NA ZABJELU

Od nedavno, podgoričko naselje Zabjelo krasi skulptura princeze Ksenije. U okviru projekta Mikro 020 Glavnog grada postavljena je skulptura čiji je autor Nikola Simanić.

PAŽIN

Dijalog crnogorske vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske, koji se naredne nedelje nastavlja na ekspertskom nivou, biće usredsređen na, kako se očekuje, članove Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji se tiču imovinsko-pravnih pitanja, kaže u intervjuu za Glas Amerike potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin.

U Americi postoji visok stepen razumevanja za potrebu Crne Gore da ima jedan takav moderan zakon, dodao je Pažin.

“Ocijenio bih da je moja posjeta Vašingtonu bila veoma uspješna i korisna. Imao sam prilike da čujem riječi ohrabrenja, podrške i razumijevanja za demokratske potrebe razvoja Crne Gore. Od svojih sagovornica i sagovornika sam dobio uvjeravanja da postoji spremnost Sjedinjenih Američkih Država, kao partnera, prijatelja i saveznika u okviru NATO alijanse da istrajno podržava Crnu Goru na njenom evroatlantskom putu i to je nešto što je zaista ohrabrujuće za nas.

Naravno, razgovarali smo i o pitanju slobode vjeroispovijesti, odnosno primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori. Ponovio sam spremnost Vlade Crne Gore da u otvorenom i argumentovanom dijalogu razgovara sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve o svim pitanjima koja su od značaja za međusobne odnose između države i crkve”, kazao je Pažin za Glas Amerike.

Pažin kaže kako vjeruje da argumentovani dijalog može dovesti do obostrano prihvatljivog rješenja, posebno ukoliko postoji dobra volja na obje strane.

“Siguran sam da ekspertski nivo razgovora podrazumijeva fokusirano bavljenje pravnom problematikom, ostavljajući politiku po strani. Vjerujem da se uvažavanjem argumenata protivne strane, spremnošću da se tolerancijom i stpljenjem može doći do rješenja koje će relaksirati postojeću situaciju i koja će nas usmjeriti na neke druge, takođe važne, teme u Crnoj Gori”, dodaje on.

Upitan da li Crna Gora ima američku i evropsku podršku za zakon, Šažin kaže je, prije svega, imao priliku da se uvjeri u visok stepen razumijevanja visokih američkih zvaničnika u odnosu na potrebu Crne Gore da ima jedan savremen, moderan i liberalan zakon, koji sa visokim garancijama poštovanja međunarodnih pravnih standarda obezbjeđuje svakom građaninu Crne Gore, bez obzira na vjeru i naciju, da uživa pravo na slobodu vjeroispovijesti.

“To je ono što je fundamentum. Ta vrsta razumijevanja me ohrabruje da, u suštini, osim nekoliko pitanja, u tom Zakonu sve je savršeno jasno. Mislim da je to jasno i predstavnicima Mitropolije. Ja ne bih komentarisao njihov stav vezano za moju posjetu. Želim sa uvažavanjem da se odnosim prema sagovornicima. Vjerujem da ovaj dijalog može da dovede do rješenja koje je obostrano prihvatljivo, koje podrazumijeva uvažavanje argumenata obje strane, ali isto tako i uvažavanja pravnog poretka Crne Gore”., poručuje Pažin.

Dodaje kako je razumio od predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske da ništa nije sporno u tom zakonu, osim članovi 62 do 64, koji se tiču imovinsko pravnih pitanja.

“Stoga bi bilo razumno očekivati da se razgovor fokusira upravo na ta sporna pitanja. Mislim da su ta pitanja više rezultat nerazumijevanja i izostanka međusobnog povjerenja nego što su ona na pravni ili neki drugi način komplikovana”, kaže potpredsejdnik Vlade i ministar pravde.

Poručuje kao je crvena linija određenja zapisana u Ustavu Crne Gore.

“Dakle, pravni poredak Crne Gore je crvena linija, ona ne smije da bude pređena. Takođe, je crvena linija potreba da svi građani bez obzira na nacionalnost ili vjeru budu na jednako pravan način tretirani, da ne bude niti privilegovanih niti diskriminisanih u čitavom tom odnosu između države i vjerskih zajednica i to je ono na čemu ćemo mi insistirati, ali zaista vrlo otvoreni da čujemo argumente druge strane i da imamo stav uvažavanja prema argumentima druge strane”, poručuje Pažin.

KOVAČEVIĆ

Direktor Uprave za nakretnine Dragan Kovačević saopštio je da će do kraja naredne sedmice dostaviti Upravi za imovinu izvode iz katastra koji se odnose na vjerske objekte u Crnoj Gori. Kovačević je Dnevnim novinama kazao da su područne jedinice najveći dio već dostavile.

“Ostalo je još da podatke proslijede Podgorica, Herceg Novi, Kotor i Plužine. Na osnovu podataka koje smo dostavili i kojima raspolažemo jasno je da je najveći broj upisa na Mitropoliju crnogorsko-primorsku obavljen u drugoj polovini osamdesetih i tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Uvjeren sam da će se dokazivanje vlasništva nad vjerskim objektima sprovoditi na principijelan način u zakonskoj proceduri. Uprava za nekretnine će sve uraditi da profesionalno i blagovremeno odgovori na obaveze koje proističu iz naše nadležnosti”, kaže Kovačević.

Kovačević podsjeća na proceduru upisa nepokretnosti koja je ustanovljena nakon 1984. godine, kada je stupio na snagu Zakon o izradi katastra nepokretnosti, i pravila koja su tada važila.

“Te 1984. godine Crna Gora prvi put radi svoj katastar, gdje se utvrđuje svojina nad nepokretnostima. Tri godine kasnije 1987. počinje da se primjenjuje uputstvo Republičkog zavoda za geodetske imovinsko-pravne poslove (preteča današnj e Uprave), koji je bio na državnom nivou, pri Sekretarijatu za finansije. Po tom uputstvu definisano je kako se upisuju pojedine nepokretnosti, a razlog za njegovo donošenje bio je, koliko mi je poznato, neujednačenost prilikom upisa. Tada je preporučeno da se svi pravoslavni vjerski objekti upisuju na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, svi islamski vjerski objekti na Islamsku zajednicu u Crnoj Gori, a svi katolički objekti na Barsku biskupiju, odnosno i Biskupski ordinarijat Kotor”, podsjeća Kovačević.

Komentarišući priču o odgovornosti službenika Uprave za nekretnine, Kovačević poziva sve organe da u zakonskoj proceduri utvrde činjenice kako se Uprava za nekretnine i njeni zaposleni ne bi neosnovano sumnjičili.

ADŽIĆ

Istoričar Novak Adžić istakao je da su litije i molebani samo navodno vjerski skupovi, te da se radi o konkretnim anticrnogorskim i velikosrpskim skupovima.

Nikada naši preci nijesu bili kmetovi. Nećemo dozvoliti da budemo bilo čiji robovi, pa da će svi Srbi ovoga svijeta po tri puta i tri hiljade puta prepješačiti cijeli globus – poručio je Stevo Vučinić na skupu Crnogorskog pokreta u Kolašinu.

Vučinić je na skupu, koji je održan u sali Doma Kulture uz podršku DANU-a i Fondacije Sveti Petar Cetinjski, poručio Kolašincima da je vrijeme da i oni, kao i njihovi preci prije 104 godine, stanu “na ona ista mojkovačka vrata” i spašavaju čast i obraz Crne Gore.

Vučinić je kazao da su “Crnogorci 1916. godine spašavali srpske zbjegove koji su bježali preko Crne Gore i Albanije”.

“Danas nasljednici spašenih, onih koje su spašavali naši preci, predvođeni beogradskim popom Irinejem, jurišaju na potomke onih koji su spasili njihove pretke. Hoće da slome ustavni poredak i cijeli jedan narod crnogorskih slobodara pretvore u crkvene kmetove. Traže od nas da kapituliramo, da državu predamo onima kojima je ideal feudalni mračni politički sistem. Traže to od nas oni koji su ubili kneza Mihaila Obrenovića, kralja Aleksandra Obrenovića, svrgli princa Đorđa Karađorđevića, ubili kandidata za predsjednika Ivana Stambolića, ubili predsjednika Vlade Zorana Đinđića, izgubili sve ratove i dio državne teritorije”, ocijenio je Vučinić.

Istoričar Novak Adžić istakao je da su litije i molebani samo navodno vjerski skupovi.

“Radi se o konkretnim anticrnogorskim i velikosrpskim skupovima. To su dominantno politička okupljanja jer Amfilohije Radović od 1990. godine, od početka svog djelovanja u Crnoj Gori, nije organizovao nijedan vjerski skup koji nije bio duboko politički, svetosavski i velikosrpski. Ovo je kamuflirana politička akcija čiji je cilj da vaskrsne velikosrpska državna ideologija”, naglasio je Adžić.

Koordinator Crnogorskog pokreta za Podgoricu Zoran Mugoša je naglasio da je dio “zavedene braće vjekovno serviranje lažne istorije prihvatio kao istinu”.

“Nevjerovatno je da pristaju da ih danas o Crnogorcima i crnogorskoj istoriji uče nekakav Vulin, Sarapa, Dačić, Dodik, Marić i mnoga druga bratija, politički mešetari i manipulatori u mantijama, pokušavaju zavarati građane Crne Gore, servirajući im priču o tobožnjoj ugroženosti svetinja. Nijesu ugrožene svetinje, ali je ugroženo njihovo pravo da postavljaju limene crkve, krstionice pored mora, gdje im padne na pamet. Da više neće moći skrnaviti i prepravljati crnogorske spomenike kulture”, kazao je Mugoša.

Novinar i publicista Rajko Cerović je rekao da je sve počelo sa parolom “ne damo svetinje” koja bi trebalo da se proširi i sa “ne damo groblja”.

“Prije neki dan se otkrilo i da su groblja prevedena u vlasništvo SPC, pa sada treba očekivati da litija odjekne “ne damo vam groblja”. Iza šifre “ne damo vam svetinje” stoji borba za stvaranje srpske Crne Gore. Kao da Crna Gora nema svojih svetinja, kao da nemamo pravo na svoje svetinje”, istakao je Cerović.

Aleksandar Šćekić smatra da je na sceni neviđena crkvena revolucija, pomiješana sa kriminalom.

“U strukturi onih koji šetaju dominantni su oni koji nijesu vjernici i koji su zavedeni, ali i ima i kriminalaca kojima bi odgovarao haos u kojem se najbolje snalaze,” upozorio je on.

Goran Vlahović iz kolašinskog ogranka Crnogorskog pokreta kazao je da je ponosan što je imao priliku da osjeti ljubav prema svojoj i jedinoj domovini Crnoj Gori.

“Kao dijete sam učio da volim Crnu Goru, učio sam prva slova na imenu Crne Gore. Odrastao sam slušajući priče o njoj tako da sam zavolio Crnu Goru kao jedan dio sebe. Osjetio sam potrebu da je branim i čuvam. Priznaću vam da nikada nijesam zamjerao onima koji nijesu imali zrelosti ili možda hrabrosti da im Crna Gora bude druga majka. Žalio sam ih što jedan veći dio njihove duše nije obogaćen snagom umjesto mržnjom. Budi bezbrižna Crna Goro, jer si u sigurnim rukama i nikada do sada pred manjim mukama. Budi nam vječna i spokojna. Na generaciji koju si stvorila je da pokaže kako se brani svetinja”, poručio je Vlahović.

ARGENTINA

U okviru prve zvanične posjete predstavnika Uprave za dijasporu Republici Argentini, u gradu Rosario u provinciji Santa Fe, otvoren je trg „Crna Gora”.

Sa članom gradskog vijeća grada Rosario Karlosom Kardosom, trg „Crna Gora“ otvorili su: direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i ambasador Crne Gore u R. Argentini Srđan Stanković. Otvaranju trga, koji je inicirala Crnogorska zajednica Provincije Santa Fe, prisustvovala je i samostalna savjetnica u Upravi za dijasporu Milica Radojičić. 

Na svečanosti organizovanoj povodom otvaranja trga, kojoj je prsustvovao veliki broj zvanica i članova naše zajednice u ovoj provinciji, član gradskog vijeća grada Rosario Karlos Kardoso izrazio je zadovoljstvo zbog uspješne realizacije inicijative koju je crnogorska zajednica na ovom području podnijela prije par godina.

Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović ukazao je na važnost veza i saradnje Crne Gore i R. Argentine, prijateljske veze i dobre odnose dvije države koje povezuje veliki broj potomaka crnogorskih iseljenika nastanjenih na ovom području.

Ističući da naša dijaspora, bez obzira gdje se ona nalazi, nosi Crnu Goru u srcu i predstavlja most saradnje sa državom prijema, Mitrović je naglasio da je otvaranje trga sa nazivom matične države u gradu u kojem danas živi čak druga, treća i četvrta generacija naših iseljenika – još jedan dokaz iskrenog osjećanja i privrženosti zemlji svog porijekla koja se prenosi sa generacije na generaciju.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da mu je velika čast što je u prilici da se uvjeri da je neizmjerna emocija naših iseljenika prema svojoj matičnoj državi bila ideja vodilja gradskoj upravi Rosarija da otvaranjem trga oda počast Crnoj Gori.

Imajući u vidu važnost ostvarivanja direktnog kontakta sa našom dijasporom, tokom prve zvanične posjete R. Argentini i gradu Rosario, direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović, ambasador Crne Gore u R. Argentini prof. dr Srđan Stanković i samostalna savjetnica u Upravi Milica Radojičić susreli su se sa predsjedništvom i članovima Crnogorske zajednice Provincije Santa Fe, sa kojima su razgovarali o stanju i prilikama među našom dijasporom na ovom području, kao i budućim aktivnostima ove zajednice.

Mitrović izrazio je zadovoljstvo što je po prvi put u posjeti Crnogorskoj zajednici u Provinciji Santa Fe, i istovremeno izrazio nadu da će buduća saradnja sa Upravom za dijasporu biti i plodotvornija nakon ostvarivanja ličnih kontakata i veza izmedju predstavnika dijaspore i predstavnika države Crne Gore.

Mitrović je prisutne upoznao sa trenutnim aktivnostima ovog organa, kao i budućim planovima na ostvarivanju i jačanju saradnje sa našom dijasporom u Latinskoj Americi. Apostrofirao je mogućnost učešća organizacija dijaspore sa ovog kontinenta na Javnom konkursu za sufinansiranje projekata odnosno programa organizacija dijaspore koji će, po drugi put, biti raspisan polovinom marta ove godine. U tom dijelu pozvao je članove zajednice da, u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u R. Argentini, osmisle i kandiduju projekte koji će biti od značaja za očuvanje kulture, identiteta, jezika i tradicije zemlje svog porijekla.

Ukazao je na druge djelatnosti i aktivnosti Uprave za dijasporu, te moguća polja saradnje naročito u dijelu očuvanja i njegovanja jezičkog identiteta koji je od posebne važnosti za našu dijasporu na tom području. U cilju boljeg upoznavanja sa strukturom i potrebama naše dijaspore u ovoj državi, Mitrović je članove zajednice upoznao i sa projektom web evidencije kojoj se može pristupiti sa sajta Uprave za dijasporu. Na kraju susreta sa našom dijasporom Mitrović je istakao da geografska udaljenost više nije prepreka za ostvarivanje plodne saradnje, te informisao našu dijasporu da im Uprava za dijasporu, u okviru svojih zakonskih nadležnosti i materijalnih mogućnosti, stoji na raspolaganju po svim pitanjima od njihovog interesa.

PROGNOZA

U subotu će u Crnoj Gori biti promjenljivo do pretežno oblačno, mjestimično uglavnom slaba kiša, ponegdje i kratkotrajan pljusak praćen grmljavinom.

U višim planinskim predjelima, na sjeveru, povremeno susnježica i snijeg.

Više uslova za padavine krajem dana i tokom noći a u nižim predjelima, na sjeveru, kiša će preći u susnježicu i snijeg.

Vjetar južni, slab do umjeren, u sjevernim predjelima ponegdje pojačan, krajem dana i tokom noći mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni.

Jutarnja temperatura vazduha 0 do 11, najviša dnevna 4 do 16 stepeni.