VUKOVIĆ

Zajedničkim snagama gradske uprave i gradskih preduzeća u Podgorici je ove godine rekonstruisano šest dječjih igrališta. To je saopštio gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je danas obišao renovirano dječje igralište u Ulici Vasa Raičkovića, u Podgorici.

 Vuković je ukazao da se na problem vandalizma građani najčešće žale gradskoj upravi i naveo da su za rekonstrukciju opredijelili skoro 140.000 eura.

“Vrrlo često ćete čuti da ne postoji dovoljan broj dječjih igrališta. Naš utisak je nešto drugačiji, mi mislimo da ih ima dovoljno, ali da možda stanje u kojem se igrališta nalaze ili u kojem su se nalazila nije bilo zadovoljavajuće. Upravo zato smo rekonstruisali jedan broj njih i u te svrhe opredijelil gotovo 140.000 eura. Igrališta su rađena po najsavremenijim standardima, koji važe u ovoj oblasti”, kazao je gradonačelnik. 

On je kazao da su igrališta uređenja u skladu sa najsavremenijim standardima, da je postavljena moderna, tartan podloga, obnovljene sprave za igru…

“Ovo je rezultat timskog rada na nivou glavnog grada. Nažalost, ne možemo biti do kraja zadovoljni zbog odnosa koji jedan dio naše društvene zajednice i dalje ima prema tim objektima, jer se i dalje suočavamo sa problemom vandalizma. Oni pripadaju najmlađima, zato treba svi da se potrudimo da imamo civilizovan odnos prema ovom sadržaju“, istakao je Vuković.

Najavio je slične projekte i za natrednu godinu, kao i barem desetak novih igrališta. 

“U toku je realizacija projekta MIKRO020. Nedavno je uređen plato u Ulici Oktobarske revolucije, prije toga u Ulici Princeze Ksenije i koristim priliku da informišem javnost da ćemo vrlo brzo privesti kraju izgradnju novog parka na platou preko puta Gimnazije gdje smo nedavno postavili i spomenik Ivanu Crnojeviću. Takođe, započeli smo i realizaciju projekata većeg obima poput raspisivanja konkursa za JPP za uređenje četiri park šume na teritoriji ne samo Glavnog grada, nego i Opštine Golubovci – Balabani i Beglaci, Tološka i Zlatička šuma, a samo u posljednja dva bi trebalo da bude uloženo preko milion eura“, zaključio je gradonačelnik.

Direktorica “Zelenila” Daca Popvić podsjetila je na nova i rekonstruisana igrališta i dodala da će se potruditi da i naredne godine djeci iz drugih djelova grada stvore prostor za igru. 

“Još jednom želim da uputim apel građanima da čuvaju gradski mobilijar, jer smo ove godine uložili preko 20.000 eura u rekonstrukciju igrališta, a to su upravo sredstva kojima je moglo biti izgrađeno još jedno novo igralište“, zaključila je Popović.

KRIJUMČARENJE CIGARETA

Četiri fizička i jedno pravno lice osumnjičeni su da su krijumčarenjem 4.454 paketa cigareta oštetili budžet Crne Gore za oko 3,8 miliona eura.

Kako je saopšteno iz Uprave policije i Uprave carina, po nalogu Specijanog državnog tužilaštva 18. decembra 2019. godine uhapšeni su M.P, V.P. i B.D. dok se za J.M. intenzivno traga. Krivična prijava je podnijeta i protiv jednog pravnog lica.

“Policija je došla do sumnje da je tokom 2019. godine formirana kriminalna organizacija koja je djelovala po prethodno utvrđenom planu sa ciljem vršenja krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, utaja poreza i doprinosa, falsifikovanje isprave i krijumčarenje, radi pribavljanja finansijske moći za pripadnike ove kriminalne organizacije”, kazali su.

Policija, kako se navodi, osnovano sumnja da je navedena kriminalna organizacija vršenjem kriminalnih aktivnosti iz Slobodne zone Bar krijumčarila 4.454 paketa raznih vrsta cigareta čime je pričinjena šteta po Budžet Crne Gore u iznosu od oko 3,8 miliona eura.

Prikupljeni dokazi, kako se dodaje u saopštenju, ukazuju na sumnju da su ova lica izvršila krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, utaja poreza i doprinosa, falsifikovanje isprave i krijumčarenje. Protiv njih su podnijete krivične prijave Specijalnom državnom tužilšatvu za navedena djela.

“Sumnja se da je ova kriminalna organizacija djelovala po prethodno utvrđenom planu i jasno utvrđenim ulogama i da su na taj način vršili ilegalne aktivnosti krijumčarenja akciznih roba – cigareta iz Slobodne carinske zone Bar a sve sa ciljem stavljanja u promet cigareta na ilegalno tržište”, zaključuje se u saopštenju.

KRIJUMČARENJE CIGARETA

Četiri fizička i jedno pravno lice osumnjičeni su da su krijumčarenjem 4.454 paketa cigareta oštetili budžet Crne Gore za oko 3,8 miliona eura.

Kako je saopšteno iz Uprave policije i Uprave carina, po nalogu Specijanog državnog tužilaštva 18. decembra 2019. godine uhapšeni su M.P, V.P. i B.D. dok se za J.M. intenzivno traga. Krivična prijava je podnijeta i protiv jednog pravnog lica.

“Policija je došla do sumnje da je tokom 2019. godine formirana kriminalna organizacija koja je djelovala po prethodno utvrđenom planu sa ciljem vršenja krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, utaja poreza i doprinosa, falsifikovanje isprave i krijumčarenje, radi pribavljanja finansijske moći za pripadnike ove kriminalne organizacije”, kazali su.

Policija, kako se navodi, osnovano sumnja da je navedena kriminalna organizacija vršenjem kriminalnih aktivnosti iz Slobodne zone Bar krijumčarila 4.454 paketa raznih vrsta cigareta čime je pričinjena šteta po Budžet Crne Gore u iznosu od oko 3,8 miliona eura.

Prikupljeni dokazi, kako se dodaje u saopštenju, ukazuju na sumnju da su ova lica izvršila krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, utaja poreza i doprinosa, falsifikovanje isprave i krijumčarenje. Protiv njih su podnijete krivične prijave Specijalnom državnom tužilšatvu za navedena djela.

“Sumnja se da je ova kriminalna organizacija djelovala po prethodno utvrđenom planu i jasno utvrđenim ulogama i da su na taj način vršili ilegalne aktivnosti krijumčarenja akciznih roba – cigareta iz Slobodne carinske zone Bar a sve sa ciljem stavljanja u promet cigareta na ilegalno tržište”, zaključuje se u saopštenju.

UPRAVA POLICIJE

Policija je rasvijetlila podmetanje požara na kući i poslovnom objektu u gradskoj opštini Golubovci koje se dogodilo 16. decembra. Kako je istraga pokazala, za izazivanje opšte opasnosti osumnjičen je dvadesetogodišnji podgoričanin D.B.

“Sprovodeći proaktivne istražne aktivnosti službenici kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su podmetanje požara na kući i poslovnom objektu izvršeno 16. decembra 2019. godine na štetu R.V. u gradskoj opštini Golubovci, kojom prilikom je pričinjena velika materijalna šteta”, navodi se u saopštenju.

Prikupljeni su i obezbijeđeni dokazikoji ukazuju na sumnju da je krivično djelo izazivanje opšte opasnosti izvršio D.B. (20)iz Podgorice, koji će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužiocu.

UPRAVA POLICIJE

Policija je rasvijetlila podmetanje požara na kući i poslovnom objektu u gradskoj opštini Golubovci koje se dogodilo 16. decembra. Kako je istraga pokazala, za izazivanje opšte opasnosti osumnjičen je dvadesetogodišnji podgoričanin D.B.

“Sprovodeći proaktivne istražne aktivnosti službenici kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su podmetanje požara na kući i poslovnom objektu izvršeno 16. decembra 2019. godine na štetu R.V. u gradskoj opštini Golubovci, kojom prilikom je pričinjena velika materijalna šteta”, navodi se u saopštenju.

Prikupljeni su i obezbijeđeni dokazikoji ukazuju na sumnju da je krivično djelo izazivanje opšte opasnosti izvršio D.B. (20)iz Podgorice, koji će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužiocu.

SPASIOCI NA TERENU

Iranski vojni avion srušio se na planinu Sabalan, u provinciji Ardebil u Iranu, javlja agencija IRNA. Ruski mediji prenose da je pao u središte vulkana koji nije aktivan.

Spasilački timovi su na terenu, u potrazi za preživjelima. Prema informacijama televizije IRIB, riječ je o borbenom avionu MIG 29, koji je letio iz baze u Ardebilu.

Još nije objavljeno koliko je osoba bilo u letjelici.

Ruski mediji prenose da je riječ o borbenom avionu iranske vojske. 

Rani izvještaji kažu da je letjelica bila za obuku MiG-29 koji je poletio iz vazdušne baze Tabriz sa dva pilota, prenosi RT.

Lokalni stanovnici izjavili su da su čuli glasan prasak u blizini Sabalana kada se dogodio incident, javili su iranski mediji.

Planina Sabalan ima na vrhu jezero s kraterima vulkana a to je treći najviši planinski vrh u Iranu.

Avion F-5 srušio se tokom trening misije u jugozapadnoj provinciji Khuzestan u Iranu prošle godine, usmrtivši jednog od svoja dva pilota.

SPASIOCI NA TERENU

Iranski vojni avion srušio se na planinu Sabalan, u provinciji Ardebil u Iranu, javlja agencija IRNA. Ruski mediji prenose da je pao u središte vulkana koji nije aktivan.

Spasilački timovi su na terenu, u potrazi za preživjelima. Prema informacijama televizije IRIB, riječ je o borbenom avionu MIG 29, koji je letio iz baze u Ardebilu.

Još nije objavljeno koliko je osoba bilo u letjelici.

Ruski mediji prenose da je riječ o borbenom avionu iranske vojske. 

Rani izvještaji kažu da je letjelica bila za obuku MiG-29 koji je poletio iz vazdušne baze Tabriz sa dva pilota, prenosi RT.

Lokalni stanovnici izjavili su da su čuli glasan prasak u blizini Sabalana kada se dogodio incident, javili su iranski mediji.

Planina Sabalan ima na vrhu jezero s kraterima vulkana a to je treći najviši planinski vrh u Iranu.

Avion F-5 srušio se tokom trening misije u jugozapadnoj provinciji Khuzestan u Iranu prošle godine, usmrtivši jednog od svoja dva pilota.

VOŽNJA TRAJE 42 SATA

Prvi putnički voz koji saobraća preko Krimskog mosta stigao je iz Sankt Peterburga u Sevastopolj na Krimu, javlja Tas.

Željeznički most koji povezuje Krim i Krasnodarski region otvoren je 23. decembra za saobraćaj.

Vozovi će saobraćati od Sankt Peterburga do Sevastopolja, a vožnja traje oko 42 sata, kao i između Moskve i Simferopolja, prenosi Tas.

Sa 19 kilometara dužine, ovo je najduži most u Evropi.

Drumski saobraćaj na paralelnom mostu preko Kerčkog moreuza između Crnog i Azovskog mora pušten je u maju 2018. godine.

VOŽNJA TRAJE 42 SATA

Prvi putnički voz koji saobraća preko Krimskog mosta stigao je iz Sankt Peterburga u Sevastopolj na Krimu, javlja Tas.

Željeznički most koji povezuje Krim i Krasnodarski region otvoren je 23. decembra za saobraćaj.

Vozovi će saobraćati od Sankt Peterburga do Sevastopolja, a vožnja traje oko 42 sata, kao i između Moskve i Simferopolja, prenosi Tas.

Sa 19 kilometara dužine, ovo je najduži most u Evropi.

Drumski saobraćaj na paralelnom mostu preko Kerčkog moreuza između Crnog i Azovskog mora pušten je u maju 2018. godine.

KILIBARDA SAOPŠTIO

Uprkos stavljenom moratorijumu na izdavanje koncesija za eksploataciju šljunka i rijeka, a koji se odnosilo i na rijeku Gračanicu u Nikšiću, nelegalna eksploatacija na ovoj rijeci cvjeta, kazao je član Glavnog odbora Demokrata Stevan Kilibarda.

On navodi da je rijeka Gračanica, kako je kazao, vjerovatno najzagađenija rijeka u Crnoj Gori.

“Prvo zbog velikog broja divljih deponija koje se nalaze dužinom korita cijele rijeke i to sa obje strane rječnog korita, a na kojima se deponuju medicinski, životinjski i mješoviti otpad, a zagađenosti je umnogome doprinijela i nekontrolisana, neodrživa i nelegalna eksploatacija šljunka iz korita ove rijeka”, kazao je Kilibarda.

Zamućenost rijeke Gračanice, kako dodaje, uzrokovala je eksploatacija šljunka i pijeska.

“Uz to, na jednoj od fotografija puta koji vodi do korita rijeke, vide se tragovi teških mašina koje su prolazile tuda. Iz gore navedenog jasno proizilazi da se, uprkos zabrani, eksploatacija iz korita rijeke Gračanice neprestano vrši, na šta nadležni organi ne obraćaju pažnju”, kazao je član Glavnog odbora Demokrata.

Kilibarda ističe da veliki problem za tu rijeku, ali i rijeku Zetu, predstavlja i Željezarino odlagalište otpadnih materijala – Halda.

“Ono se prostire obalom rijeke u dužini od 7 kilometara, dok se otpadne vode iz Željezare izlivaju direktno u korito ove rijeke, koja sve to dalje nosi u rijeku Zetu čija je pritoka”, navodi se u saopštenju.

Da su biljni i životinjski svijet ovih rijeka dramatično ugroženi divljim deponijama i nelegalnom eksploatacijom šljunka, prema irječima Kilibarde, govori i konstatacija Ekotoksikološkog zavoda da su analizom, u rijeci Zeti, detektovane velike količine broma, olova, bakra, kadmijuma i nikla, koji izuzetno štetno djeluju na biljni i životinjski svijet, a naročito na zdravlje ljudi.

“Novi akcioni plan suzbijanja nelegalne eksploatacije riječnih nanosa iz vodotoka, Ministarstva održivog razvoja i turizma za period 2017 – 2019., kao i Lokalni ekološki akcioni plan koji je Opština Nikšić donijela daleke 2007. godine, ostali su mrtvo slovo na papiru”, kazao je Klibarda.

Dok, kako dodaje član Glavnog odbora Demokrata, nelegalna eksploatacija cvjeta, deponija je sve više. Kao dokaz da Opština Nikšić ne vodi računa o životnoj sredini, navodi to što, kako je kazao, divlju deponiju “Mislov do” koristi kao zvanično odlagalište otpada.

“Za ekocid nad životnom sredinom uzrokovan devastacijom rijeke prećutnim odobravanjem nelegalne eksploatacija, u kojoj, sigurni smo, tal imaju i lokalni vlastodršci, te velikom brojem malih i velikih divljih deponija, neko mora da snosi odgovornost. U uređenim državama taj neko bi završio u zatvoru”, zaključio je Klibarda.

  • SSICG objavio analizu stranih ulaganja u proteklih šest godina
    on 19/05/2025 at 08:59

    Savjet stranih investitora (SSICG) objavio je analizu stranih ulaganja u Crnoj Gori u proteklih šest godina, koja bi mogla da posluži kao temelj za stvaranje stabilnijeg i konkurentnijeg poslovnog i investicionog ambijenta.

  • Javni pozivi za izradu idejnih rješenja dizajna jubilarnog kovanog novca
    on 18/05/2025 at 12:55

    Centralna banka (CBCG) objavila je javne pozive za izradu idejnih rješenja dizajna jubilarnog kovanog novca, povodom 25 godina od osnivanja vrhovne monetarne institucije i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

  • Spajić da saopšti javnosti ko su ostali privilegovani investitori
    on 18/05/2025 at 12:22

    Mreža za afirmaciju nevladinog sektora tražila je od premijera Milojka Spajića da javnosti jasno saopšti ko su drugi investitori, pored Mohameda Alabbara, sa kojima je pregovarao u vezi sa projektima koji treba da budu realizovani kroz Sporazum sa Emiratima.

  • Radnici Solane blokirali put Ulcinj-Bar
    on 17/05/2025 at 10:19

    Bivši radnici ulcinjske Solane blokirali su na sat saobraćaj na magistralnom putu Ulcinj-Bar, kod Benzinske stanice na ulazu u taj grad.

  • Najviše ponuda od kineskih kompanija
    on 17/05/2025 at 08:42

    Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.