PORESKA UPRAVA

Poreska uprava (PU) je tokom ove godine podnijela je 590 predloga za uvođenje stečaja za preduzeća čiji je dospjeli dug 56,3 miliona eura.

“Od toga se 462 predloga i 26,15 miliona eura duga odnosi na obveznike kojima su ukinuta rješenja o reprogramu, 110 predloga i 23,8 miliona eura duga na obveznike koji su neaktivni, a 18 predloga i 6,3 miliona na one koji nijesu bili u reprogramu“, kazali su Danu iz PU.

Oni su prošle godine najavili da će tražiti uvođenje stečaja u hiljadu preduzeća.

“PU je tokom cijele ove godine, u skladu sa planom za upravljanje poreskim dugom, intenzivno sprovodila aktivnost predlaganja stečajnog postupka, i to kod obveznika kod kojih su iscrpljeni svi ostali mehanizmi za naplatu duga. Ta mjera se preduzima prema dvije kategorije poreskih obveznika – prema onima kojima su ukinuta rješenja o reprogramu i prema onima kod kojih već duže vrijeme nije moguće naplatiti poreski dug ni na koji drugi način“, objasnili su iz PU.

Oni su najvili da će u narednoj godini podnijeti zahtjeve za uvođenje stečaja kod svih poreskih obveznika koji su izašli iz reprograma, a ne mogu izmiriti dug, kao i kod ostalih dužnika kod kojih mjere naplate ne daju efekte.

“S obzirom na značaj mjere predlaganja stečajnog postupka u mehanizmu za naplatu poreskog duga, a ovu namjenu budžetom PU za narednu godinu planirana su sredstva od 300 hiljada eura“, precizirali su iz PU.

USVAJANJE ZAKONA

Mitropolija crnogorsko-primorska saopštila je da svu odgovornost za donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti snose poslanici koji su za njega glasali, ali i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Podsjećamo, crnogorski parlament usvojio je rano jutros Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Za predlog tog zakona glasalo je 45 poslanika, dok uzdržanih i protiv nije bilo.

Iz Mitropolije podsjećaju da je Skupština Crne Gore usvojila, kako tvrde, diskriminatoran i neustavan zakon, “prethodno odbivši tri amandmana koje je preko poslanika Demokratskog fronta, dostavila Mitropolija crnogorsko-primorska”.

Dostavljeni amandmani su, kako navode, predstavljali minimum minimuma koji je Vladi i Skupštini ponuđen od Crkve, “kako bi se doprinijelo smirivanju društvenih tenzija i preduprijedile teške posljedice koje mogu nastati donošenjem ovakvog Zakona”.

Vlast je, kako su pojasnili, odbijanjem amandmana, “u suštini odbio da se o svojinsko-pravnim odnosima raspravlja pred sudovima ove zemlje u redovnim postupcima, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije”.

“Na taj način su jasno potvrđene sumnje naše Crkve da se ovaj Zakon, prije i iznad svega, donosi, ne da bi se obezbjedila sloboda vjere već da bi se pristupilo otimačini imovine Pravoslavne Crkve i time započela realizacija cilja iz programa vladajuće partije – stvaranju/’obnovi’ nove, državne, podobne i poslušne režimu ‘autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve'”, kazali su iz Mitropolije.

Zbog svega, poručuju, pravoslavni vjernici u Crnoj Gori dočekuju jedan od najtužnijih Božića u novijoj istoriji.

NOVINE U ZAKONU

Politički subjekt, koji počne izbornu kampanju i otvori poseban žiro račun prije potvrđivanja izborne liste, obavezan je da vrati neutrošena sredstva uplatiocima srazmjerno uplaćenom iznosu ili da ih uplati u državni budžet, u slučaju da odustane od podnošenja izborne liste ili je povuče. Ako izborna komisija donese rješenje o odbacivanju izborne liste koju je podnio ili ukoliko komisija donese rješenje kojim se odbija proglašenje izborne liste koju je podnio – jedna je od novina u prijedlogu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojeg je Skupštini procesuirala vladajuća koalicija.

Prijedlogom zakona, kojeg je radio Radni odbor 5 Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, a Skupštini predložili Predrag Sekulić, Ervin Ibrahimović, Andrija Popović, Adrijan Vuksanović i Mihailo Anđušić, daju se šira ovlašćenja Agenciji za sprečavanje korupcije, pa će ta institucija moći da izrekne političkom subjektu mjeru obustave prenosa sredstava za finansiranje redovnog rada ili mjeru gubitka sredstava, u slučaju kršenja odredaba ovog zakona koje se odnose na finansiranje redovnog rada političkog subjekta.

Novina u prijedlogu je propisivanje obaveze ASK-u da posebnim aktom uredi redovne, proaktivne provjere poštovanja zakona od državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, javnih preduzeća, javnih ustanova, državnih fondova i privrednih društava koje su u potpunom ili djelimičnom vlasništvu države ili jedinice lokalne samouprave, dok se svi navedeni subjekti, sistemom slučajnog izbora, biraju za reviziju usklađenosti na osnovu rizika.

Agencija je dužna da podnese prijavu ili inicijativu nadležnom organu, ako, tokom sprovođenja kontrole ili nadzora, pribavi podatke koji upućuju na nepravilnosti ili kršenja zakona.

ASK izriče mjeru upozorenja političkom subjektu ako u postupku kontrole utvrdi nedostatke koji se mogu ukloniti. Agencija podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom ako politički subjekt ne postupi po mjeri upozorenja ili se radi o kršenju ovog zakona čiji se nedostaci ne mogu otkloniti.

Agencija može izreći političkom subjektu mjere potpunog ili djelimičnog gubitka prava na prenos budžetskih sredstava za finansiranje izborne kampanje iii mjeru obustave prenosa budžetskih sredstava za finansiranje izborne kampanje, u slučaju kršenja odredaba ovog zakona koje se odnose na finansiranje izborne kampanje.

Sve odluke Agencije, koje se odnose na mjere upozorenja, konačne su i protiv njih se može pokrenuti upravni spor. Odluke Agencija dostavlja Ministarstvu, odnosno organu lokalne uprave. Sredstva prikupljena suprotno ovom zakonu oduzeće se u skladu sa Zakonom o prekršajima.

Poseban račun

Novina u prijedlogu je da politički subjekt koji ima sredstava na svom redovnom računu može donijeti odluku da sredstva prikupljena za redovan rad koristi za izbornu kampanju, na osnovu posebne odluke koju dostavlja Agenciji, i moraju biti uplaćena na poseban račun za finansiranje izborne kampanje.

Političkim subjektima utvrđena je zabrana primanja materijalne i finansijske pomoći i nenovčanih priloga od drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koja nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, anonimnih darodavaca, javnih ustanova, pravnih lica i privrednih društava sa učešćem državnog kapitala, sindikata, vjerskih zajednica i organizacija, NVO, kazina, kladionica i drugih priređivača igara na sreću. Novina je zabrana obećavanja ili stavljanja u izgled političke ili bilo kakve druge protivusluge, privilegije ili lične koristi fizičkom ili pravnom licu radi pribavljanja finansijske, materijalne ili nenovčane podrške političkom subjektu. Zabranjeno je davanje priloga trećih lica (posrednika), kao i prikrivanje privatnih izvora finansiranja i iznosa sakupljenih iz tih finansiranja.

Među novinama u predloženom zakonu je zabrana privrednim društvima čiji je osnivač ili većinski vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave, da, osim u određenim slučajevima, ustupaju mehanizaciju i opremu trećim licima na upotrebu bez posebne odluke i bez ugovora sa naknadom, u periodu od šest mjeseci prije roka predvidenog za održavanje izbora, uz obavezu da sve odluke, ugovore i naloge za upotrebu mehanizacije i opreme van osnovne djelatnosti, objave na zvaničnoj internet stranici i dostave Agenciji i Privremenom odboru.

Transparentnost socijale

Zakonom je definisana transparentnost socijalnih davanja i budžetskih rashoda. Značajna novina odnosi se na uvođenje novih kriterijuma za mehanizam raspodjele budžetskih sredstava za finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini, odnosno skupštinama opština.

Sredstva od 20 odsto raspodjeljuju se u jednakim iznosima političkim subjektima koji su osvojili mandate u Skupštini, odnosno skupštinama opština, a ostalih 60 odsto srazmjerno ukupnom broju poslaničkih, odnosno odborničkih mandata koja imaju u trenutku raspodjele, dok se ostalih 20 odsto sredstava raspodjeljuje u jednakim iznosima političkim subjektima u Skupštini, odnosno skupštinama opština, srazmjerno broju izabranih predstavnika manje zastupljenog pola.

Predviđena je raspodjela budžetskih sredstava za redovno finansiranje ženskih organizacija u političkim partijama u Skupštini, odnosno skupštinama opština. Ova novina predstavlja značajan iskorak ka jačanju promocije manje zastupljenog pola, odnosno povećanju učešća žena u političkom životu. Predviđa se da Ministarstvo, odnosno organ lokalne uprave, sredstva prenosi političkom subjektu do petog u mjesecu za prethodni mjesec i opredijeljeni iznos sredstava, kao i iznos neizmirenih sredstava objavljuje na svojoj internet stranici, takođe do petog u mjesecu za prethodni mjesec.

Zabranjene jednokratne subvencije u izbornoj godini

Od raspisivanja do održavanja izbora, kao i mjesec nakon njih, pravnim licima čiji je osnivač, djelimični ili većinski vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave, zabranjeno je da vrše otpis dugova građanima, uključujući račune za električnu energiju, vodu, kao i za sve vrste javnih usluga.

Novina se odnosi na zabranu uvođenja novih ili jednokratnih subvencija za struju i subvencija u plaćanju komunalnih usluga, u godini u kojoj se održavaju redovni izbori i u slučaju prijevremenih izbora od njihovog raspisivanja do dva mjeseca od utvrđivanja konačnih rezultata, kao i zabrana otpisa obaveza po osnovu oprosta PDV-a, ostalih poreza i parafiskalnih dažbina, od raspisivanja izbora do dva mjeseca nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora.

NAKON BLOKADE

Normalizovan je saobraćaj na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, preko mosta Blaža Jovanovića, nakon višesatne blokade usljed protesta građana zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, javila je ekipa sa terena Jutarnjeg program TVCG.

Podsjećamo, policija je juče blokirala nekoliko gradskih saobraćajnica, a među njima je i glavni podgorički bulevar od stare zgrade Vlade Crne Gore prema parlamentu.

Bulevar je bio u blokadi do ranih jutarnjih sati.

PODACI ZA 2019.

U Crnoj Gori prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje u 2019. godini do 18. decembra registrovano je ukupno 385 slučajeva šuge, što je za 14.2 odsto manje nego prethodne godine.

Od toga, kazali su Dnevnim novinama iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, najviše oboljelih bilo je u Podgorici 98, zatim Bijelom Polju 67, te u Nikšiću 37.

Najmanje oboljelih bilo je na Žabljaku i u Plužinama po jedan, dok u Šavniku nije bilo oboljelih. Najveći broj oboljelih po mjesecima bio je u novembru 68, januaru 51 i oktobru 42, dok je u jednom mjesecu najviše oboljelih bilo u Podgorici u januaru 20.

“Šuga je zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u čitavom svijetu. Ženka parazita koji izaziva šugu (šugarac), se nastanjuje u površinskom sloju kože bušeći hodnike u kojima polaže jaja. Prenosi se dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja sa oboljelom osobom”, kazali su iz Instituta.

Najčešća tegoba je, dodaju, svrab koji je najintenzivniji noću.

“Promjene na koži mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. Osobe koje nikada ranije nisu imale šugu obično osjete tegobe četiri do šest nedjelja posle kontakta sa oboljelim. Osobe koje su već imale šugu mogu primijetiti promjene na koži ranije, najčešće za nekoliko dana do nedjelju dana”, pojasnili su iz Instituta.

Može se pojaviti bilo kada u toku godine, ali je, ističu, nešto češće obolijevanje u hladnijim mjesecima.

“Održavanje lične higijene i izbjegavanje kontakta sa oboljelima je od presudnog značaja u smislu prevencije”, naglašavaju iz Instituta.

Osoba može prenijeti šugu, upozoravaju, od momenta kada se zarazi do završetka liječenja.

“Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru koji će ih uputiti kako da spriječe
nastanak oboljenja, odnosno da se preduzmu mjere profilaktičkog liječenja lica koja su bila u kontaktu sa infestiranim (uključujući članove porodice i seksualne partnere)”, kazali su iz Instituta.

Odjeću, posteljinu i rublje koji su korišćeni nekoliko dana prije početka liječenja, dodaju, treba otkuvati ili hemijski očistiti.

“Odjeća ili druge stvari koje se ne mogu oprati treba skloniti u zatvorenu plastičnu kesu nedjelju dana. Obavezno je isključivanje infestiranih iz škole ili sa posla u toku liječenja i jedan dan po završetku liječenja”, savjetovali su iz Instituta i naglasili da se lijek, najčešće u obliku kreme, propisan od ljekara, nanosi na kožu, ostavlja da djeluje nekoliko sati, a zatim spira, odnosno postupa se po uputstvu ljekara.