ČESTITKA ĐUKANOVIĆA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom hrišćanskog praznika – Božića, nadbiskupu barskom Rrok Đonlešaju, biskupu kotorskom Iliji Janjiću i svim građanima katoličke vjeroispovijesti u Crnoj Gori, uz želju da praznik provedu u miru, ljubavi i blagostanju, zajedno sa svojim porodicama i prijateljima.

“Proslava Božića je prilika za podsjećanje da se univerzalne vrijednosti humanosti, mira i tolerancije vjekovima baštine u crnogorskom društvu, prije svega kroz multikulturalnost i multikonfesionalnost, kojima se ponosimo. Značajnu ulogu u tome ima katolička zajednica Crne Gore, koja doprinosi njenoj afirmaciji u razvijenom demokratskom svijetu. Naši odnosi međusobnog razumijevanja i uvažavanja, dodatno su osnaženi tradicionalnim prijateljstvom sa Svetom Stolicom, s kojom intenzivno produbljujemo sve sadržajniju saradnju”, navodi se u čestitki. 

Kako se dodaje, čuvajući jedinstvo i solidarnost u vremenu teških izazova koji su posljednjih decenija pogodili cijeli region, u Crnoj Gori smo zajedno uspjeli da očuvamo mir i učvrstimo multietnički sklad.

“Uspjeli smo da demokratskim putem obnovimo državu, koja je danas uvažena članica NATO i lider u pregovaračkom procesu sa EU. Uvjeren sam da ćemo u tom duhu, kroz osavremenjavanje saradnje, svi zajedno nastaviti da gradimo bogatije i pravednije društvo, na dobrobit svih njenih građana. Sa najboljim željama za dobro zdravlje, ličnu i porodičnu sreću, srdačno vas pozdravljam i još jednom upućujem iskrene čestitke”, istriče Đukanović.

FRANCUSKI ZAKONI

Uporedna analiza odnosa države i vjerskih zajednica u evropskim državama pokazuje da je Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim se reguliše i status i pitanje imovine nad vjerskim objektima u Crnoj Gori, baziran na iskustvima i standardima kakvi postoje u Evropi.

Francuska, jedna od država osnivača EU, regulisala je odnose države i crkve, kao i status vjerskih objekata, usvajanjem dva bitna akta – Zakona o razdvajanju crkve i države iz 1905. i Zakonom o vršenju vjerske službe iz 1907. godine.

Nije poznato da li su crnogorski zakonopisci imali na umu francuski primjer, ali je zanimljivo da su i Francuzi odredili vremensku odrednicu, neku vrstu vododjelnice za određivanje titulara svojine nad vjerskim objektima.

Dva pomenuta zakona u Francuskoj definišu da su vjerska zdanja sagrađena prije 1905. godine – vlasništvo države, koja ih stavlja na raspolaganje predstavnicima vjerskih zajednica radi obavljanja vjerskih službi.

U Francuskoj postoji oko 40.000 parohijskih crkava sagrađenih prije 1905. godine i sve su vlasništvo opština. One izgrađene nakon 1905. su u potpunosti u vlasništvu onih koji su ih sagradili – biskupija, eparhija ili vjerskih udruženja.

Sve katedrale koje su sagrađene prije Francuske revolucije – njih 87 od 154 – vlasništvo su države, a preostalih 67 većinom su u vlasništvu lokalnih uprava.

Glavni grad Pariz je vlasnik 96 vjerskih objekata: 85 crkava, devet protestantskih hramova i dvije sinagoge. Njih 68 ima status zaštićenih istorijskih spomenika.

Nijedna vjerska zajednica nije dovodila u pitanje državno ili lokalno vlasništvo nad vjerskim objektom u Francuskoj, niti su tražene izmjene zakonskih rješenja iako su na snazi duže od 110 godina.

IJZ

Ove godine zabilježen je porast broja vakcinisanih protiv virusa gripa od 46 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pa je zbog većeg odziva na imunizaciju, naručeno i distribuirano dodatnih 3.000 doza vakcina protiv gripa, saopšteno je Dnevnim novinama iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Prema unaprijed definisanom planu za ovu sezonu virusa gripa bilo je obezbijeđeno 22.700 pojedinačnih doza vakcina.

“Imajući u vidu da je ove godine odziv građana na vakcinaciju protiv sezonskog gripa najveći u posljednjih nekoliko godina (porast od 46 odsto u odnosu na prethodnu godinu), te da su do sada u većini domova zdravlja vakcinisane gotovo sve osobe predviđene za vakcinaciju, uspješno je nabavljeno i distribuirano dodatnih 3.000 doza vakcina kako bi se vakcinacija obezbijedila osobama koje su u povećanom riziku od komplikacija i obolijevanja od gripa, a koje vakcinu još uvijek nisu stigle da prime”, naveli su iz IJZ.

Pojava gripa je u regionu izazvala paniku, naročito u Hrvatskoj gdje epidemiolozi procjenjuju da je u od virusa influence oboljelo čak 3.000 ljudi.

Ipak, laboratorijski je potvrđeno 270 oboljelih od gripa tipa A H1N1, dok su u Srbiji potvrđena dva tipa virusa influence: A(H3) i tip B.

Kako ističu iz Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori u ovoj sezoni nadzora na gripom, do 19. decembra, registrovana su dva laboratorijski potvrđena slučaja obolijevanja od virusa gripa, a u oba analizirana uzorka potvrđeno je prisustvo virusa influence tipa B.