se, kako je objasnila, procjenjivali su mjerenjem nivoa transparentnosti lokalnih samouprava, procjenom stepena realizacije antikorupcijskih dokumenata na lokalnom nivou, analizom izvještaja Državne revizorske institucije, rezultatima u procesuiranju korupcije na lokalnom nivou od strane tužilaštava i sudova, kao i kroz direktna iskustva građana crnogorskih opština u pokušaju da prijave korupciju.

Uljarević je apostrofirala vezu daljeg napretka u borbi protiv korupcije i uspostavljanja funkcionalne vladavine sa političkom voljom.

„Neophodna nam je snažna politička volja, odgovorni donosioci odluka na svim nivoima i u svim nadležnim institucijama koji će biti u službi javnog a ne partijskog interesa, efikasno procesuiranje svih koruptivnih ponašanja uz stalnu budnost civilnog društva i aktivnih građana. Posebno je važno da nadležne institucije na nacionalnom nivou – Vlada, ASK, Tužilaštvo, DRI imaju neselektivan pristup prema svim opštinama i funkcionerima i da maksimalno koriste svoja ovlašćenja. Nema saveza ni za Crnu Goru ni za Evropu ako se ne raskide sa lošim praksama u čijem fokusu je partijski, a ne javni interes. Naravno, raskidi sa takvom praksom podrazumijevaju bolne rezove, ali su neophodni kako bi transformisali sistem od onog koji hrani, prikriva i štiti korupciju u sistem koji radi na obeshrabrivanju svih koji koruptivni put biraju, njihovom otkrivanju, sramoćenju i procesuiranju. Takav sistem bi bio garant pristojnog društva i održivog savezništva u javnom interesu u kojem ne bi bilo estradnog patriotskog mjerenja posvećenosti državi, jer država se jedino brani snažnim institucijama, zakonima koji važe za sve jednako, odgovornim donosiocima odluka i aktivnim građanima“, zaključila je Uljarević.

Izvršna direktorka Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Ana Nenezić, kazala je da je ključno pitanje da li se se opštine bore protiv korupcije, na koji način to rade i koji mehanizmi njima stoje na raspolaganju.

„Nažalost, tu ocjenu ne možemo temeljiti ni na jednom zvaničnom krovnom dokumentu. I ranije smo predlagali da je neophodno uraditi širu nacionalnu analizu rezultata dosadašnje primjene svih antikoruptivnih mehanizama na lokalnom nivou, pa zatim definisati jednu instituciju koja će biti dominantno odgovorna za nadzor i implementaciju ovih politika. Mi smo predlagali i da bi to trebalo da bude ASK, ali taj prijedlog, na žalost, nije uzet u ozbiljno razmatranje“, pojasnila je Nenezić.

Ona je ocijenila da ni akcioni planovi za borbu protiv korupcije na lokalnom nivou, kao ni planovi integriteta do sada nisu dali rezultate.

„Ukoliko želimo postaviti efikasne mehanizme za prevenciju korupcije, pored antikorupcijskog zakonodavnog i institucionalnog okvira, važno je posvećeno sprovoditi strateška dokumenta i vršiti kontinuiran nadzor i procjenu primjene njihovog uticaja. Da bi taj strateški okvir i postavljeni mehanizmi produkovali rezultate, vjerujemo da tome mora prethodniti sveobuhvatna analiza stanja, uz realnu procjenu rizika, a koja bi se pripremila uz konsultacije sa drugim relevantnim subjektima. Na taj način bismo imali objedinjene sve podatke u jedan nacionalni dokument sa precizno definisanim i realno ostvarivim preporukama“, objasnila je Nenezić.

Najtransparentniji Bijelo Polje i Podgorica

U okviru projekta Smjestimo korupciju u muzej!“ sprovedeno je mjerenje transparentnosti lokalnih samouprava i izrađen Indeks transparentnosti crnogorskih opština. Transparentnost je mjerena u šest oblasti – rad lokalne skupštine, budžet, borba protiv korupcije kroz postojeće mehanizme, opšta dostupnost informacija, javne nabavke, i javne rasprave i javni konkursi, uz korišćenje ukupno 61 indikatora. Kao najtransparentnije opštine u 2019.godini nagrađeni su opština Bijelo Polje i Glavni grad Podgorica, a nagrade su primili Petar Smolović, predsjednik opštine Bijelo Polje i Đorđe Suhih, predsjednik Skupštine opštine Glavnog grada Podgorica.

Projekat „Smjestimo korupciju u muzej!“, CGO sprovodi u partnerstvu sa nevladinim organizacijama Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Bonum iz Pljevlja, UL-Info iz Ulcinja i Za Druga iz Petrovca, u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Agencijom za sprječavanje korupcije (ASK), uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.