VELIKI PAD CIJENE NAFTE

Vrijednosti akcija na svjetskim berzama danas su u velikom minusu zbog strahovanja od posljedica novog korona virusa, dok su cijene nafte u jednom trenutku potonule više od 20 odsto.

Na njujorškom Vol stritu indeks Standard end Pur 500 izgubio je sedam odsto u prvih nekoliko minuta, zbog čega je trgovanje nakratko automatski obustavljeno.

Indeks Dau Džons u minusu je 6,1 odsto na početku trgovanja, Standard end Pur 500 je 5,9 odsto u crvenom, a Nasdak 5,5 odsto.

Potonule su akcije i na najvećim evropskim berzama. Njemački DAX je u minusu 6,7 odsto, francuski CAC 40 pao je 6,6 odsto, dok je britanski FTSE 100 u crvenom 7,3 odsto.

Prema podacima Blumberga, referentna američka nafta pojeftinila je 18,8 odsto na 33,53 dolara po barelu, dok je cijena nafte Brent pala 19,5 odsto, na 36,43 dolara po barelu.

Dok se svijetom širi bolest kovid-19, koju izaziva korona virus, mnogi investitori osjećaju se bespomoćno jer ne mogu da procijene koliko štete će zaraza nanijeti ekonomiji i profitima korporacija, navodi Asošiejted pres.

Od korona virusa zaraženo je više od 110.000 širom svijeta. Italija je juče slijedila primjer Kine i stavila u karantin veliki dio teritorije sa oko 16 miliona ljudi, što je povećalo strahovanja investitora jer će izolacija dodatno pogoršati snabdijevanje.

ANĐELINA DŽOLI

Glumica Anđelina Džoli kazala je sa su njene misli sa ženama iz Avganistana, čija prava i slobodna, kako navodi, sada vise u vazduhu.

“Prije samo nekoliko dana, potpisan je sporazum između vlade SAD i talibana i on je usvojen bez uključivanja žena. Nigdje se ne spominju ženska prava po afganistanskom Ustavu i nije sadržao obavezu zaštite tih prava u unutrašnjosti države”, kazala je Džoli.

Istakla je da svi žele da vide mir u Avganistanu, ali da mir stečen po cijenu ženskih prava nije mir.

“To je samo sukob i ugnjetavanje na različite načine. To bi bila izdaja mnogih žrtava koje su podnijeli ljudi u Avganistanu, bezbjednosne snage i mnogi međunarodni vojnici i žene. Sve vlade, uključujući i našu u SAD, trebaju insistirati na potpunoj uključenosti žena u sljedećem stepenu pregovora i jasno staviti do znanja da neće podržati mirovni sporazum koji umanjuje prava žena prema Ustavu ili dovodi u pitanje demokratske institucije u zemlji”, poručila je glumica.

Dodala je da se mora nastaviti s pritiskom da administracija održi svoje obećanje i zaštiti žene u Avganistanu tokom pregovora između vlade i talibana.

“Nadam se da će svi koji sebe smatraju dijelom svjetskog pokreta za prava žena pokazati svoju solidarnost i podržati žene u Avganistanu, kao i žene svih drugih zemalja u kojima takva prava nedostaju ili su ugrožena i da će pomoći da se čuje i njihov glas. Bezbroj žena u Avganistanu je riskiralo i izgubilo svoje živote kako bi osvojile veću slobodu za svoje sunarodnjakinje i žene. One ne smiju biti zaboravljene ili ostavljene same stajati tokom ovog važnog razdoblja u istoriji njihove zemlje”, rekla je Džoli.

SUKOB U SIRIJI

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan tražio je danas od NATO-a “konkretnu pomoć” u sukobu u Siriji, za vrijeme posjete Briselu.

“Očekujemo konkretnu pomoć od strane svih naših saveznika. NATO je u kritičnom procesu u kome jasno treba da pokaže solidarnost alijanse”, rekao je Erdogan poslije sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

On je rekao da Ankara želi da Alijansa u potpunosti primijeni odluke donijete 2012. i 2015. o tome da se podrže turske vazdušne snage.

Erdogan je došao u sjedište EU poslije svoje odluke da otvori turske granice migrantima i izbjeglicama koje se nalaze na njenoj teritoriji da bi natjerao evropske zemlje da pruže podršku turskim političkim i humanitarnim rješenjima u Siriji. U Turskoj se nalazi 3,6 miliona sirijskih izbjeglica.

Blizu milion ljudi u sirijskoj provinciji Idlib na sjeverozapadu zemlje pobjeglo je ka turskoj granici poslije ofaznive sirijskih snaga koje vazdušno podupire Rusija, stavljajući Ankaru pod pritisak.

Turska je u februaru u Idlibu izgubila više od 50 vojnika u napadima sirijskih snaga.

“Naši saveznici treba da pokažu solidarnost sa našom zemljom bez diskriminacije i bez politikih uslova”, rekao je Erdogan.

On je rekao da je vrlo važno da pomoć koju Turska traži bude data bez odlaganja.

On je takođe zamjerio Grčkoj što optužuje Tursku da je kriva za novu migrantsku krizu.

“Neracionalno je i neuviđavno da jedan saveznik, jedna susjedna zemlja svaljuje krivicu na Tursku”, rekao je Erdogan.

SZO

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije upozorio je danas da je prijetnja pandemijom novog koronavirusa “postala vrlo realna”.

Koronavirusom trenutno je zaraženo preko 110.000 ljudi u svijetu.

“Sada kada se korona virus proširio u brojnim zemljama, prijetnja pandemijom je postala vrlo realna. Međutim, to će biti prva pandemija u istoriji koja će moći da bude kontrolisana”, rekao je šef SZO Tedros Adhanom Gebrejesus, na konferenciji za novinare u Ženevi.

On je dodao u umirujućem tonu da svijet nije prepušten na milost i nemilost virusa, jer odluke koje svi mogu da donesu mogu da utiču na tok epidemije.

“Čak iako to nazovemo pandemijom, i dalje možemo da je kontrolišemo,” ponovio je on, i dodao: “Treba da se podsjetimo da brzim i odlučnim djelovanjem možemo da usporimo koronavirus i spriječimo nove infekcije”.

On je uputio još jednu poruku nade navodeći da će “većina” zaraženih ozdraviti. Rekao je da je; više od 70 odsto zaraženih novim koronavirusom u Kini ozdravilo, i ocijenio da je Kina na putu da savlada epidemiju.

“Od 80.000 slučajeva prijavljenih u Kini, više od 70 odsto je ozdravilo”, rekao je šef SZO.

Direktor SZO je takođe pozvao zemlje da ne dignu ruke pred koronavirusom zbog tvrdnje da pogađa najviše starije ljude, ocijenivši da bi to bilo ići putem “moralne dekadencije”. “Svako ljudsko biće se računa” rekao je on.

Majkl Rajan, direktor Programa SZO za hitna pitanja je rekao da, za razliku od gripa korona virus ne može da se potisne, već da može da se uspori. On je izrazio nadu da će mjere karantina koje je uvela Italija dozvoliti da se uspori epidemija i dozvoli drugim zemljama da se bolje pripreme.

“Nisam zabrinut pred riječju pandemija, više me brine reakcija svijeta”, dodao je Rajan i pozvao svijet da se bori potiv korona virusa.

Svjetska zdravstvena organizacija za sada odbija da opiše krizu sa koronavirusom kao pandemiju, navodeći da riječ “pandemija” može da zaplaši svijet još više i navede neke zemlje da izgube nadu za suzbijanja virusa.

“Osim ako smo ubijeđeni da se ne može kontrolisati zašto bi to nazivali pandemijom” rekao je Tedros Adhanom Gebrejesus ranije ove nedjelje.

MIROVNI SPORAZUM

Američka vojska sapštila je danas da je počela povlačenje iz Avganistana predviđeno mirovnim sporazumom potpisanom sa talibanima. Ona treba da smanji broj vojnika na 8.600 u roku od 135 dana.

Stotine vojnika kreću van zemlje kao što je ranije planirano, ali neće biti zamijenjeni kako SAD počinje da sprovodi planove o smanjenju snaga u Avganistanu sa sadašnjih oko 13.000 na 8.600.

Američke snage u Avganistanu zadržavaju sva potrebna vojna sredstva za operacije protiv ekstreimsta Al Kaide i grupe Islamska država da podrže avganistanske snage, rekao je u saopštenju portparol vojske SAD pukovnik Soni Leget, prenosi Frans pres.

Njihovo povlačenje sprovodi se u vrijeme političkog haosa u Kabulu koji prijeti da naruši sporazum SAD i talibana. Dvojica rivalskih vođa u Avganistanu su danas održali odvojene ceremonije polaganja zakletve za predsjednika zemlje, što stvara komplikaciju za SAD koje pokušavaju da idu napred sa realizacijom sporazuma o okončanju 18-ogodišnjeg rata.

Sve oštiriji spor između predsednika Ašrafa Ganija koji je proglašen pobjednikom septembarskih izbora i njegovog rivala Abdulaha Abdulaha, koji ga optužuje za prevaru na glasanju, prijeti da naruši naredne ključne korake i čak može da preraste u novo nasilje.

SAD nijesu povezale svoje povlačenje za političku stabilnost u Avganistanu ni za bilo kakav konkretan ishod mirovnih pregovora među Avganistancima. Umjesto toga, povlačenje zavisi od toga da li će talibani ispuniti svoje obećanje da spriječe bilo koju grupu ili pojedinca, uključujući Al Kaidu od upotrebe teritorije Avganistana za prijetnju bezbednosti SAD i njihovim saveznicima, prenosi AP.