KORAĆ SMATRA

Profesor beogradskog Filozofskog fakuteta, nezavisni poslanik u Skupštini Srbije i psiholog Žarko Korać smatra da je jedan od najvećih problema sa kojim se suočava savremena Crna Gora Srpska pravoslavna crkva (SPC).

On je u intervjuu za Pobjedu rekao da je SPC “jedina istinska opozicija tamošnjoj vlasti i njenoj prozapadnoj politici”.

“Demonstracije koje SPC organizuje protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti uvod su u crnogorske parlamentarne izbore 2020. Ipak, za razliku od Vučićeve, vlast u Crnoj Gori je stabilna. Nakon sedam godina apsolutne vlasti, Vučićev režim je sada uzdrman i veliko je pitanje kako će se ponašati u novonastalim okolnostima”, ocijenio je Korać.

On, između ostalog, konstatuje da atmosfera u srpskom društvu odavno “nije normalna”, čemu je, tvrdi, svoj nemjerljiv doprinos dao sam predsjednik Aleksandar Vučić.

“Vučić svoje političke protivnike doživljava kao svoje krvne neprijatelje. Kao društvo, ušli smo u politički rat do istrebljenja! Kako reče Muamer Zukorlić: ili ćemo mi njih ili će oni nas”, kaže Korać.

Nažalost, kako je rekao, ovom režimu put je utrla politika Demokratske stranke.

“Ne mislim, pritom, da je Vučića na vlast doveo Boris Tadić, ne; ta je teza proizvoljna i suštinski netačna. Međutim, Tadićeva vlast se nije odlučnije suprotstavila nacionalističkim idejama i dalje dominantnim u srpskom društvu. Umjesto toga, sa njima je koketirala, u čemu je najistaknutiju ulogu imao Tadićev šef diplomatije Vuk Jeremić. Tadić se nikada do kraja nije opredijelio za EU, iako je to, kao i Vučiću, bio njegov nominalni cilj. Nije otvorio pitanje kritičke valorizacije prošlosti, odbacivanja nasljeđa Slobodana Miloševića… I evo nas tu gdje smo”, kazao je Korać.

Saglasan je da se stanje u društvu u vrijeme predsjednika Tadića ne može upoređivati sa ovim danas.

“Tačno. Ovo o čemu govorim bilo je dio opšte politike, ali ne dominantan. Vučić je to radikalizovao. Biračko tijelo Srpske napredne stranke (SNS) nacionalističko je i suštinski antievropsko. Vučić je, kazao sam, nominalno okrenut evropskim integracijama; istovremeno, u politički i društveni život vratio je ogroman broj ljudi iz Miloševićevog vremena; neprekidno govori o ‘nepravdama’ koje su učinjene Srbiji i Srbima, a Rusiju vidi kao jedinog srpskog zaštitnika. Zašto on to čini? Zato što svojim biračima želi da kaže da ih nije napustio, da se nije promijenio, da je isti nacionalista kakav je bio devedesetih”, rekao je Korać.

Kaže da ima utisak da Zapad “zaista počinje da gubi strpljenje, očito ne shvatajući da Vučić nema hrabrosti da ispuni ono što im je obećao”.

“Govorim o Kosovu, gdje će Vučić na suprotnoj strani sada imati ne Hašima Tačija i Ramuša Haradinaja, sa kojima je vodio dijalog, nego neuporedivo težeg, tvrđeg pregovarača – Albina Kurtija. Kada je riječ o izvještaju Pentagona na koji ste ukazali, čini mi se da se u njemu toliko ne potencira vojna i obavještajna saradnja, koliko činjenica da je Srbija nedavno postala članica Evroazijske ekonomske unije, što se tumači kao Vučićeva spremnost da se još više približi Rusiji”, istakao je Korać, između ostalog.

KAZNE U EVROPI

Bolest dokazana ljekarskom potvrdom, smrtni slučaj u porodici, privremena radna nesposobnost, nesreća, službeni put, sklapanje braka, viša sila, porodiljsko ili odsustvo zbog brige o djetetu, saobraćajne poteškoće – neki su od kriterijuma po kojima se u pojedinim državama određuje opravdanost odsustva poslanika iz Skupštine.

Neopravdani nedolasci kažnjavaju se na različite načine – od umanjenja, do ukidanja zarade, pa i gubitka mandata, kao što je slučaj u Portugalu – pokazuje istraživanje “Kriterijumi u pogledu utvrđivanja opravdanosti odsustva poslanika sa sjednica”, koje je uradio Istraživački centar Skupštine.

Poslanicima u parlamentu Litvanije se, po Poslovniku, u slučaju odsustva bez važnog opravdanog razloga sa više od polovine sjednica, umanjuje mjesečna zarada za trećinu ukupnog iznosa.

Važnim opravdanim razlozima odsustva sa sjednica parlamenta, odbora ili komisija, smatraju se privremena radna nesposobnost, službeni put, odsustvo zbog brige o djetetu ili druge značajne okolnosti, kao i odsustvo sa sjednica nakon odobrenja Borda parlamenta (Kolegijuma).

Odbor za etiku i procedure odlučuje da li su razlozi odsustva poslanika sa sjednice parlamenta važni i opravdani, dok predsjednici odbora odlučuju da li su razlozi odsustva sa sjednice odbora opravdani.

Prema Poslovniku i Zakonu o poslanicima u Portugalu, svaki poslanik koji odsustvuje sa unaprijed zakazane sjednice ili glasanja bez opravdanog razloga gubi 1/20 mjesečne zarade u prva tri slučaja odsustva, odnosno 1/10 zarade u svim narednim slučajevima odsustva, do broja odsustava koje dovode do gubitka poslaničkog mjesta.

Svaki poslanik koji bez opravdanja odsustvuje sa sjednice odbora gubi 1/30 mjesečne zarade, do najviše četiri odsustva po odboru, odnosno zasijedanju parlamenta. Poslanik koji odsustvuje sa četiri sjednice odbora tokom zasijedanja, gubi svoje mjesto u datom odboru. Do umanjenja zarade i gubitka mjesta dolazi osam dana nakon što je predsjednik parlamenta zatražio od poslanika da dostavi opravdanje za svoj postupak, u slučajevima kada se opravdanje smatra neadekvatnim ili ukoliko poslanik uopšte ne odgovori.

Zakon predviđa i mogućnost gubitka poslaničkog mjesta, između ostalog, i u slučajevima kada se poslanici registruju kao članovi partije čiji kandidat nijesu bili na izborima, ukoliko uopšte ne zauzmu svoje poslaničko mjesto, ili prekorače dozvoljeni broj izostanaka, izuzev u slučajevima koji se smatraju opravdanim (bolest, sklapanje braka, roditeljsko odsustvo, gubitak člana porodice, viša sila, parlamentarne misije ili drugi poslovi, politički rad ili rad za potrebe partije kojoj poslanik pripada, kao i učešće u parlamentarnim aktivnostima, u skladu sa Poslovnikom).

U izuzetnim slučajevima, saobraćajne poteškoće takođe se smatraju opravdanim razlogom za izostanak.

Poslovnik donjeg doma Parlamenta Slovenije propisuje da poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Državnog zbora, odnosno radnog tijela čiji je član, dužan je da o razlozima spriječenosti obavijesti predsjednika parlamenta, odnosno predsjednika radnog tijela, najkasnije dan prije sjednice, osim ako ne može da to uradi iz razloga na koje nije mogao uticati.

Za dane neopravdanog odsustva poslanik nema pravo na zaradu, odnosno nadoknadu za troškove ishrane tokom rada, kao ni na nadoknadu troškova radi dolaska i odlaska sa posla. Na osnovu obavještenja o odsustvu poslanika sa sjednice, predsjednik Mandatno-izborne komisije obavještava poslanika koji je neopravdano bio odsutan o smanjenju plate i drugih ličnih primanja. Poslanik ima pravo prigovora Komisiji u roku od osam dana od prijema obavještenja. Komisija uvažava prigovor i ukida mjeru, ili odbacuje prigovor i potvrđuje mjeru izvršenja.

Opravdanim odsustvom poslanika, u skladu sa Poslovnikom u Sloveniji, smatra se opravdano odsustvo sa posla kao što je definisano propisima o radnim odnosima i zdravstvenom osiguranju, odsustvo u vezi sa radnim zadacima odobrenim od predsjednika Državnog zbora, vanredno odsustvo odobreno u skladu sa zakonom i aktom Mandatno-izborne komisije, odsustvo poslanika sa sjednice radnog tijela zbog istovremenog učešća u radu drugog radnog tijela čiji je član.

Opravdano je i odsustvo u vezi sa radnim zadacima koje je odobrio šef poslaničkog kluba. Odsustvo zbog okolnosti na koje nije mogao uticati se takođe smatra opravdanim odsustvom poslanika. Šef poslaničkog kluba može odobriti odsustvo u vezi sa radnim zadacima samo ukoliko garantuje da neće više od trećine poslanika tog poslaničkog kluba biti opravdano odsutno sa sjednice parlamenta, odnosno njegovog radnog tijela, iz razloga koji se smatraju opravdanim odsustvom.

Za svaki neopravdani izostanak iz Hrvatskog sabora na dan kada se održava sjednica, poslaniku će se poslanički paušal umanjiti za iznos jedne dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj.

Odluku o umanjenju, na osnovu dostavljene dokumentacije o prisustvu poslanika u Saboru, odnosno dostavljene dokumentacije poslanika kojom on potvrđuje svoj opravdani izostanak iz Sabora, donosi radno tijelo Hrvatskog sabora nadležno za upravne poslove, a najviše do utvrđenog iznosa poslaničkog paušala. Opravdanim izostankom poslanika iz Hrvatskog sabora smatraće se bolest, što je poslanik dužan da opravda ljekarskom potvrdom, smrtni slučaj u porodici, sudski poziv, učešće na društveno-političkim, ekonomskim, naučnim, kulturnim i drugim skupovima, konferencijama, manifestacijama i svečanostima na koje je poslanik pozvan.

U Srbiji dovoljno je da poslanik obavijesti predsjednika Narodne skupštine da je spriječen da prisustvuje. Nijesu bliže određeni ili navedeni razlozi za opravdano odsustvovanje sa plenarnih sjednica ni u jednom aktu. Član 7 Zakona o primanjima narodnih poslanika u Narodnoj skupštini propisuje da se nagrada poslaniku umanjuje kada u toku mjeseca neopravdano izostane sa jedne četvrtine sjednica Skupštine ili odbora – za 25 odsto, odnosno sa polovine sjednica – za 50 odsto. Narodni poslanik koji neopravdano izostane sa više od polovine sjednica u toku mjeseca nema pravo na nagradu. Šta je neopravdan izostanak – nije definisano.

U njemačkom parlamentu kažnjavaju i za opravdane izostanke

U njemčakom parlamentu, ukoliko prisustvo nije zabilježeno u skladu sa predviđenim pravilima, poslaniku se umanjuje paušalna naknada za svaki dan zasijedanja u zavisnosti od razloga izostanka i to: u slučaju izostanka iz neopravdanih razloga – 200 eura, u slučaju opravdanog izostanka – 100 eura, u slučaju odsustva zbog bolesti ili privremene nesposobnosti, uz dostavljanje medicinskog uvjerenja – 20 eura, u slučaju neopravdanog odbijanja glasanja prozivkom – 100 eura.

U određenim pravno definisanim slučajevima, poslaniku se ne umanjuje paušalna naknada, i to u slučaju zaštite materinstva ili ukoliko poslanik ima dijete mlađe od 14 godina starosti koje živi u istom domaćinstvu, a za koje je ljekar utvrdio bolest ili o kojem poslanik mora da brine lično jer nema druge osobe u domaćinstvu koja bi preuzela tu obavezu.

Škrelja: Tražimo rješenje sa generalnim sekretarom

Crnogorski parlament još nije počeo primjenu Poslovnika u dijelu novčanog kažnjavanja poslanika za neopravdano odsustvo iz Skupštine, zbog neutvrđenih kriterijuma za procjenu šta je opravdano, a šta neopravdano odsustvo iz parlamenta.

Na pitanje da li su blizu određivanja kriterijuma za procjenjivanje opravdanosti odsustva poslanika iz Skupštine, za šta je predviđena kazna, Luiđ Škrelja, predsjednik Administrativnog odbora rekao je da po tom pitanju nema ništa novo.

“Ne znam kako će to da ide. Zajedno sa generalnim sekretarom pokušavamo da nađemo model koji bi bio dobar. Očigledno da je u tom dijelu Poslovnik manjkav i ne daje nam prostora da mi pravovaljano ocjenjujemo opravdanost ili neopravdanost. Zajedno sa stručnom službom pokušavamo da nađemo model koji će nas voditi ka rješavanju tog problema”, rekao je Škrelja.

IBRAHIMOVIĆ

Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović saopštio je da ta partija prednost samostalnom nastupu na parlamentarnim izborima.

On je za Dan rekao da odgovornost prema građanima Crne Gore obavezuje sve političke aktere da u vezi sa izbornom reformom završe započeto – to jest da se vrate dijalogu.

“Bošnjačka stranka daje prednost dijalogu, dogovoru i rješenjima koja nijesu uslovljena ucjenama, pritiscima i rokovima. Važno je pomenuti da je Odbor za reformu izbornog zakonodavstva godinu dana radio na unapređivanju izbornog zakonodavstva, a sa jednim dijelom opozicije tri, četiri mjeseca. Što je, uz uvažavanje preporuka međunarodnih partnera, rezultiralo kvalitetnim materijalom”, rekao je Ibrahimović.

Govoreći o modalitetu modalitetu nastupa na parlamentarnim izbrima naredne godine, Ibrahimović je rekao da su svjesni da je do izbora ostalo manje od godinu dana.

“Bošnjačka stranka je posvećena, prije svega, realizaciji izbornog programa i ispunjavanju preuzetih obaveza prema građanima. Ali smo, takođe, svjesni da je do parlamentarnih izbora nešto manje od godinu dana. Kao i činjenice da konstantni rast povjerenja građana prema BS-u zahtijeva još posvećeniji rad svih u našoj stranci. Zato, iako dajemo prednost samostalnom nastupu, pratićemo dešavanja na političkoj sceni i interesovanje naših članova i simpatizera”, rekao je Ibrahimović.

Objasnio je da će na osnovu toga biti donijeta i konačna odluka o modelu nastupa na parlamentarnim izborima.