VIŠE OD 2 MILIONA GOSTIJU

Bozićni bazari tradicionalna su mjesta okupljanja tokom praznika. Bazar u Briselu, koji je jedan od navećih u Evropi, svake godine posjeti više od dva miliona gostiju. Tamo je bila i ekipa TVCG.

Na platou ispred crkve Svete Katarine, nedaleko do briselskog Grand Plasa, brojni posjetioci uzivaju u spoju mirisa, ukusa, boja. U 240 kolibica, prekrivenih vještačkim snijegom, može se naći sve, od novogodišnjih ukrasa, stripova, odjeće, hrane, pića…

“Bazar je odličan, doputovali smo iz Velike Britanije, bićemo ovdje cijele sedmice. Zaista uživamo, divna je i prijatna atmosfera. Mirno je prijateljski”, kaže jedan od posjetilaca.

“Najbolje kuvano vino na bazaru, kako kaže prodavac Elio, baš je na njegovom štandu”, kaže posjetilac.

“Ovdje ne služimo vino koje se može naći u prodavnicama, to je naš proizvod. Dodajemo deset različitih začina, i sve stavljamo u bidone od po 20 litara. Naši klijenti se stalno vraćaju, i kažu da ovdje mogu da kupe najbolje kuvano vino na Bazaru,” kaže prodavac Elio.

Praznici su nezamislivi bez slatkisa, kojima se naročito raduju najmađi.

“Posjetioci najviše kupuju tradicionalne bombone od maline, to je tipični belgijski slatkiš, ali i kolačiće takozvane «bul de než»”, kaže prodavac.

A neizostavni dio božćne ponude su svakako i briselski vafli. Gospodin Filip već dugo godina bavi se proizvodnjom ovog ukusnog, tipično belgijskog deserta.

“Na bazaru nudimo dvije vrste vafla, Briselski vafli, koji su laganijeg ukusa, i vafli iz Liježa, koji su malo slađi. Za dobre vafle potrebne su kvalitetne sirovine : jaja, mlijeko, maslac”, kaže Filip, prodavac belgijskih vafla.

Briselski božićni bazar otvoren je krajem novebra, a do Nove godine, a očekuje se da će ga obići oko 2 i po miliona posjetilaca.

POSLIJE PET GODINA

Saudijska Arabija i Kuvajt potpisali su sporazum kojim je okončan skoro petogodišnji spor vezan za zajednička naftonosna polja i odlučili da nastave eksploataciju u neutralnoj Podijeljenoj zoni, ali su naglasili da će, kao članovi Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), smanjiti proizvodnju sirove nafte, javlja AP.

Na tom području je svakog dana izvlačeno oko 300.000 barela nafte, sve dok početkom 2015. godine, zbog spora, proizvodnja nije prekinuta.

U Podijeljenoj zoni, na granici dvije zemlje, može se eksploatisati pola miliona barela dnevno.

Navodi se da sporazum sa Kuvajtom neće uticati na odluku Saudijske Arabije da dnevnu eksploataciju sirove nafte svede na 9,7 miliona barela.

VULIN SUSJEDIMA

Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin je danas rekao da je u Strategiji odbrane, koju razmatra Skupština Srbije, na prvom mjestu vojna neutralnost i da je “Srbija tu da sačuva i pomogne Republici Srpskoj”.

On je za beogradsku Televiziju O2 rekao da su Srbi u susjednim zemljama, odnosno njihovo “čuvanje”, način da te zemlje imaju najbolje odnose sa Srbijom.

“Nijesmo krivi za građanske ratove u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini, na prostoru bivše SFRJ”, rekao je ministar.

“Shvatite svi naši susjedi, sve naše komšije: Srbi su blago. Čuvajte ih!”, izjavio je Vulin i dodao da će Srbija čuvati sve Srbe gdje god da žive.

On je ocijenio da je radnik fabrike “Krušik” Aleksandar Obradović “lažni uzbunjivač”, a da bi “u Bugarskoj bio špijun” jer je dokumenta “Krušika” dao inostranom novinaru.

PROGNOZA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno, mjestimično sa slabim, uglavnom sniježnim padavinama.

Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do osam, najviša dnevna od minus tri do 14 stepeni.

PROJEKAT U SRBIJI

U Srbiji će graditi najveći vjetropark u Evropi, a investiciju vrijednu 700 miliona eura gradiće preduzeće “Vjetropark Maestrale Ring”, čije je sedište u Beogradu, a osnivač akcionarsko društvo Fintel Energija koje pripada italijanskoj “Fintel Energija Group S.p.a.”

Plan detaljne regulacije za izgradnju vjetroelektrane Maestrale Ring, će izraditi Javno preduzeće za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Subotica i Projektura doo Beograd.

Generalni direktor kompanije Fintel Energija, Ticijano Đovaneti najavio je u februaru ove godine da će ovim projektima Srbija biti među najbržim zemljama koje će se uključiti u energetsku tranziciju sa fosilnih goriva do čiste energije.

“Projekat Maestrale Ring će biti najveća vjetroelektrana koja se gradi na kopnu na cijelom evropskom kontinentu”, rekao je Đovaneti, prenosi eKapija.

Predviđeno je da se vjetropark instalira u jugoistočnom dijelu administrativnog područja grada Subotice, a područje vjetrogeneratora biće minimalno 1.000 metara udaljeno od građevinske zone naseljenih mjesta. Područje obuhvata površinu od oko 10.800 hektara. Planirano je postavljanje 21 turbine. 

Procijenjeno je da će vjetropark koji će se graditi u Čantaviru moći da proizvede 600 MW električne energije, što je, kako navode lokalni mediji, dovoljno struje za pola miliona domaćinstava.

Inače, Fintel Energija je pionir u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora na Balkanu, gdje posluje već čitavu deceniju i predstavlja jednog od najznačajnijeg investitora iz ove oblasti u Srbiji.

GP GRADINA

Uprava carina Republike srpske saopštila je da je na graničnom prelazu Gradina, otkrila i zaplijenila 84.000 neprijavljenih eura kojima je bio ispunjen jedan jastuk.

Prekršaj je otkriven kada je na red za izlaznu kontrolu stigao mercedes njemačkih registarskih oznaka, kojim su trojica turskih državljana putovala iz Njemačke ka svojoj zemlji, navodi se u saopštenju.

Tokom kontrole, jedan od carinika je podigao jastuk koji se nalazio na zadnjem sjedištu, jer ga je jedan od putnika koristio za odmor tokom putovanja.

Odmah je osjetio da je jastuk teži nego što bi trebalo da bude, zbog čega je rašiven i u njemu je pronađeno 114.000 skrivenih eura.

Kao vlasnik novca prijavio se jedan od putnika, 45-godišnji turski državljanin, koji nije posjedovao nikakav dokaz o porijeklu novca.

Trojici putnika vraćen je dozvoljeni iznos od po 10.000 eura, pa će se tako tokom prekršajnog postupka odlučivati o ostatku otkrivene sume u iznosu od 84.000 eura.

Uprkos stalnim apelima da se sume veće od 10.000 eura prijave prilikom ulaska u zemlju, mnogi putnici to ne čine, pa je na graničnom prelazu Gradina tokom 2019. godine oduzeto više od 1,3 miliona eura.